DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ka, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od 180 732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6,8 % pregledanih stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s imelom bio je na području UŠP Požega, 13,7 %. Zatim slijede Koprivnica (11,9 %), Nova Gradiška (10,5 %), Osijek (10,1 %), Zagreb (9,2 %), Vinkovci (7,6 %), Bjelovar (7,1 %) i Karlovac (3,3). Najmanji postotak stabala sa žutom imelom zabilježen je na području UŠP Našice, 1,7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati istraživanja po gospodarskim jedinicama. U istraženom području analizirani su stanišni čimbenici (nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici (starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka žutom imelom. Maša Zorana Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan Balenović, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Dijana Vuletić, Miroslav Benko: Unutar-sezonska dinamika debljinskog prirasta pojedinih vrsta drveća unutar odabrane sastojine hrasta lužnjaka Izloženi su rezultati unutar-sezonske dinamike debljinskog prirasta u odabranoj sastojini hrasta lužnjaka, te njegova ovisnost o različitim meteorološkim čimbenicima (vlažnost tla, temperatura tla i zraka, količina fotosintetski aktivnog zračenja – FAZ) te sastojinskim parametrima (obrast, sastav vrsta, prostorni raspored stabala). U tu svrhu je u sastojinama hrasta lužnjaka sa značajnim udjelima crne johe, poljskog jasena i običnoga graba II dobnog razreda, postavljeno 680 dendrometarskih traka. Elektronskim pomičnom mjerilom mjereni su periodični (“tjedni”) prirasti opsega s preciznošću od desetinke milimetra. Načinjena je analiza radijalnog, plošnog i volumnog prirasta po vrstama, obrastu i sastavu vrsta. Usporedbom vrijednosti periodičkih debljinskih prirasta s prosječnim/ukupnim tjednim vrijednostima pojedinih meteoroloških elemenata primijećene se različite ovisnosti. Utvrđena je ovisnost prirasta o limitirajućim čimbenicima u pojedinom periodu (temperatura i FAZ u proljetnom periodu, dostupnost vode u ljetnom). Dijana Vuletić, Silvija Krajter, Marko Mrazek, Anna Ćorić: Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo li ih dovoljno? Danas, pod utjecajem nastalih klimatskih promjena, sve je jasnije da se šumarska struka treba snažnije osloniti na multifunkcionalni karakter resursa kojim gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i usluge. Uz drvo tu je niz nedrvnih proizvoda i usluga koje šuma pruža. Kako bi bolje razumjeli stvarne mogućnosti i interes lokalnog stanovništva za nedrvne šumske proizvode i usluge, oblikovan je upitnik koji služi za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja stanovništva općina Topusko, Vojnić i Gvozd. Opisana je korištena metoda intervjuiranja, sam upitnik, te su iznijeti prvi rezultati istraživanja za nekoliko naselja u kojima je završeno prikupljanje i obrada podataka. Branimir Prpić: Neka nasljednja svojstva biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz vlažnog i umjereno vlažnog šumskog ekosustava Prikazan je pokus koji bi mogao biti smjernica za daljnja istraživanja nasljednih svojstava fizioloških rasa u lužnjakovim šumama. Rezultati istraživanja ukazuju na slabiji razvoj dvogodišnjih biljaka koje su porijeklom iz šume hrasta lužnjaka i običnoga graba u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka. Opisano istraživanje trebalo bi ponoviti, dulje istraživati i oplemeniti uzgojnom i genetskom komponentom. Ako se, naime, u našim nizinskim ekosustavima pojavljuju fiziološke rase s obzirom na vodu kao ekološki čimbenik, onda bi se naše spoznaje glede popunjavanja poslije nepotpune prirodne obnove znatno izmijenile. Slika 3. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Sanja Perić, Martina Tijardović, Anamarija Jazbec, Mladen Ivanković, Jasnica Medak: Uspijevanje provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u 20-godišnjim pokusima u spačvanskom i pokupskom bazenu U radu su istraženi sljedeći parametri: prsni promjeri, visine, drvne mase, visinski, debljinski i volumni prirasti. Podaci su obrađeni metodom analize varijance, a višestruka usporedba između provenijencija napravljena je Duncan’s multiple-range testom. Dobiveni rezultati uspoređeni su s prijašnjim izmjerama, te je utvrđen trend rasta. Uz najnovije rezultate uspijevanja različitih provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u ovom radu daje se i pregled dosadašnjih is |