DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 72 <-- 72 --> PDF |
zadini slike koju smo gledali, tako i onoga hortikulturnog u gradovima i mjestima pokraj kojih smo prolazi li. Zaista zadivljujuće i optimistično zaključili su svi sudionici. Naposljetku, potrebno je istaći da su organizator i domaćini, baš u svim segmentima zaslužili samo naše pohvale i čestitke. H. Jakovac ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PROMIJENJENIM STANIŠNIM I GOSPODARSKIM UVJETIMA U rujnu 2008. godine održan je međunarodni znanstveni skup “Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima”. Skup je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, i to njezina radna tijela: Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, Sekcija za šumarstvo i Centar za znanstveni rad u Vinkovcima. Suorganizatori su bili IUFRO radna skupina WP 8.01.06 Riparian and Coastal Ecosystems (Poplavni i obalni ekosustavi), Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – Uprava šuma podružnica Vinkovci. Slika 1. Sa savjetovanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Skup je organiziran zbog alarmantnog stanja i budućnosti lužnjakovih šuma. Razlozi ovakvoj ocjeni ogledaju se u današnjim promijenjenim stanišnim uvjetima. Tlo je sve suše zbog drastičnih promjena u režimu voda, a klima sve toplija. U novonastalim nepovoljnim stanišnim uvjetima, hrast lužnjak se sve više suši i propada. Hrvatske šumarske kronike bilježe sušenje i propadanje hrasta lužnjaka već stoljeće i pol. Međutim, u novije doba rastu intenziteti sušenja. U zajednici s ekološkim i gospodarskim posljedicama, ova pojava poprima razmjere elementarne nepogode. Sve su to razlozi zbog kojih su šumarska znanost i struka na ovom znanstvenom skupu pokušali dati doprinos ublažavanju nepovoljnog djelovanja spomenutih čimbenika na lužnjakove šume i pridonijeti njihovu unapređenju. Organizacijski odbor znanstvenoga skupa radio je u sljedećem sastavu: akademik Slavko M a t i ć (predsjednik), prof. em. dr. h. c. Branimir P r p i ć , prof. dr. sc. Jozo F r a n j i ć , prof. dr. sc. Zvonko S e l e t k o v i ć , prof. dr. sc. Milan G l a v a š , izv. prof. dr. sc. Igor A n i ć , dr. sc. Anica B i l i ć i Zvonimir M i š i ć , dipl. ing. šum. Prvi dan znanstvenog skupa, 24. rujna 2008. godine, prezentirana su 23 znanstvena rada u Velikoj dvorani HAZU. Njihovi sažeci tiskani su u posebnom zborniku, u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U nastavku donosimo imena autora referata, njihove naslove i kratke prikaze. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Slavko Matić: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u promijenjenim stanišnim i strukturnim uvjetima U radu se, između ostaloga, navodi kako se mora uzeti u obzir da mnoge norme, pravila, zakonske odredbe, stručni pristupi i uobičajeni gospodarski zahvati koji su bili važeći pri gospodarenju s lužnjakovim sastojinama u normalnim uvjetima, danas moraju biti prilagođeni promijenjenim stanišnim, strukturnim i sastojinskim uvjetima. Glavni cilj zahvata treba biti očuvanje šumskoga tla od degradacije i podizanje mladih sastojina koje će se prilagoditi novonastalim uvjetima. Isto tako, bit će nužno mijenjati navike o normalnim drvnim zalihama, ophodnjama, pomladnim i naplodnim razdobljima, a ponegdje i o izmjeni vrsta drveća, te drukčijem omjeru smjese u sastojini, uvođenjem pionirskih vrsta drveća. Slika 2. Akademik Slavko Matić Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak: Ophodnja i obrast pri planiranju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u uvjetima narušene strukture sastojina U radu je na temelju početne dobne strukture i strukture dobnih razreda prema tri kategorije obrasta sastojina (normalan, narušen, devastiran), na primjeru šuma hrasta lužnjaka na prvom bonitetu, izvršena projekcija gospodarenja tijekom budućeg 50-godišnjeg razdoblja. Planiranje obnove i konverzije sastojina zasniva se na četiri definirane kategorije prioriteta temeljene na obrastu i dobi sastojina. Primjenom tri alternativna scenarija (ophodnje 120, 140 i 160 godina), istražen je utjecaj ophodnje na projekciju dobne strukture i strukture dobnih razreda prema obrastu, kretanje prosječne i sječive dobi sastojina, strukture obnove sastojina, te strukture