DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
traživanja koja se odnose na biomasu 16 provenijencija hrasta lužnjaka, šumsko-uzgojna svojstava (pravnost, punodrvnost, zakrivljenost, rašljavost, čistoća debla od grana, vitkost, oblik i širina krošnje) te otpornost na pepelnicu. Podaci su prikazani deskriptivnom statistikom. Davorin Kajba, Boris Hrašovec: Klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova uloga u očuvanju genofonda u uvjetima klimatskih promjena i povećanih rizika od napada šumskih kukaca Klimatske promjene znatno će izmijeniti postojeće okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi adaptirano, a također će ih izložiti novim štetnicima i bolestima. Klimatske promjene i strategija adaptacije šumskog drveća u interakciji je sa štetnim kukcima i morat će biti sagledane kao komponenta rizika u sljedećim planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama, a ponajprije treba uzeti u obzir uzgajivačku praksu i genetsku raznolikost šuma, šumski reprodukcijski materijal, kao i pristupiti izradi regionalne i nacionalne strategije genetske raznolikosti šuma. Jozo Franjić, Saša Bogdan, Željko Škvorc, Krunoslav Sever, Daniel Krstonošić: Fenološka sinkroniziranost klonova hrasta lužnjaka iz klonskih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj U radu je analizirana fenološka ujednačenost selekcioniranih klonova hrasta lužnjaka iz naših klonskih sjemenskih plantaža (KSP). Utvrđene su i statistički značajne razlike između klonova u svakoj pojedinoj sjemenskoj plantaži. Utvrđena je fenološka neujednačenost listanja u sve tri istraživane sjemenske plantaže. Rezultati klasterske analize ukazuju na postojanje triju fenoloških klastera u KSP Plešćice (U.Š.P. Bjelovar), te dvaju klastera u KSP Kosovac (U.Š.P. Našice) i Petkovac (U.Š.P. Vinkovci). Općenito je utvrđeno je da svi analizirani klonovi tvore tri klastera s obzirom na fenologiju listanja (rano listanje, intermedijarno i kasno listanje). Raspravljen je mogući utjecaj fenološke neujednačenosti listanja klonova na cvjetanje te posljedično na genetsku raznovrsnost sjemena iz postojećih planataža. Nadalje, iznesen je prijedlog restrukturiranja klonskih sjemenskih plantaža s ciljem povećanja fenološke ujednačenosti selekcioniranih klonova. Saša Bogdan, Mladen Ivanković: Testiranje genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj – prvi rezultati U ovom se radu prikazuju prvi rezultati morfometrijske analize sjemena hrasta lužnjaka iz 17 uzorkovanih sjemenskih sastojina koje reprezentiraju kompletan areal vrste u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da se uzorkovane sjemenske sastojine međusobno statistički značaj no razlikuju u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće forme hrasta lužnjaka Domačaj- Kovačevački lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Međutim, utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale postojećoj sjemenskoj razdjelbi tj. nisu potvrdile obrazac geografske pravilnosti. Utvrđena je i statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost istraživanih svojstava sjemena. Emil Klimo: Akumulacija i transportni procesi ugljika i dušika u poplavnoj šumi u odnosu na produkciju biomase Poplavne šume su dugotrajno pod jakim utjecajem čovjeka. To se odražava pozitivno ili vrlo često negativno na njihovo stanje. Osim vodnom režimu, u zadnjem razdoblju pridaje se pozornost kruženju ugljika i dušika. Ovi problemi prezentirani su na primjeru istraživanja ekosustava poplavne šume na aluviju rijeka Morava i Dije u južnoj Moravskoj. Prezentirane su sljedeće informacije: zaliha C i N u pojedinim sastavnicima ekosustava (u strukturi biomase i u tlu), transportni procesi iz pogleda ulaza elementa iz atmosfere i transporta unutar ekosustava. Za dušik je kalkulirana vrijednost njegovog izkorišćenja za ishranu sastojine i procesi razlaganja otpada u vezi sa vrstama drveća. Za ugljik je napravljena kalkulacija za vezanje ugljika biomasom i tlom za 1 godinu/ha. Prezentacija upozorava na velik značaj poplavnih šuma, posebno s gledišta vezanja visokih količina ugljika. Slika 4. Prof. dr. sc. Emil Klimo |