DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Slavko Matić: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u promijenjenim stanišnim i strukturnim uvjetima U radu se, između ostaloga, navodi kako se mora uzeti u obzir da mnoge norme, pravila, zakonske odredbe, stručni pristupi i uobičajeni gospodarski zahvati koji su bili važeći pri gospodarenju s lužnjakovim sastojinama u normalnim uvjetima, danas moraju biti prilagođeni promijenjenim stanišnim, strukturnim i sastojinskim uvjetima. Glavni cilj zahvata treba biti očuvanje šumskoga tla od degradacije i podizanje mladih sastojina koje će se prilagoditi novonastalim uvjetima. Isto tako, bit će nužno mijenjati navike o normalnim drvnim zalihama, ophodnjama, pomladnim i naplodnim razdobljima, a ponegdje i o izmjeni vrsta drveća, te drukčijem omjeru smjese u sastojini, uvođenjem pionirskih vrsta drveća. Slika 2. Akademik Slavko Matić Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak: Ophodnja i obrast pri planiranju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u uvjetima narušene strukture sastojina U radu je na temelju početne dobne strukture i strukture dobnih razreda prema tri kategorije obrasta sastojina (normalan, narušen, devastiran), na primjeru šuma hrasta lužnjaka na prvom bonitetu, izvršena projekcija gospodarenja tijekom budućeg 50-godišnjeg razdoblja. Planiranje obnove i konverzije sastojina zasniva se na četiri definirane kategorije prioriteta temeljene na obrastu i dobi sastojina. Primjenom tri alternativna scenarija (ophodnje 120, 140 i 160 godina), istražen je utjecaj ophodnje na projekciju dobne strukture i strukture dobnih razreda prema obrastu, kretanje prosječne i sječive dobi sastojina, strukture obnove sastojina, te strukture drvne zalihe i prihoda zrele sieče. Igor Anić, Stjepan Mikac: Prirodno pomlađivanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama Primjeri pomlađivanja sastojina hrasta lužnjaka na malim površinama vrlo su rijetki. Obično su rezultat izvanrednih prilika, primjerice sanacije sastojina oštećenih vjetrolomom ili sušenjem. U novije se doba nametnula potreba za ispitivanjem mogućnosti pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama. To se posebice odnosi na šume posebne namjene kao što su parkšume, privatne šume, šume za odmor i rekreaciju, šume koje okružuju neke posebne objekte. Postupak je složen, jer je hrast lužnjak u prve dvije – tri godine života skiofit, a zatim naglo postaje heliofit. U članku se analizira pojam male pomladne površine i primjeri prirodnoga pomlađivanja hrasta lužnjaka na malim površinama u rasponu od grupe stabala do nekoliko hektara. Ivica Tikvić, Nikola Pernar, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Stjepan Mikac: Promjene hidroloških uvjeta u nizinskim šumskim ekosustavima i mogućnosti njihovog unapređenja U radu su prikazani podaci praćenja hidroloških prilika na nastavno-pokusnom šumskom objektu Lipovljani, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Analizirana je dinamika razina podzemne i poplavne vode, vodostaji šumskog vodotoka Crnava, te dinamika i kakvoća oborina. Na primjeru šumskog bazena Spačva napravljene su prostorne i vremenske analize hidrografskih prilika. U analizama je uspoređen intezitet odumiranja stabala s recentnim hidrološkim obilježjima nizinskih šuma. Ispitana je ovisnost inteziteta odumiranja stabala o količinama oborina, razinama podzemnih voda i poplavama. Utvrđeno je povećanje inteziteta odumiranja stabala pri manjim godišnjim i vegetacijskim količinama oborina, te nižim razinama podzemnih voda. Reguliranje otjecanja površinskih i podzemnih voda raspravljeno je na primjerima iz nizinskih šuma Posavine. Ivan Pilaš: Režim podzemnih voda i odumiranje šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – naznaka globalnih klimatskih promjena U ovom radu analizirani su vremenski nizovi podzemnih voda dobiveni dugogodišnjim praćenjem na piezometarskim postajama u šumskim predjelima pokupskog bazena, bjelovarske zavale (Česma, Varoški lug), Nove Gradiške, Našica i Spačve. Iz vodostaja podzemnih voda vidljiv je uznapredovani razvoj scenarija klimatskih promjena, odnosno generalni trend opadanja podzemnih voda, te sve izraženija pojava epizoda s ekstremno niskim vodostajima. Na temelju provedenih analiza i dosadašnjih istraživanja, moguće je potvrditi kako je problem odumiranja šuma hrasta lužnjaka ponajprije posljedica nemogućnosti njegove adaptacije na promijenjene hidrološke prilike u tlu, kao rezultata sve izraženijeg nastupanja globalnih klimatskih promjena. |