drvne zalihe i prihoda zrele sieče. Igor Anić, Stjepan Mikac: Prirodno pomlađivanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama Primjeri pomlađivanja sastojina hrasta lužnjaka na malim površinama vrlo su rijetki. Obično su rezultat izvanrednih prilika, primjerice sanacije sastojina oštećenih vjetrolomom ili sušenjem. U novije se doba nametnula potreba za ispitivanjem mogućnosti pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama. To se posebice odnosi na šume posebne namjene kao što su parkšume, privatne šume, šume za odmor i rekreaciju, šume koje okružuju neke posebne objekte. Postupak je složen, jer je hrast lužnjak u prve dvije – tri godine života skiofit, a zatim naglo postaje heliofit. U članku se analizira pojam male pomladne površine i primjeri prirodnoga pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama u rasponu od grupe stabala do nekoliko hektara. Ivica Tikvić, Nikola Pernar, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Stjepan Mikac: Promjene hidroloških uvjeta u nizinskim šumskim ekosustavima i mogućnosti njihovog unapređenja U radu su prikazani podaci praćenja hidroloških prilika na nastavno-pokusnom šumskom objektu Lipovljani, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Analizirana je dinamika razina podzemne i poplavne vode, vodostaji šumskog vodotoka Crnava, te dinamika i kakvoća oborina. Na primjeru šumskog bazena Spačva napravljene su prostorne i vremenske analize hidrografskih prilika. U analizama je uspoređen intezitet odumiranja stabala s recentnim hidrološkim obilježjima nizinskih šuma. Ispitana je ovisnost inteziteta odumiranja stabala o količinama oborina, razinama podzemnih voda i poplavama. Utvrđeno je povećanje inteziteta odumiranja stabala pri manjim godišnjim i vegetacijskim količinama oborina, te nižim razinama podzemnih voda. Reguliranje otjecanja površinskih i podzemnih voda raspravljeno je na primjerima iz nizinskih šuma Posavine. Ivan Pilaš: Režim podzemnih voda i odumiranje šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – naznaka globalnih klimatskih promjena U ovom radu analizirani su vremenski nizovi podzemnih voda dobiveni dugogodišnjim praćenjem na piezometarskim postajama u šumskim predjelima pokupskog bazena, bjelovarske zavale (Česma, Varoški lug), Nove Gradiške, Našica i Spačve. Iz vodostaja podzemnih voda vidljiv je uznapredovani razvoj scenarija klimatskih promjena, odnosno generalni trend opadanja podzemnih voda, te sve izraženija pojava epizoda s ekstremno niskim vodostajima. Na temelju provedenih analiza i dosadašnjih istraživanja, moguće je potvrditi kako je problem odumiranja šuma hrasta lužnjaka ponajprije posljedica nemogućnosti njegove adaptacije na promijenjene hidrološke prilike u tlu, kao rezultata sve izraženijeg nastupanja globalnih klimatskih promjena. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Ivica Tikvić, Igor Anić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Josip Gašpar: Vitalnost i odumiranje stabala hrasta lužnjaka kao pokazatelj promjene stabilnosti nizinskih šuma Prikazana je metodologija procjene vitalnosti šumskog drveća na primjeru hrasta lužnjaka. Kriteriji za procjenu vitalnosti stabala razvijeni su na temelju dobnih sekvenci stabala u sastojinama. Uzorci stabala svih dobnih razreda fotografirani su u zimskom i ljetnom razdoblju. Na temelju terenskih procjena i fotografskih zapisa stanja stabala razvijeni su kriteriji procjene vitalnosti stabala, odnosno indeks vitalnosti stabala (INVITAS). Propadanje stabala hrasta lužnjaka obrađeno je za tri gospodarske jedinice. Utvrđeni su intenziteti odumiranja stabala i propadanja prirasta, koji su prikazani kartografski na temelju indeksnih vrijednosti za odjel, odnosno odsjek. U radu je raspravljen problem intezivnog odumiranja stabala hrasta lužnjaka i predložene gospodarske mjere koje će osigurati stabilnost šumskih ekosustava hrasta lužnjaka. Stjepan Dekanić, Tomislav Dubravac, Ivan Pilaš, Krunoslav Indir: Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine s obzirom na dob i fitocenološku pripadnost sastojina Cilj je ovoga rada bio raščlaniti dinamiku sušenja stabala hrasta lužnjaka u sastojinama Spačvanskoga bazena, u desetgodišnjem razdoblju od 1996. do 2006. godine, s obzirom na dob sastojine i fitocenološku