DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Elvis Paladinić, Krunoslav Indir, Gemini Delle Vedove, Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Godinu dana od osnivanja istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja ugljika u lužnjakovoj sastojini – što smo naučili? Cilj rada bio je prezentirati prve rezultate rada istraživačke stanice za intenzivno praćenje kruženja ugljika, te dati pregled dinamike kruženja ugljika, poniranje ugljičnog dioksida u sastojinu i otpuštanje iz sastojine na dnevnoj, tjednoj i sezonskoj razini. Istraživanje je usmjereno na procese kruženja ugljika u lužnjakovoj sastojini, ali ujedno omogućava bolje razumijevanje sezonske dinamike procesa unutar sastojine i njihovu povezanost s glavnim klimatskim varijablama. Ivan Balenović, Hrvoje Marjanović, Giorgio Alberti, Maša Zorana Ostrogović, Gemini Delle Vedove, Alessandro Peressotti, Dijana Vuletić: Prvi rezultati izmjere respiracije tla u sastojini hrasta lužnjaka Pokupskog bazena Prezentirani su prvi kvantitativni pokazatelji dinamike respiracije tla za razdoblje proljeće – ljeto 2008. godine. Respiracija u tlu korelirana je s temperaturom zraka, temperaturom tla na 5 cm dubine i volumnim udjelom vlage u tlu. Pokazalo se da se količina CO2 oslobađanja iz tla kreće u rasponu od približno 0 gC/m2 na dan kada je tlo zasićeno vodom (hipoksija) pa do 5 gC/m2 na dan kada je temperatura visoka i tlo ima dovoljnu količinu vlage. Preračunato u volumen svježe biomase, to iznosi od 0 do približno 0,17 m3 biomase po hektaru dnevno. Elvis Paladinić, Dijana Vuletić, Hrvoje Marjanović, Krunoslav Indir: Procjena utjecaja sušnih razdoblja na pohranu atmosferskog ugljika u mladim sastojinama hrasta lužnjaka primjenom CO2Fix simulatora Unazad desetak godina učestalija su sušna razdoblja tijekom vegetacije. Šuma tijekom tih razdoblja ima smanjenu asimilaciju, smanjuje se prirast, odnosno bilj- Slika 5. Sudionici savjetovanja sa svojim domaćinima (šumarija Otok) ke apsorbiraju manje količine CO2 iz zraka (atmosferski ugljik). U radu se prikazuju rezultati simulacije dva scenarija. Prvi scenarij predstavlja dvije uzastopno sušne vegetacije, a drugi dvije klimatski prosječne vegetacije (bez suše). Drugi dan znanstvenoga skupa, 25. rujna 2008. godine, organizirana je znanstvena ekskurzija, tematski povezana s problematikom savjetovanja, u spačvanskom šumskom bazenu. Znanstvena ekskurzija organizirana je u suradnji sa Zvonimirom M i š i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem UŠP Vinkovci, mr. sc. Ivanom Popićem , upraviteljem Šumarije Otok, Lukom Vu k o v c e m , dipl. ing. šum., upraviteljem šumarije Vrbanja i Matom Š a r č e v i ć e m , dipl. ing. šum., voditeljem šumarskog muzeja u Bošnjacima. Program ekskurzije obuhvatio je posjet šumariji Otok, obilazak karakterističnih točaka u šumama Spačve i šumarskog muzeja u Bošnjacima. Na terenu se raspravljalo o strukturi šuma hrasta lužnjaka u rezervatu Lože, o njihovu pomlađivanju u odjelima 45 i 46 G. j . Slavir, o njezi mladika u odjelu 137 te o sušenju u odsjecima 15a i 15b G. j . Vrbanjske šume. Nakon obilaska šumarskog muzeja u Bošnjacima, akademik Slavko Matić, predsjednik organizacijskog odbora znanstvenoga skupa, napisao je u knjigu dojmova, a sudionici ekskurzije su supotpisali, sljedeći tekst: “Uvažavajući 250-godišnju tradiciju hrvatskoga šumarstva došli smo u Vinkovce, Otok, Vrbanju, Bošnjake i još dosta mjesta koja definiraju šumski bazen Spačva. Ovaj divni hrvatski kraj je na granici, bedem Hrvatske, ali je istodobno u njezinu središtu kada je riječ o šumarstvu. Hrast lužnjak živi stotinama godina u zajednici s dragim hrvatskim, šokačkim ljudima. Oni dijele životne uvjete i sve što se događa na ovim staništima. Hrast se suši, a Bog je rekao da je na Zemlji sve u funkciji čovjeka. Ovaj čovjek, šumar, šokac i Hrvat svladat će sušenje hrasta i stvoriti mu ponovno uvjete za rast i razvoj. Muzej koji su osnovali naši vrhunski šumari i naš hrvatski čovjek, trajno će svjedočiti da će ovaj narod živjeti vječno u budućnosti kao što je živio u slavnoj prošlosti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojim Centrom za znanstveni rad u Vinkovcima, te uz suradnju šumara cijele Hrvatske i veliku pomoć Uprave šuma podružnica Vinkovci, organizirala je znanstveno savjetovanje Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima. Jučer i danas smo svjedočili da će na ovim prostorima opstati hrvatski čovjek i hrast lužnjak.” Izv. prof. dr. sc. Igor Anić (Foto: I. Tomić) |