DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Sljeva: Mr. sc. Petar Jurjević, Nadan Vidošević, dipl. ing. i sasvim desno Robert Laginja, dipl. ing. Početku opće šumarske nastave u Hrvatskoj 1860. god. u Križevcima također je u mnogome pripomoglo Hrvatsko šumarsko šumarsko društvo, tada pod nazivom Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo, gdje su u Gospodarsko- šumarskom učilištu odgajani brojni šumarski stručnjaci od kojih neki od njih postaju i nastavnici na Šumarskoj akademiji. Uvijek je postojala dobra suradnja između HŠD-a i Šumarskog fakulteta, a mnogi profesori često su birani u Upravni odbor HŠD-a te sudjelovali kao predavači na tematskim skupovima iz šumarske i drvnotehnološke struke i znanosti, posebice onih u okviru redovitih skupština udruge. Također je veliki doprinos Šumarskog fakulteta za razvoj znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarskog lista u njegovih sada već 132 godine neprekidnog izlaženja. Znanstvenici Šumarskog fakulteta su kako svojim člancima, tako i radom u uredništvu (32 znanstvenika su urednici područja ili znanstvene grane) pridonosili kvaliteti časopisa poznatog i priznatog i izvan Hrvatske. Prirodnost naših šuma možemo ponajprije zahvaliti osmišljenom nauku Šumarskog fakulteta, provedenu u praksu kroz zagrebačku školu uzgajanja šuma. Svoju čestitku završio je željom da se na predstojećem znanstvenom skupu “predloži najbolji način za daljnji razvoj šumarstva i drvne tehnologije u 21. stoljeću, kako bi i dalje održali današnje visoko mjesto koje ova institucija zauzima među šumarskim fakultetima u Europi”. Darko Vu l e t i ć , dipl. ing. je u svojoj čestitki u ime Uprave, djelatnika Hrvaskih šuma d.o.o. i svoje osobno, istakao kako sve ono što smo naučili na Šumarskom fakultetu nastojimo prenijeti u praksu. Hrvatska Vlada je dala Hrvatskim šumama d.o.o. i njenim stručnjacima na upravljanje najveće bogatstvo koje Hrvatska danas ima. Misli da oni to dobro rade, pa stoga i zahvaljuje profesorima Fakulteta za sve ono što su ih naučili. Uz čestitke novom dekanu Andriji Bogneru na izboru i želje za daljnju uspješnu suradnju Šumarskog fakulteta i Hrvatskih šuma d.o.o. poželio je i daljnji uspješan i plodonosan rad našega Fakulteta. Nadan Vi d o š e v i ć , dipl. ing., napominje kako smo u današnje vrijeme svjedoci postojanja dva svijeta, jednog realnog gdje se stvaraju dobra, i drugog virtualnog svijeta novca, koji jedno vrijeme može funkcionirati, ali ne stalno. Uvijek se vraćamo na pitanje koliko jedna zemlja u svojoj proizvodnji može biti konkurentna, a da bi bila konkurentna, svaka zemlja mora imati znanje. Za stjecanje istoga nema boljega mjesta od fakulteta i sveučilišta. “Bez stopedesetgodišnjeg znanstvenog i stručnog rada, što znači i onog prije nego što je iznjedren ovaj Fakultet, vi i mi danas ne bi bili tu gdje danas jesmo. Bilo je rasta i padova u proizvodnji. Velika je drvna industrija postojala prije Domovinskog rata u kojemu je stradala, ali sada se ponovo vraćamo”. Nema kruha bez motike, kao što kaže narod, a motika je u prenesenom smislu upravo znanje, koje zasukavši rukave trebamo primijeniti. Stoga je zasluga, ali i odgovornost Šumarskoga fakulteta, velika u nastavku stjecanja i prenošenja toga znanja. Uz čestitku prigodom ove visoke obljetnice, zaželio je da se sve ono lijepo i dobro napravljeno u proteklih 110 godina i dalje nastavi. Iza ovog pozdrava slijedio je ponovo glazbeni predah uz gđu. Sandru Bagarić, koja je sve oduševila arijom iz opere Šišmiš, Štrausa Johanna ml. Sljedilo je čestitanje akademika Zlatka K n i e w a l d a , koji je naglasio da je povijest pokazala kako je sredina u kojoj čovjek živi počela u šumi koja mu je osiguravala zaklon, hranu i ogrijev. To su i danas izazovi budućnosti: energija, čovjek i njegov položaj u svijetu i hrana. U 15 godina postojanja Akademije tehničkih znanosti to su česte njene teme i njenih članova, od kojih su neki znanstvenici i iz Šumarskoga fakulteta. Izvjestio je, kako je prije pet dana na 5. svjetskom forumu o znanosti i tehnologiji u funkciji društva, jedna od tema bila i promišljanje sveučilišta za 21. stoljeće. Naši stručnjaci primajući diplome na fakultetima daju jamstvo da će 40 godina raditi koristeći stečena znanja. To je jedini proizvod u svijetu čije jamstvo traje 40 i više godina, i zbog toga će opstat sveučilište i ona kvaliteta koja tijekom školovanja traje, a to znači biti aktivan u društvu tijekom punih 40 godina, vodeći računa o zastarjevanju tehnologija. “Stoga vi koji imate 110 godina povijesti, prenesite svojim studentima da i oni tijekom svojega 40-godišnjeg rada koji slijedi, moraju biti aktivni i aktualni”. Akademik Slavko M a t ić rekao je kako ima čast i privilegiju čestitati ovu obljetnicu u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, njenog Razreda za prirodne znanosti, Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i Akademije šumarskih znanosti. Sve te institucije imale su u prošlosti i danas čvrstu vezu sa Šumarskim fakultetom dok su mnogi profesori bili članovi, pa i osnivači, nekih od ovih instititucija, što dovoljno govori o ulozi ovog Fakulteta u razvoju hrvatske šumarske znanosti i sveučilišne nastave. U odnosu na 13-stoljetnu |