DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Dekan Šumarskog fakulteta Svečilišta izv. prof. dr. sc. Andrija B o g n e r , uz čestitku za ovu visoku obljetnicu, istakao je zadovoljstvo da je institucija koju predstavlja, također dala svoj obol ovome 100-ljetnome uspješnom radu, a što će i dalje činiti. U ime Hrvatskih šuma d.o.o. skupu se obratio član Uprave Božidar L o n g i n , dipl. ing., prenoseći čestitke i ostalih članova Uprave i svih zaposlenika. Skup je pozdravila i tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Z e c , dipl. ing., uz čestitke, pozivajuću sve stručnjake da pripomognu radu Komore, koja je na početku svojega rada, za razliku od današnjeg slavljenika. U ime Šumarskog instituta Jastrebarsko čestitkama se pridružio i prof. dr. sc Ante K r p a n , naznačivši i ulogu ove institucije u dosadašnjem radu slavljenika. Na kraju nazočnima se obratio i uputio čestitke do- maćinima Srećko J u r i č i ć , dipl. ing. u ime pokrovitelja Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva, resornog ministra i svoje osobno, iskazavši sve pohvale i zahvale za gostoljubivost i organizaciju ovoga događaja, naglasivši postojanje ovoga rasadnika kao okosnice razvoja šumarske struke ovoga kraja, ali i šire, o čemu svjedoče brojni zapisi, ali i svi koji su se danas ovdje okupili. “Stoga se danas, nakon više od sto godina” rekao je, “možemo s pravom ponositi rezultatima naših prethodnika, koji su pridonijeli poboljšanju života pučanstva ovoga kraja, ali i unapređenju šumarske struke i znanosti na kršu”. Istakao je neprocjenjivu vrijednost uzgojno-tehničkih radova na ovome području, proizašlih iz reprodukcijskog materijala proizvedenog u ovome rasadniku, posebno ugrađenog u saniranje bujičnih tokova. “Donošenjem Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu stvorili su se preduvjeti za uređivanje odnosa među dionicima u rasadničkoj proizvodnji, a resorno Ministarstvo otvorilo je širom vrata ovoj djelatnosti za nesmetan međunarodni promet šumskog reprodukcijskog materijala”. Otvorivši Savjetovanje, zaželio je uspješan rad i plodnu raspravu po temama Savjetovanja. Prije kratke pauze, dodijeljena su priznanja koja je uručio mr. sc. Petar J u r j e v i ć : Šumariji Crikvenica, Akademiku Slavku M a t i ć u , prof. dr. sc. Milanu G l a v a š u , dr. sc. Vici I v a n č e v i ć u i mr. sc. Vlatku Skorupu. Nakon kratke pauze za kavu, sljedilo je izlaganje referata: Vlatko S k o r u p : Stogodišnjica osnivanja biljevišta (rasadnika) “Podbadanj”, Crikvenica; Milan Oršanić : Šumska rasadnička proizvodnja u Hrvatskoj; Milan Žgela : Značaj rasadničke proizvodnje HŠ d.o.o. Zagreb u obnovi šuma Republike Hrvatske; Boris M i k l i ć : Rasadnik “Podbadanj” danas i sutra; Sanja P e r i ć , Martina Ti j a r d o v i ć , Jasnica M e d a k : Proizvodnja šumskih sadnica u rasadniku “Podbadanj”; Milan Glavaš, Silvana Glavaš, Mario Budinš ć a k , Andrija Vu k a d i n : Štetočine i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1992. do 2007. godine; Petar Vr g o č : Intelektalno vlasništvo, oplemenjivanje i rasadničarstvo; Goran Videc : Novine zakonodavstva o šumsko reprodukcijskom materijalu u procesima približavanja Europskoj Uniji; Ljiljana Ve g r i n : Povijest crikveničkih perivoja; Gordana Jelenović: 120 godina turizma; Vice I v a n č e v i ć : Prezentacija ponovljenog izdanja knjižice Alfonsa Kaudersa “Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih kupališta”. U subotu 25. studenoga sudionici skupa koji su ostali u Crikvenici, krenuli su autobusom iz hotela “Omorika” u rasadnik “Podbadanj”, razgledali rasadnik i doš- li do spomen ploče koju je otkrio gradonačelnik Crikvenice gosp. Božidar To m a š e k . Nakon okrijepe u prostoru rasadnika, po lijepom sunčanom vremenu krenuli smo turističkim 20 metara dugačkim brodom uz obalu od Crikvenice duž Selca, Jadranova, Šmrike, ispod Krčkog mosta pa natrag drugom stranom do Šila i u Selce gdje bio predviđen ručak. Zašto šumari brodom u obilazak pitat će se neki? Prisjećajući se fotografija golog bijelog krša od prije 100 godina, koje su nam kolege pokazali u prezentaciji svojih referata, upravo je s mora (ili zraka) najbolje pogledati što se to promijenilo nakon 100 godina, kako sa klasično šumarskog motrišta u po |