pripadnost. Za analizu su upotrijebljeni podaci iz baze podataka HŠ Fond “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb. Za devet gospodarskih jedinica Spačvanskoga bazena i to 1263 odsjeka ukupne površine oko 29 000 ha, izdvojeni su stanišni i sastojinski parametri te podaci o posječenim količinama sušaca. Dinamika sušenja hrasta lužnjaka analizirana je po godinama, ukupno za odabrane odsjeke i posebno za tri šumske fitocenoze: šumu hrasta lužnjaka s običnim grabom, šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, te šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem. Intenzitet sušenja u odabranim odsjecima uspoređen je s dinamikom razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Željko Škvorc, Danijel Cestarić, Jozo Franjić, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever: Dinamika šumske vegetacije spačavanskog bazena u posljednjih četrdeset godina Provedena je usporedba flornoga sastava biljnih zajednica spačvanskog bazena s kraja 60-tih godina i danas, različitim numeričkim metodama (analiza svojstvenosti, korespondencijska analiza). Analizirane su i promjene u pokrovnosti pojedinih vegetacijskih slojeva, .-raznolikosti i Ellenbergovim ekološkim indeksima. Utvrđene su promjene na cijelome istraživanome području, ponajprije prema sušim biljnim zajednicama. Osim toga, na temelju analiziranih snimaka utvr đeno je da su prema flornom sastavu različite istraživane zajednice danas sličnije nego krajem 60-tih godina. Najveće promjene u flornom sastavu i drugim značajkama nastale su u subas. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938 kao posljedica antropogenoga utjecaja. Renata Pernar, Ante Seletković, Mario Ančić: Praćenje stanja šuma hrasta lužnjaka metodama daljinskih istraživanja Uspoređeni su najnoviji rezultati aerosnimanja šuma spačvanskog bazena s onima iz 1989. godine. Može se zaključiti da je srednja oštećenost za hrast lužnjak u razdoblju od 18 godina porasla za oko 5 % (SO = 31,13 %, dok u 1989. godini iznosi 26,24 %). Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno stanje šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu (potencijalna žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer aerosnimke omogućuju u kratkom vremenskom razdoblju pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle predviđati mjere za ublažavanje posljedica sušenja. Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić: Značaj strukture krošanja u procjeni oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka na trajnim pokusnim plohama Prikazani su rezultati analize dinamke stupnja oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka na stalnim pokusnim plohama tijekom duljeg razdoblja (10 godina i više). Istraživanja su obavljena u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969). Dobiveni podaci oštećenosti krošanja na stalnim pokusnim plohama upoređeni su sa stanjem oštećenosti hrasta lužnjaka na razini Republike Hrvatske, kroz promatrano razdoblje. Milan Glavaš, Josip Margaletić, Marko Vucelja: Biotski uzročnici šteta na hrastovom žiru i mjere zaštite Računa se da su godišnje potrebe hrvatskog šumarstva za žirom hrasta lužnjaka i kitnjaka između 2000 i 2500 tona. Prema višegodišnjim podacima u Hrvatskoj se prosječno godišnje sakupi oko 1 150 000 kg sjemena hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike, što iznosi oko 96 % u odnosu na sakupljeno sjeme svih drugih šumskih vrsta. Sakupljeno sjeme unosi se u šumske sastojine (oko 89 %) ili se sije u rasadnicima (oko 1 %). Gubici su oko 10 %. U radu je analizirano koji štetni utjecaji mogu smanjiti kvalitetu hrastovog žira. Marilena Idžojtić, Marko Zebec: Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj Prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska žute imele na hrastu lužnjaku na području osam uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.: Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiš |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ka, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od 180 732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6,8 % pregledanih stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s imelom bio je na području UŠP Požega, 13,7 %. Zatim slijede Koprivnica (11,9 %), Nova