DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 68     <-- 68 -->        PDF

kultete. Tako je Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog
i Šumarskog fakulteta od 1. 1. 1960. godine počeo djelovati
samostalni Šumarski fakultet kojem je na čelu u
svojstvu dekana bio prof. dr. Dušan K l e p a c .


Nakon toga odsjeci samostalno pripremaju nastavne
programe, izvode dodiplomsku i poslijediplomsku
nastavu i organiziraju znanstveno-istraživački rad.


U povijesti Fakulteta bilo je mnogo reorganizacija
nastavnih planova i programa koji su se neprestano prilagođavali
potrebama privrede, o čemu će vas kasnije
detaljnije upoznati prodekani. Zadnja reorganizacija
provedena je 2005/06. godine, kada su se programi
uskladili s Bolonjskim procesom.


Prema tom programu fakultet ima tri preddiplomska
studija, četiri diplomska studija, poslijediplomske i
specijalističke studije.


Ove akademske godine preddiplomski studij završio
je 31 student, pa su to naši prvi prvostupnici (bakalaurusi)
od kojih se većina upisala na diplomski studij
na što smo ponosni.


U 110 godišnjoj povijesti šumarske i drvarske nastave
na Fakultetu je diplomiralo 6428 studenata, magistriralo
353 magistra znanosti i specijalista te doktoriralo
196 doktora znanosti.


Svi su oni zaslužni da Republika Hrvatska ima danas
šume koje se mogu ubrojiti među najbolje i najvrjednije
u Europi. Drvarski stručnjaci oplemenjuju tu
vrijednu sirovinu, stvarajući vrijedne proizvode za domaće
tržište i izvoz.


Šumarski fakultet ima danas 2 odsjeka, 11 zavoda,
88 nastavnika, 84 službenika i 765 studenata. Terenska
nastava, kao jedan od važnih dijelova nastave, provodi
se na 5 nastavno pokusnih šumskih objekata, na kojima
studenti šumarstva provode više od pet mjeseci, obavljajući
terensku nastavu.


Drvarski studenti provode svoju praktičnu nastavu
u laboratorijima fakulteta i poduzećima drvne industri


je. Time se teoretske spoznaje znatno nadopunjuju i
oživotvoruju.


Izgrađen je i novi moderan Fakultet, u kojem se
sada i nalazimo, i u koji se preselio Šumarski odsjek,
pa je tako Drvarski odsjek za svoj razvoj dobio dovoljno
mjesta u prostorima stare zgrade.


Ukratko prikazana 110 godišnja povijest Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu može nas uvjeriti
da će fakultet i dalje školovati šumarske i drvarske
stručnjake koji će znati dobro gospodariti i sačuvati to
zeleno blago naše domovine za buduće generacije.


(Izvor: Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj
1898 – 1998. knjiga 1–4).


Na redu je bila dodjela priznanja za doprinos visokoškolskoj
šumarskoj nastavi na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja su primili: Akademik
Slavko M a t i ć , prof. emeritus Boris L j u l j k a i dr. sc.
Joso Gračan.


Nagrade “Dušan Klepac” dobili su sljedeći studenti:


Mile Drača , student diplomskog studija Šumarstvo,
Krešimir S i n j e r i , student preddiplomskog studija
Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, Marko
M i j a k o v i ć , student diplomskog studija Oblikovanje
proizvoda od drva, Bojan Tr o p a , student preddiplomskog
studija Drvna tehnologija.


Svečani dio programa okončala je uz podršku nazočnih
gđa. Sandra Bagarić, pjesmom Gaudeamus igitur.
Dekan je naravno, kako to kavalirima i priliči, gđi.
Sandri Bagarić i voditeljici gđici. Mili Horvat, uz zahvalu
uručio cvijeće. Sljedila je pauza, a zatim Savjetovanje
u dvije dvorane, u jednoj se obrađivala šumarska,
a u drugoj s drvnotehnološka problematika.


PREZENTACIJE ŠUMARSKE SEKCIJE


Moderatori prve sesije bili su A n i ć , I. i K r č , J., a
izložene su prezentacije:


1.
O r š a n i ć , M., P e n t e k T.: Prošlost, sadašnjost i
budućnost sveučilišne šumarske nastave u Republici
Hrvatskoj (The Past, Present and Future of University
Forestry Education in the Republic of Croatia).
2.
M a t i ć , S.: Zahvati u okolišu šuma i klimatske promjene
kao važni čimbenici njihovog sušenja i propadanja
(Treatments in the Forest Environment and
Climate Change as Significant Factors Contributing
to Forest Dieback and Degradation).
3.
S t a m p f e r, K., K a n z i a n , C., P o r š i n s k y, T.,
Horvat , D.: Uporaba šumska biomase u Austriji –
pregled sadašnjeg stanja i moguća očekivanja (Forest
Biomass Utilization in Austria – State of the Art
and Perspectives).


Nakon kraće stanke započela je druga sesija čiji su
moderatori bili S t a m p f e r, K. i Ti k v i ć , I., a izložene
su prezentacije:


4.
D i a c i , J.: Prirodno uzgajanje šuma kao odgovor
na povećane potrebe za općekorisnim funkcijama
šuma u promjenjivom okolišu (Close-to-Nature Silviculture
as a Solution for Increased Societal Demands
on Forests within a Changing Environment).
5.
K l i m o , E.: Utjecaj smrekovih monokultura na značajke
tla i njihova konverzija u mješovite šume (The
Effects of Norway Spruce Monocultures on Soil Properties
and their Conversion to Mixed Forests).