DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Zahvati u šumarstvu trebaju primarno biti vođeni specifičnim “uzgojnim planovima”, koji se često poistovjećuju s uređajnim planovima. Zbog sve manje vrijednosti drva (posebice u nacionalnoj proizvodnji), postepeno se prestrukturiraju planovi, vodeći računa da se ne naruši stabilnost, koju su u vremenu i prostoru osiguravali prethodni uređajni planovi. Danas se u mnogim talijanskim provincijama istražuju razne metode šumskog planiranja, s novim obilježjima, uz očuvanje povijesnih vrijednosti. Drugi bitan i nezaobilazni čimbenik u šumskom planiranju je usklađenje oprečne tendencije dviju važnih grana šumarskih znanosti: uzgajanja i korištenja šuma. U aktualnom šumarstvu zbog prirodnog funkcioniranja šuma i važne uloge i koristi od šuma, mijenja se bit zahvata. Povećani troškovi radne snage i uporaba skupih strojeva, onemogućuje organizaciju sječina sa malom količinom drveta, što je nekad bilo moguće zbog veće vrijednosti drvnih sortimenata. U planiranju se očekuje povezivanje suprotstavljenih tendencija, što je u prošlosti često zanemarivano iz raznih razloga: – u većem broju planova malo je naznaka o optimalnom korištenju, koje je primjenjivo na pojedinim parcelama, – predviđeni zahvati ne jamče uvijek njihovu ekonomičnost. To se događa u slučajevima kada je neophodno primjenjivati skupe strojeve (harvester, forwarder i dr.) i – uređivači i uzgajivači obično su više skloni uzgojnim zahtjevima šume, nego njenom korištenju. Tek u novije vrijeme u nekim slučajevima uređivači trebaju navesti optimalni način korištenja šume, što čini kontinuitet između planiranja, gospodarenja i korištenja. Moderno planiranje ne smije zanemariti ove probleme, što autori u ovom članku posebno naglašavaju. U članku je dana definicija “najmanje dozvoljene partije (lotto) kao one količine drveta koja jamči šumskom poduzetniku pokrivanje uloženih fiksnih troškova ili makar malu dobit”. Logično je, da niti jedan po duzetnik ne želi ući u posao u kojemu prodajom drveta ne može pokriti svoje troškove uz nekakvu zaradu. Prikazani su fiksni financijski troškovi i produktivnost strojeva koji su u primjeni na šumskim radilištima, na primjer: – motorna pila 0,46 €/h 2,5 m3/h – šumski traktor 6,09 €/h 10,0 m3/h – harvester 52,1 €/h 13,0 m3/h – forwarder 30,7 €/h 13,0 m3/h Uz fiksne troškove ne treba zanemariti fiksne administrativne i šumske troškove, koje poduzetnik treba podmiriti bez obzira na veličinu zahvata. U fiksne administrativne troškove spadaju certifikati, takse, komora, dozvole za rad te ostali birokratski troškovi. U fiksne šumarske troškove spadaju troškovi pripreme radova i organizacije radilišta. U proračunu troškova za najmanju dozvoljenu partiju (lotto), fiksni totalni troškovi su zbroj fiksnih financijskih troškova i administrativnih i šumskih troškova. Fiksni troškovi ovisni su o količini mase, a administrativni i šumski su neovisni o količini. Prilikom planiranja uređivač treba odlučiti, na osnovi cijena tržišta drveta i iskustva, srednje vrijednosti koje će koristiti prilikom odrađivanja najmanjeg prihvatljivog lotta. Nije cilj ovog planiranja umanjiti aktivnosti uzgajivača reduciranjem uzgojnih radova kroz umanjenu sječu. Ova metoda se ponajprije odnosi na javne uređene šume, gdje je moguće planirati sječe i partije. Vrlo mali zahvati u šumama s drugim funkcijama mogući su ukoliko ih obavljaju lokalni žitelji s neprofesionalnom opremom, eventualno potpomognuti lokalnim poticajima. Na kraju, talijansko tržište drvetom oporavlja se zahvaljujući smanjenom uvozu, povećanom interesu građevinskih poduzetnika i sve većem korištenju drveta u energetske svrhe. Ovo će omogućiti šumskim poduzetnicima da lakše podnesu teret skupih investicija u učinkovitu opremu. Frane Grospić MEĐUNARODNA SURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNI SASTANAK ŠUMARSKIH DRUŠTAVA EUROPE 2008. U četvrtak, 25. i petak, 26. rujna 2008. godine u djelovali su osim domaćina Austrije i delegacije HrvatBeču i Gutensteinu, Donja Austrija, u organizaciji Aus- ske, Estonije, Finske, Islanda, Mađarske, Slovenije, trijskog šumarskog društva, održan je stručni skup de- Škotske i Švedske. Delegaciju Hrvatskog šumarskog vet šumarskih društava Europe. Na stručnom skupu su- društva činili su Damir D e 1 a č, dip. ing. šum., tainik |