DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 70 <-- 70 --> PDF |
100 GODINA CRIKVENIČKOG RASADNIKA “PODBADANJ” (1908 – 2008) U Crikvenici je 24. i 25. studenoga 2008. god. u organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva Zagreb, Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Senj i Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, održan Simpozij obilježavajući 100 godina crikveničkog rasadnika “Podbadanj” (1908–2008). Organizacijski odbor u sastavu: Prof. dr. sc. Milan Glavaš , Šumarski fakultet Zagreb, Damir Delač , dipl. ing., tajnik Hrvatskoga šumarskog društva, Jurica To m l j a n o v i ć , dipl. ing., voditelj Uprave šuma podružnice Senj, Zdravko Vu k e l i ć , dipl. ing., predsjednik HŠD ogranak Senj, Boris M i k l i ć , dipl. ing., upravitelj Šumarije Crikvenica i dr. sc. Vice I v a n č e v i ć , potrudili su se i vrlo uspješno organizirali i realizirali obilježavanje ovog zaista vrijednog jubileja, pridonoseći time i obilježavanju 120. obljetnice organiziranog turizma u Crikvenici. Kako je upravo bio u tijeku Europski tjedan šuma, ovo je bio još jedan prilog brojnih aktivnosti šumarske struke u tome tjednu. U hotelu “Omorika” pred velikim brojem sudionika iz cijele Hrvatske, pozdravnom riječi organizatora otvoreno je ovo Savjetovanje. U svojoj uvodnoj riječi, mr. sc. Petar J u r j e v i ć napomenuo je kako su šume u Hrvatskoj, u njezinoj dugoj povijesti služile narodu za preživljavanje i za gospodarski oporavak nakon teških katastrofalnih nesreća ili čestih ratova na ovome burnom podneblju. A šuma je uvijek bila tu na dohvat ruke, kao otvorena kasa u koju je čovjek zahvaćao, ponekad i prekomjerno kada su ga na to životne prilike prisilile. One su služile i kao pašnjaci za stoku, glavni izvor životnih potreba ljudi, pa je i to uz još neke razloge pridonijelo da je cijelo Hrvatsko primorje ostalo bez šume. Da bi se pošumile goleti i sanirali bujični tokovi, u Senju je 1878. god. osnovano Kraljevsko nadzorništvo za pošumljavanje krša krajiškog područja – kasnije nazvano Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. Za potrebe sadnog materijala u Senjskoj dragi je 1879. god. osnovan rasadnik “Sveti Mihovil”, a radi dugog zadržavanja snijega u njemu i dugog transporta, 1908. god. osnovan je rasadnik “Podbadanj”. Već 1909. god. proizvodio je 900.000 sadnica, od kojih je više od polovice posađeno na crikveničkim goletima, a ostale su biljke besplatno podijeljene općinama, šumovlasnicima i pojedincima, što se radi sve do danas. U rasadniku su se uzgajale i sadnice ukrasnog bilja i voćaka, što je utemeljilo flornu sliku ovoga kraja. Danas se proizvodi oko 97 % sadnica četinjača (najviše crnoga bora, zatim primorskog, pa alepskog i običnog bora, pinije, čempresa, obične i grčke jele) i 3 % listača (bukva, hrast kitnjak, koprivić, hrast crnika i hrast medunac). Zbog uloge rasadnika za šumarstvo ovoga kraja i više je nego zaslužio da se 100. obljetnica obilježi na primjeran način. Mr. Jurjević ističući bogatstvo biljnog svijeta hrvatskih šuma s 4.500 biljnih vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, navodi kako 50 % njih susrećemo upravo u našim šumama, a od ukupno 260 drvenastih vrsta čak je 60 vrsta gospodarski važno. Izlaganje je završio gotovo pjesnički lijepo: “Šume Republike Hrvatske uzgajali smo, čuvali i trajno štitili, što je omogućavao i njezin krajolik, koji je neobične raznolikosti i skladno se mijenja od nizinskih vrbika pored rijeka, preko poznatih slavonskih hrastika, zelenih brda i brežuljaka Hrvatskog Zagorja, crnogoričnih šuma Like i Gorskog kotara, dinarskih planina s dominirajućim Velebitom do Jadranskog mora s dugim nizom otoka i zimzelene vegetacije. Sve to daje osjećaj ponosa, ali i obvezu da ovo bogatstvo, koje je još uvijek naše, za razliku od većeg dijela dobara Republike Hrvatske, i dalje čuvamo i unapređujemo, zbog nas samih i generacija koje dolaze”. Predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Milan G l a v a š pozdravio je nazočne, prisjetivši se kako se rodila ideja o obilježavanju ove obljetnice. Neobilježiti ovakav jubilej značilo bi zaboraviti i poništavati stoljetni rad generacija od osnivača do zaposlenika, koji su ugradili u taj rasadnik dio svojih života. To nam, kako je rekao, šumarska povijest nebi oprostila. Domaćin Jurica To m l j a n o v i ć , dipl. ing. zahvalio se svima na odazivu, zaželio uspješan rad ovome skupu i ugodan boravak u prelijepoj Crikvenici. Gosp. Božidar Tomašek , gradonačelnik Crikvenice, pozdravio je nazočne iskazujući zadovoljstvo za priznanje koje je ovime dano njegovome gradu, posebno u godini kada se obilježava i 120. obljetnica oganiziranog turizma u Crikvenici. Gđa. Blaženka Kulić , izaslanica župana PGŽ čestitala je ovu obljetnicu, ističući kako Županija daje svesrdnu podršku šumarskoj struci, cijeneći rad šumarskih stručnjaka i djelatnika na ozelenjavanju ovoga krškog područja. Akademik Slavko M a t i ć uz priznanja i čestitke, naglasio je kako nam evidentne promjene, od klimatskih do zdravstvenog stanja naših šuma, utjecanog raznim nepovoljnim čimbenicima, ukazuju na potrebu da više pažnje posvetimo upravo sjemenarstvu i rasadničarstvu. To smo poprilično zapostavili i morat ćemo se tome ozbiljnije posvetiti. Suši se jela i hrast lužnjak, naše najvažnije i najvrijednije vrste. Urodi sjemena su zbog raznih zagađenja sve rjeđi i neobilniji, pa će zasigurno trpjeti prirodna obnova, odnosno bit će sve više popunjavanja, a to znači da se moramo tim dijelom šumarstva više pozabaviti nego što to činimo danas. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Dekan Šumarskog fakulteta Svečilišta izv. prof. dr. sc. Andrija B o g n e r , uz čestitku za ovu visoku obljetnicu, istakao je zadovoljstvo da je institucija koju predstavlja, također dala svoj obol ovome 100-ljetnome uspješnom radu, a što će i dalje činiti. U ime Hrvatskih šuma d.o.o. skupu se obratio član Uprave Božidar L o n g i n , dipl. ing., prenoseći čestitke i ostalih članova Uprave i svih zaposlenika. Skup je pozdravila i tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Z e c , dipl. ing., uz čestitke, pozivajuću sve stručnjake da pripomognu radu Komore, koja je na početku svojega rada, za razliku od današnjeg slavljenika. U ime Šumarskog instituta Jastrebarsko čestitkama se pridružio i prof. dr. sc Ante K r p a n , naznačivši i ulogu ove institucije u dosadašnjem radu slavljenika. Na kraju nazočnima se obratio i uputio čestitke do- maćinima Srećko J u r i č i ć , dipl. ing. u ime pokrovitelja Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva, resornog ministra i svoje osobno, iskazavši sve pohvale i zahvale za gostoljubivost i organizaciju ovoga događaja, naglasivši postojanje ovoga rasadnika kao okosnice razvoja šumarske struke ovoga kraja, ali i šire, o čemu svjedoče brojni zapisi, ali i svi koji su se danas ovdje okupili. “Stoga se danas, nakon više od sto godina” rekao je, “možemo s pravom ponositi rezultatima naših prethodnika, koji su pridonijeli poboljšanju života pučanstva ovoga kraja, ali i unapređenju šumarske struke i znanosti na kršu”. Istakao je neprocjenjivu vrijednost uzgojno-tehničkih radova na ovome području, proizašlih iz reprodukcijskog materijala proizvedenog u ovome rasadniku, posebno ugrađenog u saniranje bujičnih tokova. “Donošenjem Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu stvorili su se preduvjeti za uređivanje odnosa među dionicima u rasadničkoj proizvodnji, a resorno Ministarstvo otvorilo je širom vrata ovoj djelatnosti za nesmetan međunarodni promet šumskog reprodukcijskog materijala”. Otvorivši Savjetovanje, zaželio je uspješan rad i plodnu raspravu po temama Savjetovanja. Prije kratke pauze, dodijeljena su priznanja koja je uručio mr. sc. Petar J u r j e v i ć : Šumariji Crikvenica, Akademiku Slavku M a t i ć u , prof. dr. sc. Milanu G l a v a š u , dr. sc. Vici I v a n č e v i ć u i mr. sc. Vlatku Skorupu. Nakon kratke pauze za kavu, sljedilo je izlaganje referata: Vlatko S k o r u p : Stogodišnjica osnivanja biljevišta (rasadnika) “Podbadanj”, Crikvenica; Milan Oršanić : Šumska rasadnička proizvodnja u Hrvatskoj; Milan Žgela : Značaj rasadničke proizvodnje HŠ d.o.o. Zagreb u obnovi šuma Republike Hrvatske; Boris M i k l i ć : Rasadnik “Podbadanj” danas i sutra; Sanja P e r i ć , Martina Ti j a r d o v i ć , Jasnica M e d a k : Proizvodnja šumskih sadnica u rasadniku “Podbadanj”; Milan Glavaš, Silvana Glavaš, Mario Budinš ć a k , Andrija Vu k a d i n : Štetočine i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1992. do 2007. godine; Petar Vr g o č : Intelektalno vlasništvo, oplemenjivanje i rasadničarstvo; Goran Videc : Novine zakonodavstva o šumsko reprodukcijskom materijalu u procesima približavanja Europskoj Uniji; Ljiljana Ve g r i n : Povijest crikveničkih perivoja; Gordana Jelenović: 120 godina turizma; Vice I v a n č e v i ć : Prezentacija ponovljenog izdanja knjižice Alfonsa Kaudersa “Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”. U subotu 25. studenoga sudionici skupa koji su ostali u Crikvenici, krenuli su autobusom iz hotela “Omorika” u rasadnik “Podbadanj”, razgledali rasadnik i doš- li do spomen ploče koju je otkrio gradonačelnik Crikvenice gosp. Božidar To m a š e k . Nakon okrijepe u prostoru rasadnika, po lijepom sunčanom vremenu krenuli smo turističkim 20 metara dugačkim brodom uz obalu od Crikvenice duž Selca, Jadranova, Šmrike, ispod Krčkog mosta pa natrag drugom stranom do Šila i u Selce gdje bio predviđen ručak. Zašto šumari brodom u obilazak pitat će se neki? Prisjećajući se fotografija golog bijelog krša od prije 100 godina, koje su nam kolege pokazali u prezentaciji svojih referata, upravo je s mora (ili zraka) najbolje pogledati što se to promijenilo nakon 100 godina, kako sa klasično šumarskog motrišta u po |