DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 85 <-- 85 --> PDF |
od kojih je posljednja ženka Luna uhvaćena krajem 2007. g. na području lovišta “Bjelolasica” Šumarije Ravna Gora. U sklopu projekta DinaRis provodi se i istraživanje cervida (srna, jelen) kao osnovnog risjeg plijena. Dosadašnje praćenje srneće (3 srne i 2 srnjaka) i jelenske divljači (jedna košuta) pokazalo je da se plijen vukova i risova kreće na znatno manjem području od svojih predatora. Prateći obilježenu risovicu Dinu (koja je znatan dio vremena provela u Gorskom kotaru, pa čak tu donijela i potomstvo),slovenski istraživači su utvrdili da je ona u prosjeku uhvatila po jedno grlo parnoprstaša (srnu) tijekom 6,8 dana, što daje brojku od oko 54 grla srneće divljači kroz godinu. Analiza izmeta je nadalje pokazala da su značajan plijen risova glodavci, poglavito puhovi u doba punog uroda bukvice (“pušje godine”). Godine 2007. naglasak istraživačkog rada na medvjedima bio je na genetici. Osnovnim rezultatom smatra se da je među 31 potpuno obrađenim uzorkom izmeta utvrđeno čak 30 različitih medvjeda, što jasno ukazuje da je populacija ovog krupnog predatora brojna, te da se dosadašnji godišnji lovni zahvati (70+30 medvjeda godišnje) mogu nastaviti bez opasnosti za njezin opstanak (Đ. H u b e r ). Krajem ljeta ove godine radioogrlicama obilježena su dva nova medvjeda, jedan u Bjelskom (ogulinski kraj), a drugi u mrkopaljskom dijelu lovišta “Bjelolasica”. Što se tiče vuka kao trajno zaštićenog predatora, iz publikacije proizlazi da je prošle godine u Hrvatskoj usmrćeno 17 vukova, od čega su četiri stečena legalno odstrjelom (na temelju odobrene kvote), dok je glavnina ostalih stradala na prometnicama. Najveći broj prijavljenih šteta od vukova na stoci u 2007. g (do 1. 9.) zabilježen je na području Šibenske županije (299), a utjecaj na divljač u Gorskom kotaru, zbog čega kod dijela lovačke javnosti vuk i dalje ostaje izravan suparnik. Kako je neposrednim praćenjem tragova vukova na snijegu i drugim načinima utvrđena njihova brojnost od oko 200 vukova, to je rješenjem resornog ministarstva za 2008. g. (1. 10. 08.– 31. 1. 09.) odobren odstrjel 10 vukova, po tri u Lici i Dalmaciji te 4 vuka u Gorskom kotaru. U poglavlju Očuvanje staništa najveći prostor zauzima problematika izgradnje autocesta koje poput nepremostivih barijera ne samo da fragmentiraju staništa, nego i same populacije divljači. Radi smanjivanja šteta na domaćoj stoci, program donacije pastirskih pasa tornjaka i električnih ograda i dalje se nastavlja kao jedan od prioritetnih zadataka Državnog zavoda za zaštitu prirode već petu godinu za redom. Tako je u 2007. g. donirano 12 štenaca stočarima u Lici i Gorskom kotaru, te 18 električnih ograda. Posebnu pozornost u biltenu posvećena je reviziji planova upravljanja/gospodarenja za sve tri velike zvijeri, a zadatak će biti proveden do kraja 2008. g., a nije zanemarena ni problematika držanja životinja u zatočeništvu. “Zaštita vrsta komunikacijom o biološkoj raznolikosti – kampanja o uzimanju životinja iz prirode i držanje divljih životinja u zatočeništvu” naziv je projekta čiji je nositelj izdavač publikacije Državni zavod za zaštitu prirode uz više partnera. Glavne teme projekta su problemi povezani s uzimanjem divljih životinja, posebice velikih zvijeri, iz prirode i s njihovim držanjem u zatočeništvu. U publikaciji je naglašeno kako su i koliko ugrožene pojedine vrste i njihova staništa te kako javnost može sama pridonijeti da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti i prirodnih bogatstava. Kao autori tekstova u impresumu publikacije navedeni su, uz urednicu Anu Štrbenac: Đuro H u b e r , Josip K u s a k , Patricija O k o v i ć , Magda S i n d i č i ć , Jasna J e r e m i ć , Alojzije F r k o v i ć i Tomislav G o m e r č i ć . Karte su izradili: Josip Kusak, Sonja D e s n i c a , Patricija Oković i Luka K a t u š i ć . Oblikovanje, pripremu za tisak i sam tisak potpisuje Ermego d.o.o. Naklada: 2000 primjeraka. Alojzije Frković BOLESTI I ŠTETNICI URBANOG DRVEĆA Nedavno je iz tiska izašlo djelo njemačkih autora prevedeno na naš jezik, o čemu sam izvijestio u Šumarskom listu broj 3–4/2008. Sveučilišni priručnik Bolesti i štetnici urbanog drveća je prvo djelo ovakvoga tipa, kojega su napisali naši autori u suradnji s austrijskim kolegama. Šumarski institut Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod spomenutim su naslovom izdali sveučilišni priručnik. Tisak je obavilo poduzeće Denona d.o.o. Zagreb. Autori priručnika su Christian Tomiczek, Thomas Cech, Hannes Krehan i Bernhard P e r n y iz Beča (Savezni šumarski institut – Forschungszentrum für Wald, BFW), Danko Dimi n i ć , Boris H r a š o v e c (Šumarski fakultet u Zagrebu) i Milan P e r n e k (Šumarski institut u Jastrebarskom). Recenziju su obavili Milan Glava š – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Miroslav H a r a p i n (u mirovini) – Šumarski institut u Jastrebarskom i Maja J u r c – Biotehniška fakulteta u Ljubljani. Priručnik je opsega 382 stranice, na kojima je uz hrvatski tekst otisnuto 760 slika. Austrijski stručnjaci su 2000. godine napisali priručnik “Krankheiten an Bäumen in Stadtbereich” za stručnjake koji se bave drvećem u urbanim prostorima. |