DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 81 <-- 81 --> PDF |
u ovoj su knjizi obuhvaćene i šume izvan dohvata poplave, dakle one koje rastu na gredama. Shvatilo se kako je bolje svjesno učiniti ovu pogrešku, nego izostaviti šume na gredama koje po prirodi stvari pripadaju obrađivanim ekosustavima. S druge strane, nije se htjelo odstupiti od pojma “floodplain” upravo iz razloga što on u sebi sadrži temeljnu značajku obrađivanog bioma – poplavu i vodu. Cilj je bio da čitatelj odmah uoči pojam poplava (flood). U drugom dijelu naslova definirano je zemljopisno područje. Dakle, ne poplavne šume sredozemlja ili borealnih predjela već one koje rastu u umjerenom pojasu Europe. Sadržaj knjige podijeljen je na dva dijela. U prvom dijelu se poplavne šume umjernog pojasa Europe pregledno opisuju po znanstvenim područjima. U drugom dijelu je načinjen pregled stanja poplavnih šuma u pojedinim europskim zemljama. Osim u uredničkom timu, hrvati su u stvaranju ove knjige sudjelovali u pisanju četiri od ukupno devet poglavlja. To su: prof. em. dr. h. c. Branimir P r p i ć kao suautor poglavlja History of the relationship between man and European floodplain forests (Povijest odnosa čovjeka i europskih poplavnih šuma), prof. dr. sc. Jo- so Vu k e l i ć i izv. prof. dr. sc. Dario B a r i č e v i ć kao suautori poglavlja Floodplain forest plant communities (Biljne zajednice poplavnih šuma), akademik Slavko Matić, izv. prof. dr. sc. Igor Anić i izv. prof. dr. sc. Milan Oršani ć kao autori poglavlja Forest management in floodplain forests (Gospodarenje poplavnim šumama) te dr. sc. Žarko Š p a n i č e k kao prvi suautor u poglavlju Cultural activities of man in relation to floodplain forests (o kulturi življenja u okolišu poplavnih šuma). Autor fotografije na naslovnici knjige je mr. sc. Pavle Vr a t a r i ć . Ona prikazuje kompleks poplavnih šuma hrvatskoga podunavlja u šumskom predjelu Porić, nedaleko Erduta. Osim svih spomenutih, u knjigu su uvrštene i fotografije naših vrsnih šumarskih fotografa – Darka P r o k e š a i Tomislava S t a r č e v i ć a . Prof. dr. sc. Zvonko S e l e t k o v i ć bio je jedan od recenzenata knjige. Predgovor su napisali Emil Klimo i Herbert Hager. U usporedbi s ostalim poglavljima, riječ je o relativno kratkom tekstu. Međutim, on je itekako značajan za razumijevanje ostatka knjige. U njemu je istaknuta njezina svrha: “cilj autora i urednika knjige bio je prikupiti znanje o stanju i značenju poplavnih šuma Europe i potaknuti interes za istraživanje ovog jedinstvenog europskog bioma”. U nastavku su spomenute do danas tiskane knjige o poplavnim šumama u Europi. Možemo ih smatrati temeljnim djelima europske znanstvene literature o toj problematici. Među njima je i znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj”. U predgovoru je priložena pregledna karta poplavnih šuma Europe. Autori navode kako je njihova povr šina u umjerenom pojasu Europe oko 1,750.000 ha. Međutim, ističu kako je riječ o procjeni, upravo zbog različitog shvaćanja pojma poplavna šuma u pojedinim zemljama. Najveće površine poplavnih šuma prostiru se u europskom dijelu Rusije, Ukrajini i Hrvatskoj (200.000 – 500.000 ha). Slijede Poljska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Srbija u kojima su površine poplavnih šuma 50.000 – 100.000 ha. Ostale zemlje imaju manje od 50.000 ha. Prvo tematsko poglavlje knjige nosi naslov The geology and geomorphology of floodplain (Geologija i geomorfologija poplavnih područja). Napisali su ga Jaromir Demek, Anton Drescher, Severin H o h e n s i n n e r i Bernd S c h w a i g h o f e r. Riječ je o iznimno zanimljivom štivu u kojemu se definira pojam poplavnoga područja s različitih gledišta: topografskog, geološkog, geomorfološkog, hidrološkog i s gledišta krajobraza. Slijedi potpoglavlje u kojemu se opisuje geomorfologija poplavnih područja i rječnih tokova. Autori opisuju četiri temeljna oblika: pleteničaste, meandrirajuće, pravocrtne i mrežaste. Tekst je obogaćen fotografijama iz zraka. U nastavku se analiziraju geološke značajke aluvijalnih nanosa te povijest i kronologija poplavnih područja. Drugo poglavlje nosi naslov History of the relationship between man and European floodplain forests (Povijest odnosa čovjeka i europskih poplavnih šuma). S obzirom kako se civilizacija umjerenog pojasa kontinentalne Europe razvijala uz rijeke, jasno je kako je čovjekov utjecaj na poplavne šume dug i raznovrstan. Zato je ovo poglavlje obrađeno na tri različita primjera. Napisali su ga Otakar Š t e r b a , Branimir Prpić i Herbert K i l l i a n . Prof. Prpić svoj je dio teksta upotpunio brojnim prikazima iz kojih se vidi koji hidrotehnički zahvati u okolišu i kako utječu na stabilnost poplavnih šumskih ekosustava. Opširnije je obradio karakteristične primjere odumiranja hrasta lužnjaka u Posavini, Podravini i Pokuplju. Treće poglavlje nosi naslov The hydrological and moisture regime of soils in floodplain forests (Hidrološke značajke te vodni režim tala u poplavnim šumama). Autori teksta su Alois P r a x , Wilfred R i c h t e r , Jan Č e r m a k i Vitezslav H y b l e r. Hidrološki režim obrađen je na primjerima velikih europskih rijeka – Rajne, Dunava, Elbe i Visle. U potpoglavlju o utjecaju mikroreljefa prikazana je zanimljiva analiza uloge mikroreljefa u promjenama vegetacijskoga pokrova i pedoloških značajki. Slijedi poglavlje Floodplain forest plant communities (Biljne zajednice poplavnih šuma) kojega su autori Petr M a d e r a , Joso Vukelić, Antonin B u č e k i Dario Baričević. Autori su najprije obradili pojam poplavnog fenomena s gledišta znanosti o biljnim zajednicama te sindinamiku poplavnih šuma. O tome, nai |