Gradiška (10,5 %), Osijek (10,1 %), Zagreb (9,2 %), Vinkovci (7,6 %), Bjelovar (7,1 %) i Karlovac (3,3). Najmanji postotak stabala sa žutom imelom zabilježen je na području UŠP Našice, 1,7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati istraživanja po gospodarskim jedinicama. U istraženom području analizirani su stanišni čimbenici (nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici (starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka žutom imelom. Maša Zorana Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan Balenović, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Dijana Vuletić, Miroslav Benko: Unutar-sezonska dinamika debljinskog prirasta pojedinih vrsta drveća unutar odabrane sastojine hrasta lužnjaka Izloženi su rezultati unutar-sezonske dinamike debljinskog prirasta u odabranoj sastojini hrasta lužnjaka, te njegova ovisnost o različitim meteorološkim čimbenicima (vlažnost tla, temperatura tla i zraka, količina fotosintetski aktivnog zračenja – FAZ) te sastojinskim parametrima (obrast, sastav vrsta, prostorni raspored stabala). U tu svrhu je u sastojinama hrasta lužnjaka sa značajnim udjelima crne johe, poljskog jasena i običnoga graba II dobnog razreda, postavljeno 680 dendrometarskih traka. Elektronskim pomičnom mjerilom mjereni su periodični (“tjedni”) prirasti opsega s preciznošću od desetinke milimetra. Načinjena je analiza radijalnog, plošnog i volumnog prirasta po vrstama, obrastu i sastavu vrsta. Usporedbom vrijednosti periodičkih debljinskih prirasta s prosječnim/ukupnim tjednim vrijednostima pojedinih meteoroloških elemenata primijećene se različite ovisnosti. Utvrđena je ovisnost prirasta o limitirajućim čimbenicima u pojedinom periodu (temperatura i FAZ u proljetnom periodu, dostupnost vode u ljetnom). Dijana Vuletić, Silvija Krajter, Marko Mrazek, Anna Ćorić: Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo li ih dovoljno? Danas, pod utjecajem nastalih klimatskih promjena, sve je jasnije da se šumarska struka treba snažnije osloniti na multifunkcionalni karakter resursa kojim gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i usluge. Uz drvo tu je niz nedrvnih proizvoda i usluga koje šuma pruža. Kako bi bolje razumjeli stvarne mogućnosti i interes lokalnog stanovništva za nedrvne šumske proizvode i usluge, oblikovan je upitnik koji služi za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja stanovništva općina Topusko, Vojnić i Gvozd. Opisana je korištena metoda intervjuiranja, sam upitnik, te su iznijeti prvi rezultati istraživanja za nekoliko naselja u kojima je završeno prikupljanje i obrada podataka. Branimir Prpić: Neka nasljednja svojstva biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz vlažnog i umjereno vlažnog šumskog ekosustava Prikazan je pokus koji bi mogao biti smjernica za daljnja istraživanja nasljednih svojstava fizioloških rasa u lužnjakovim šumama. Rezultati istraživanja ukazuju na slabiji razvoj dvogodišnjih biljaka koje su porijeklom iz šume hrasta lužnjaka i običnoga graba u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka. Opisano istraživanje trebalo bi ponoviti, dulje istraživati i oplemeniti uzgojnom i genetskom komponentom. Ako se, naime, u našim nizinskim ekosustavima pojavljuju fiziološke rase s obzirom na vodu kao ekološki čimbenik, onda bi se naše spoznaje glede popunjavanja poslije nepotpune prirodne obnove znatno izmijenile. Slika 3. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Sanja Perić, Martina Tijardović, Anamarija Jazbec, Mladen Ivanković, Jasnica Medak: Uspijevanje provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u 20-godišnjim pokusima u spačvanskom i pokupskom bazenu U radu su istraženi sljedeći parametri: prsni promjeri, visine, drvne mase, visinski, debljinski i volumni prirasti. Podaci su obrađeni metodom analize varijance, a višestruka usporedba između provenijencija napravljena je Duncan’s multiple-range testom. Dobiveni rezultati uspoređeni su s prijašnjim izmjerama, te je utvrđen trend rasta. Uz najnovije rezultate uspijevanja različitih provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u ovom radu daje se i pregled dosadašnjih is |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
traživanja koja se odnose na biomasu 16 provenijencija hrasta lužnjaka, šumsko-uzgojna svojstava (pravnost, punodrvnost, zakrivljenost, rašljavost, čistoća debla od grana, vitkost, oblik i širina krošnje) te otpornost na pepelnicu. Podaci su prikazani deskriptivnom statistikom. Davorin Kajba, Boris Hrašovec: Klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova uloga u očuvanju genofonda u uvjetima klimatskih promjena i povećanih rizika od napada šumskih kukaca Klimatske promjene znatno će izmijeniti postojeće okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi adaptirano, a također će ih izložiti novim štetnicima i bolestima. Klimatske promjene i strategija adaptacije šumskog drveća u interakciji je sa štetnim kukcima i morat će biti sagledane kao komponenta rizika u sljedećim planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama, a ponajprije treba uzeti u obzir uzgajivačku praksu i genetsku raznolikost šuma, šumski reprodukcijski materijal, kao i pristupiti izradi regionalne i nacionalne strategije genetske raznolikosti šuma. Jozo Franjić, Saša Bogdan, Željko Škvorc, Krunoslav Sever, Daniel Krstonošić: Fenološka sinkroniziranost klonova hrasta lužnjaka iz klonskih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj U radu je analizirana fenološka ujednačenost selekcioniranih klonova hrasta lužnjaka iz naših klonskih sjemenskih plantaža (KSP). Utvrđene su i statistički značajne razlike između klonova u svakoj pojedinoj sjemenskoj plantaži. Utvrđena je fenološka neujednačenost listanja u sve tri istraživane sjemenske plantaže. Rezultati klasterske analize ukazuju na postojanje triju fenoloških klastera u KSP Plešćice (U.Š.P. Bjelovar), te dvaju klastera u KSP Kosovac (U.Š.P. Našice) i Petkovac (U.Š.P. Vinkovci). Općenito je utvrđeno je da svi analizirani klonovi tvore tri klastera s obzirom na fenologiju listanja (rano listanje, intermedijarno i kasno listanje). Raspravljen je mogući utjecaj fenološke neujednačenosti listanja klonova na cvjetanje te posljedično na genetsku raznovrsnost sjemena iz postojećih planataža. Nadalje, iznesen je prijedlog restrukturiranja klonskih sjemenskih plantaža s ciljem povećanja fenološke ujednačenosti selekcioniranih klonova. Saša Bogdan, Mladen Ivanković: Testiranje genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj – prvi rezultati U ovom se radu prikazuju prvi rezultati morfometrijske analize sjemena hrasta lužnjaka iz 17 uzorkovanih sjemenskih sastojina koje reprezentiraju kompletan areal vrste u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da se uzorkovane sjemenske sastojine međusobno statistički značaj no razlikuju u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće forme hrasta lužnjaka Domačaj- Kovačevački lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Međutim, utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale postojećoj sjemenskoj razdjelbi tj. nisu potvrdile obrazac geografske pravilnosti. Utvrđena je i statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost istraživanih svojstava sjemena. Emil Klimo: Akumulacija i transportni procesi ugljika i dušika u poplavnoj šumi u odnosu na produkciju biomase Poplavne šume su dugotrajno pod jakim utjecajem čovjeka. To se odražava pozitivno ili vrlo često negativno na njihovo stanje. Osim vodnom režimu, u zadnjem razdoblju pridaje se pozornost kruženju ugljika i dušika. Ovi problemi prezentirani su na primjeru istraživanja ekosustava poplavne šume na aluviju rijeka Morava i Dije u južnoj Moravskoj. Prezentirane su sljedeće informacije: zaliha C i N u pojedinim sastavnicima ekosustava (u strukturi biomase i u tlu), transportni procesi iz pogleda ulaza elementa iz atmosfere i transporta unutar ekosustava. Za dušik je kalkulirana vrijednost njegovog izkorišćenja za ishranu sastojine i procesi razlaganja otpada u vezi sa vrstama drveća. Za ugljik je napravljena kalkulacija za vezanje ugljika biomasom i tlom za 1 godinu/ha. Prezentacija upozorava na velik značaj poplavnih šuma, posebno s gledišta vezanja visokih količina ugljika. Slika 4. Prof. dr. sc. Emil Klimo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Gemini Delle Vedove, Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Godinu dana od osnivanja istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja ugljika u lužnjakovoj sastojini – što smo