DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih znanstvenika, nastao je ovaj priručnik koji objedinjuje spoznaje hrvatskih i austrijskih istraživača. Uz Predgovor na hrvatskom i engleskom jeziku i Uvod, gradivo u knjizi podijeljeno je u 5 poglavlja, a završava popisom korištene literature i vrlo preciznim kazalom znanstvenih i hrvatskih imena. Tekstualni dio koji se odnosi na uzročnike ili uzroke štete, napisan je sljedećim redom: Vrsta drveća – navedena je vrsta, rod ili grupa na kojoj nastaju štete. Simptomi – opisani su vanjski znakovi po kojima se prepoznaje uzročni živi organizam ili šteta antropogenog, odnosno abiotičkog uzroka. Uzročnik – navedeni su najbitniji podaci o uzročniku ili uzroku štete. Mogućnost zamjene – različiti uzročnici mogu izazvati slične ili istovjetne simptome. Zbog toga je priložen naputak kojim se ukazuje na tu mogućnost. Posljedica za stablo – ukazuje se što štetni organizam svojim djelovanjem čini domaćinu. Mjere zaštite – upućuje se na mjere zaštite koje je moguće poduzeti u specifičnim urbanim uvjetima, ako ih je uopće potrebno provoditi. Prikaz sveučilišnog priručnika po poglavljima 1. Bolesti urbanog drveća U ovom poglavlju nailazimo na 56 taksona najvažnijih patogenih gljiva, dvije bakterijske bolesti i jednu bolest nepoznatog uzroka. Sve ih susrećemo na urbanom i šumskom bilju. Što se tiče domaćina uzročne gljive prikazane su na preko 20 vrsta listača i preko 10 vrsta četinjača. Među listačama najviše bolesti opisano je na javorima i bukvi, a kod četinjača predvode borovi, zatim smreka i jela. Ovo poglavlje popraćeno je sa 186 fotografija. 2. Truležnice urbanog drveća U ovom poglavlju prikazuju se uzročnici truleži drveća. Ukupno je opisano 29 taksona viših gljiva, popraćenih sa 79 fotografija. Ovdje su opisane truleži 3 vrste četinjača i oko 20 vrsta listača. Najviše gljivičnih vrsta opisano je na hrastovima, bukvi i trešnji. 3. Štetnici urbanog drveća U trećem, najopširnijem poglavlju, obrađeni su štetnici. Opisano je 114 vrsta kukaca te 8 vrsta grinja. Štetnici u ovom poglavlju navedeni su na 10 rodova četinjača (predvode smreke, borovi i tuje) i na preko 20 rodova listača (predvode hrastovi, topole, vrbe, javori i jaseni). Čitavo poglavlje potkrijepljeno je sa 449 fotografija. 4. Štete antropogenog i abiotičkog uzroka U četvrtom poglavlju autori opisuju različita oštećenja stabala nastala abiotskim čimbenicima i djelatnošću čovjeka, što je popraćeno sa 37 fotografija. 5. Štetne poluparazitne biljke Opisane su bijela i žuta imela kao sve češće polunametnice na urbanom drveću, što je upotpunjeno sa 9 fotografija. Na kraju udžbenika nalaze se popis literature, kazala i bilješke o autorima. Djelo Bolesti i štetnici urbanog drveća na suvremen, pristupačan i jasan način čitatelje, stručnjake, ljubitelje parkovnog bilja, studente i druge, upućuje na uočavanje, prepoznavanje i rješavanje brojnih uzročnika bolesti i štetnika urbanih vrsta drveća i grmlja. Pojedine vrste drveća podložnije su štetnim čimbenicima, što se lako uočava po navodima domaćina. Poglavlja u knjizi su ispravno raspoređena. Tekst je jasan, ali kratak. Fotografije (ukupno ih ima 760) su glavna olakšica za uočavanje simptoma. One daju djelu posebnu vrijednost. Sličnih knjiga možemo naći u nekoliko europskih zemalja. Pohvalno je da su ovo djelo napisali hrvatski i |