DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 75     <-- 75 -->        PDF

ka, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od
180 732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6,8 % pregledanih
stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se
prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s
imelom bio je na području UŠP Požega, 13,7 %. Zatim
slijede Koprivnica (11,9 %), Nova Gradiška (10,5 %),
Osijek (10,1 %), Zagreb (9,2 %), Vinkovci (7,6 %),
Bjelovar (7,1 %) i Karlovac (3,3). Najmanji postotak
stabala sa žutom imelom zabilježen je na području
UŠP Našice, 1,7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati
istraživanja po gospodarskim jedinicama. U istraženom
području analizirani su stanišni čimbenici
(nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici
(starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li
međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka
žutom imelom.


Maša Zorana Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan
Balenović, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Dijana
Vuletić, Miroslav Benko: Unutar-sezonska dinamika
debljinskog prirasta pojedinih vrsta drveća unutar
odabrane sastojine hrasta lužnjaka


Izloženi su rezultati unutar-sezonske dinamike debljinskog
prirasta u odabranoj sastojini hrasta lužnjaka,
te njegova ovisnost o različitim meteorološkim čimbenicima
(vlažnost tla, temperatura tla i zraka, količina
fotosintetski aktivnog zračenja – FAZ) te sastojinskim
parametrima (obrast, sastav vrsta, prostorni raspored
stabala). U tu svrhu je u sastojinama hrasta lužnjaka sa
značajnim udjelima crne johe, poljskog jasena i običnoga
graba II dobnog razreda, postavljeno 680 dendrometarskih
traka. Elektronskim pomičnom mjerilom
mjereni su periodični (“tjedni”) prirasti opsega s preciznošću
od desetinke milimetra. Načinjena je analiza
radijalnog, plošnog i volumnog prirasta po vrstama,
obrastu i sastavu vrsta. Usporedbom vrijednosti periodičkih
debljinskih prirasta s prosječnim/ukupnim tjednim
vrijednostima pojedinih meteoroloških elemenata
primijećene se različite ovisnosti. Utvrđena je ovisnost
prirasta o limitirajućim čimbenicima u pojedinom periodu
(temperatura i FAZ u proljetnom periodu, dostupnost
vode u ljetnom).


Dijana Vuletić, Silvija Krajter, Marko Mrazek, Anna
Ćorić: Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo
li ih dovoljno?


Danas, pod utjecajem nastalih klimatskih promjena,
sve je jasnije da se šumarska struka treba snažnije
osloniti na multifunkcionalni karakter resursa kojim
gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i
usluge. Uz drvo tu je niz nedrvnih proizvoda i usluga
koje šuma pruža. Kako bi bolje razumjeli stvarne mogućnosti
i interes lokalnog stanovništva za nedrvne
šumske proizvode i usluge, oblikovan je upitnik koji
služi za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja
stanovništva općina Topusko, Vojnić i Gvozd. Opisana


je korištena metoda intervjuiranja, sam upitnik, te su
iznijeti prvi rezultati istraživanja za nekoliko naselja u
kojima je završeno prikupljanje i obrada podataka.


Branimir Prpić: Neka nasljednja svojstva biljaka
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz vlažnog i
umjereno vlažnog šumskog ekosustava


Prikazan je pokus koji bi mogao biti smjernica za
daljnja istraživanja nasljednih svojstava fizioloških rasa
u lužnjakovim šumama. Rezultati istraživanja ukazuju
na slabiji razvoj dvogodišnjih biljaka koje su porijeklom
iz šume hrasta lužnjaka i običnoga graba u poplavnoj
šumi hrasta lužnjaka. Opisano istraživanje trebalo
bi ponoviti, dulje istraživati i oplemeniti uzgojnom
i genetskom komponentom. Ako se, naime, u našim
nizinskim ekosustavima pojavljuju fiziološke rase
s obzirom na vodu kao ekološki čimbenik, onda bi se
naše spoznaje glede popunjavanja poslije nepotpune
prirodne obnove znatno izmijenile.


Slika 3. Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Sanja Perić, Martina Tijardović, Anamarija Jazbec,
Mladen Ivanković, Jasnica Medak: Uspijevanje
provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
u 20-godišnjim pokusima u spačvanskom i pokupskom
bazenu


U radu su istraženi sljedeći parametri: prsni promjeri,
visine, drvne mase, visinski, debljinski i volumni
prirasti. Podaci su obrađeni metodom analize varijance,
a višestruka usporedba između provenijencija
napravljena je Duncan’s multiple-range testom. Dobiveni
rezultati uspoređeni su s prijašnjim izmjerama, te
je utvrđen trend rasta. Uz najnovije rezultate uspijevanja
različitih provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj,
u ovom radu daje se i pregled dosadašnjih is