DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 82 <-- 82 --> PDF |
me, ovisi razumijevanje cjelokupne problematike. Slijedi potpoglavlje o načelima fitocenološke razdiobe poplavnih šuma. Češki suautori su se pridržavali Zlatnikove tipološke škole, a hrvatski srednjoeuropske fitocenološke škole (Zurich – Montpelier). Tekst je dopunjen lijepim fotografijama i detaljnim pregledom literature. Zbog toga ovo poglavlje predstavlja temeljni izvor informacija o vegetacijskim značajkama poplavnih šuma. Slijedi najopširnije poglavlje u knjizi – The fauna of temperate European floodplain forests (Fauna poplavnih šuma umjerenog europskog pojasa). Napisali su ga Jiri S c h l a g h a m e r s k y i Karel H u d e c . Prva stranica ovog poglavlja obogaćena je reprodukcijom slike češkoga slikara Jana Dungela. Ovo poglavlje je pravi udžbenik specijalne zoologije poplavnih šuma. U ovom sažetom opisu ovdje je najbolje navesti podnaslove: Poplavne šume kao staništa za životinje, Kralježnjaci u poplavnim šumama, Fauna sloja drveća, Fauna slojeva grmlja i prizemnoga rašća, Fauna na šumskom tlu, Fauna u šumskom tlu i Fauna mrtvoga drva. Poglavlje koje nosi naslov Forest management in floodplain forests (Gospodarenje poplavnim šumama) jedino je koje u potpunosti potpisuju hrvatski autori: Slavko Matić, Igor Anić i Milan Oršanić. U prvom je potpoglavlju obrađena problematika sjemenarstva, rasadničarstva, osnivanja šumskih kultura i plantaža glavnih vrsta drveća poplavnih šuma. U drugom je potpoglavlju obrađena problematika uzgajanja poplavnih šuma umjerenog europskog pojasa. U njemu je naglašeno značenje prirodnog uzgajanja šuma (close to nature silviculture). Dat je pregled šumskouzgojnih metoda u poplavnih šumama meke i tvrde bjelogorice. Naglašen je hrvatski pristup u gospodarenju poplavnim šumama. Poglavlje koje nosi naslov The floodplain forest ecosystem from the viewpoint of landscape ecology (Poplavne šumski ekosustavi s gledišta krajobrazne ekologije) napisao je Otakar Šterba. Autor je obradio strukturu i funkcije rječnog krajobraza: geofizičku, klimatsku, hidrološku, dinamičku, produkcijsku, biološku, okolišnu, migracijsku, energetsku, rekreacijsku, graničnu, poplavnu i druge. Poglavlje Revitalization and protection of floodplain forests (Revitalizacija i zaštita poplavnih šuma) napisali su Emil Klimo, Herbert Hager, Ivo Machar, Anonin Buček, Roland Schmalfuss, Gerhard Klasz i Helmut Schume, svi odreda šumarski ekolozi i vrsni poznavatelji ove problematike. Autori su u koncipiranju teksta najprije pošli od analize koja iskazuje što poplavna šuma treba: kakav rječni režim, kakve hidropedološke prilike, kakav režim poplava i kakav način obnove? Potom slijedi analiza karakterističnih primjera revitalizacije iz europske prakse. Posljednje poglavlje prvoga dijela knjige napisali su Žarko Španiček i Emil Klimo. Ono nosi naslov Cultural activities of man in relation to floodplain forests (O kulturi življenja u okolišu poplavnih šuma). U prvom potpoglavlju Oakwood in traditional Slavonian arhitecture (Hrastovina u tradicijskoj slavonskoj arhitekturi) nalaze se brojne fotografije i skice starih posavskih hrastovih kuća. U drugom su dijelu poglavlja spomenuti hrvatski slikari koji su svoje motive nalazili u poplavnim šumama. Neka djela su reproducirana, primjerice slika Jelen u šumi, klasika hrvatske naive Ivana Generalića. U drugom dijelu knjige dat je prikaz stanja poplavnih šumskih ekosustava u pojedinim europskim zemljama: Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj i Ukrajini. Za svaku državu obrađene su površine i areal poplavnih šuma, povijest korištenja, ekološke, klimatske i pedološke značajke, dat je prikaz potencijalne i stvarne vegetacije, popisane su biljne i životinjske vrste, analizirano je stanje invazivnih neofita, prikazane temeljne gospodarske značajke (šumskouzgojni sustavi, uzgojni oblici, način njege i pomlađivanja, ophodnje, prirasti i sl.), popisani su zaštićeni objekti prirode, znanstveni projekti koji se trenutno provode, te su navedeni izvori informacija. Svaki prikaz obogaćen je fotografskim i kartografskim prilozima. Upravo ovaj dio knjige predstavlja njezinu posebnu vrijednost. Naime, to je prvo djelo europske znanstvene literature u kojemu se opsežno i detaljno iznose podaci o stanju poplavnih šumskih ekosustava u većem broju zemalja umjerenoga pojasa Europe. Zato ova knjiga predstavlja dragocjeni izvor informacija svima koji žele i trebaju znati nešto više o poplavnim šumskim ekosutavima: znanstvenicima, studentima, praktičarima, prostornim planerima, zaštitarima prirode i okoliša, političarima i drugima. Knjigu je izdala i distribuira izdavačka kuća LESNICKA PRACE, s.r.o., Zamek 1, CZ – 28163 Kostelec n. C. l., Czech Republic, (e-mail: predplatneŽlesprace.cz). Knjiga se po cijeni od 40 € (bez troškova dostave koji iznose 15 – 25 € ) može kupiti kod izdavača. Izv. prof. dr. sc. Igor Anić (Foto: M. Mrkobrad) |