naučili? Cilj rada bio je prezentirati prve rezultate rada istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja ugljika, te dati pregled dinamike kruženja ugljika, poniranje ugljičnog dioksida u sastojinu i otpuštanje iz sastojine na dnevnoj, tjednoj i sezonskoj razini. Istraživanje je usmjereno na procese kruženja ugljika u lužnjakovoj sastojini, ali ujedno omogućava bolje razumijevanje sezonske dinamike procesa unutar sastojine i njihovu povezanost s glavnim klimatskim varijablama. Ivan Balenović, Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Maša Zorana Ostrogović, Gemini Delle Vedove, Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Prvi rezultati izmjere respiracije tla u sastojini hrasta lužnjaka Pokupskog bazena Prezentirani su prvi kvantitativni pokazatelji dinamike respiracije tla za razdoblje proljeće – ljeto 2008. godine. Respiracija u tlu korelirana je s temperaturom zraka, temperaturom tla na 5 cm dubine i volumnim udjelom vlage u tlu. Pokazalo se da se količina CO2 oslobađanja iz tla kreće u rasponu od približno 0 gC/m2 na dan kada je tlo zasićeno vodom (hipoksija) pa do 5 gC/m2 na dan kada je temperatura visoka i tlo ima dovoljnu količinu vlage. Preračunato u volumen svježe biomase, to iznosi od 0 do približno 0,17 m3 biomase po hektaru dnevno. Elvis Paladinić, Dijana Vuletić, Hrvoje Marjanović, Krunoslav Indir: Procjena utjecaja sušnih razdoblja na pohranu atmosferskog ugljika u mladim sastojinama hrasta lužnjaka primjenom CO2Fix simulatora Unazad desetak godina učestalija su sušna razdoblja tijekom vegetacije. Šuma tijekom tih razdoblja ima smanjenu asimilaciju, smanjuje se prirast, odnosno bilj- Slika 5. Sudionici savjetovanja sa svojim domaćinima (šumarija Otok) ke apsorbiraju manje količine CO2 iz zraka (atmosferski ugljik). U radu se prikazuju rezultati simulacije dva scenarija. Prvi scenarij predstavlja dvije uzastopno sušne vegetacije, a drugi dvije klimatski prosječne vegetacije (bez suše). Drugi dan znanstvenoga skupa, 25. rujna 2008. godine, organizirana je znanstvena ekskurzija, tematski povezana s problematikom savjetovanja, u spačvanskom šumskom bazenu. Znanstvena ekskurzija organizirana je u suradnji sa Zvonimirom M i š i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem UŠP Vinkovci, mr. sc. Ivanom Popićem , upraviteljem Šumarije Otok, Lukom Vu k o v c e m , dipl. ing. šum., upraviteljem šumarije Vrbanja i Matom Š a r č e v i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem šumarskog muzeja u Bošnjacima. Program ekskurzije obuhvatio je posjet šumariji Otok, obilazak karakterističnih točaka u šumama Spačve i šumarskog muzeja u Bošnjacima. Na terenu se raspravljalo o strukturi šuma hrasta lužnjaka u rezervatu Lože, o njihovu pomlađivanju u odjelima 45 i 46 G. j . Slavir, o njezi mladika u odjelu 137 te o sušenju u odsjecima 15a i 15b G. j . Vrbanjske šume. Nakon obilaska šumarskog muzeja u Bošnjacima, akademik Slavko Matić, predsjednik organizacijskog odbora znanstvenoga skupa, napisao je u knjigu dojmova, a sudionici ekskurzije su supotpisali, sljedeći tekst: “Uvažavajući 250-godišnju tradiciju hrvatskoga šumarstva došli smo u Vinkovce, Otok, Vrbanju, Bošnjake i još dosta mjesta koja definiraju šumski bazen Spačva. Ovaj divni hrvatski kraj je na granici, bedem Hrvatske, ali je istodobno u njezinu središtu kada je riječ o šumarstvu. Hrast lužnjak živi stotinama godina u zajednici s dragim hrvatskim, šokačkim ljudima. Oni dijele životne uvjete i sve što se događa na ovim staništima. Hrast se suši, a Bog je rekao da je na Zemlji sve u funkciji čovjeka. Ovaj čovjek, šumar, šokac i Hrvat svladat će sušenje hrasta i stvoriti mu ponovno uvjete za rast i razvoj. Muzej koji su osnovali naši vrhunski šumari i naš hrvatski čovjek, trajno će svjedočiti da će ovaj narod živjeti vječno u budućnosti kao što je živio u slavnoj prošlosti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojim Centrom za znanstveni rad u Vinkovcima, te uz suradnju šumara cijele Hrvatske i veliku pomoć Uprave šuma podružnica Vinkovci, organizirala je znanstveno savjetovanje Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima. Jučer i danas smo svjedočili da će na ovim prostorima opstati hrvatski čovjek i hrast lužnjak.” Izv. prof. dr. sc. Igor Anić (Foto: I. Tomić) |