DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Ivica Tikvić, Igor Anić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Josip Gašpar: Vitalnost i odumiranje stabala hrasta lužnjaka kao pokazatelj promjene stabilnosti nizinskih šuma Prikazana je metodologija procjene vitalnosti šumskog drveća na primjeru hrasta lužnjaka. Kriteriji za procjenu vitalnosti stabala razvijeni su na temelju dobnih sekvenci stabala u sastojinama. Uzorci stabala svih dobnih razreda fotografirani su u zimskom i ljetnom razdoblju. Na temelju terenskih procjena i fotografskih zapisa stanja stabala razvijeni su kriteriji procjene vitalnosti stabala, odnosno indeks vitalnosti stabala (INVITAS). Propadanje stabala hrasta lužnjaka obrađeno je za tri gospodarske jedinice. Utvrđeni su intenziteti odumiranja stabala i propadanja prirasta, koji su prikazani kartografski na temelju indeksnih vrijednosti za odjel, odnosno odsjek. U radu je raspravljen problem intezivnog odumiranja stabala hrasta lužnjaka i predložene gospodarske mjere koje će osigurati stabilnost šumskih ekosustava hrasta lužnjaka. Stjepan Dekanić, Tomislav Dubravac, Ivan Pilaš, Krunoslav Indir: Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine s obzirom na dob i fitocenološku pripadnost sastojina Cilj je ovoga rada bio raščlaniti dinamiku sušenja stabala hrasta lužnjaka u sastojinama Spačvanskoga bazena, u desetgodišnjem razdoblju od 1996. do 2006. godine, s obzirom na dob sastojine i fitocenološku pripadnost. Za analizu su upotrijebljeni podaci iz baze podataka HŠ Fond “Hrvatskih šuma” d.o.o. Zagreb. Za devet gospodarskih jedinica Spačvanskoga bazena i to 1263 odsjeka ukupne površine oko 29 000 ha, izdvojeni su stanišni i sastojinski parametri te podaci o posječenim količinama sušaca. Dinamika sušenja hrasta lužnjaka analizirana je po godinama, ukupno za odabrane odsjeke i posebno za tri šumske fitocenoze: šumu hrasta lužnjaka s običnim grabom, šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, te šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem. Intenzitet sušenja u odabranim odsjecima uspoređen je s dinamikom razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Željko Škvorc, Danijel Cestarić, Jozo Franjić, Daniel Krstonošić, Krunoslav Sever: Dinamika šumske vegetacije spačavanskog bazena u posljednjih četrdeset godina Provedena je usporedba flornoga sastava biljnih zajednica spačvanskog bazena s kraja 60-tih godina i danas, različitim numeričkim metodama (analiza svojstvenosti, korespondencijska analiza). Analizirane su i promjene u pokrovnosti pojedinih vegetacijskih slojeva, .-raznolikosti i Ellenbergovim ekološkim indeksima. Utvrđene su promjene na cijelome istraživanome području, ponajprije prema sušim biljnim zajednicama. Osim toga, na temelju analiziranih snimaka utvr đeno je da su prema flornom sastavu različite istraživane zajednice danas sličnije nego krajem 60-tih godina. Najveće promjene u flornom sastavu i drugim značajkama nastale su u subas. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938 kao posljedica antropogenoga utjecaja. Renata Pernar, Ante Seletković, Mario Ančić: Praćenje stanja šuma hrasta lužnjaka metodama daljinskih istraživanja Uspoređeni su najnoviji rezultati aerosnimanja šuma spačvanskog bazena s onima iz 1989. godine. Može se zaključiti da je srednja oštećenost za hrast lužnjak u razdoblju od 18 godina porasla za oko 5 % (SO = 31,13 %, dok u 1989. godini iznosi 26,24 %). Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno stanje šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu (potencijalna žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer aerosnimke omogućuju u kratkom vremenskom razdoblju pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle predviđati mjere za ublažavanje posljedica sušenja. Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić: Značaj strukture krošanja u procjeni oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka na trajnim pokusnim plohama Prikazani su rezultati analize dinamke stupnja oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka na stalnim pokusnim plohama tijekom duljeg razdoblja (10 godina i više). Istraživanja su obavljena u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969). Dobiveni podaci oštećenosti krošanja na stalnim pokusnim plohama upoređeni su sa stanjem oštećenosti hrasta lužnjaka na razini Republike Hrvatske, kroz promatrano razdoblje. Milan Glavaš, Josip Margaletić, Marko Vucelja: Biotski uzročnici šteta na hrastovom žiru i mjere zaštite Računa se da su godišnje potrebe hrvatskog šumarstva za žirom hrasta lužnjaka i kitnjaka između 2000 i 2500 tona. Prema višegodišnjim podacima u Hrvatskoj se prosječno godišnje sakupi oko 1 150 000 kg sjemena hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike, što iznosi oko 96 % u odnosu na sakupljeno sjeme svih drugih šumskih vrsta. Sakupljeno sjeme unosi se u šumske sastojine (oko 89 %) ili se sije u rasadnicima (oko 1 %). Gubici su oko 10 %. U radu je analizirano koji štetni utjecaji mogu smanjiti kvalitetu hrastovog žira. Marilena Idžojtić, Marko Zebec: Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj Prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska žute imele na hrastu lužnjaku na području osam uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.: Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiš |