DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Zahvati u šumarstvu trebaju primarno biti vođeni specifičnim “uzgojnim planovima”, koji se često poistovjećuju s uređajnim planovima. Zbog sve manje vrijednosti drva (posebice u nacionalnoj proizvodnji), postepeno se prestrukturiraju planovi, vodeći računa da se ne naruši stabilnost, koju su u vremenu i prostoru osiguravali prethodni uređajni planovi. Danas se u mnogim talijanskim provincijama istražuju razne metode šumskog planiranja, s novim obilježjima, uz očuvanje povijesnih vrijednosti. Drugi bitan i nezaobilazni čimbenik u šumskom planiranju je usklađenje oprečne tendencije dviju važnih grana šumarskih znanosti: uzgajanja i korištenja šuma. U aktualnom šumarstvu zbog prirodnog funkcioniranja šuma i važne uloge i koristi od šuma, mijenja se bit zahvata. Povećani troškovi radne snage i uporaba skupih strojeva, onemogućuje organizaciju sječina sa malom količinom drveta, što je nekad bilo moguće zbog veće vrijednosti drvnih sortimenata. U planiranju se očekuje povezivanje suprotstavljenih tendencija, što je u prošlosti često zanemarivano iz raznih razloga: – u većem broju planova malo je naznaka o optimalnom korištenju, koje je primjenjivo na pojedinim parcelama, – predviđeni zahvati ne jamče uvijek njihovu ekonomičnost. To se događa u slučajevima kada je neophodno primjenjivati skupe strojeve (harvester, forwarder i dr.) i – uređivači i uzgajivači obično su više skloni uzgojnim zahtjevima šume, nego njenom korištenju. Tek u novije vrijeme u nekim slučajevima uređivači trebaju navesti optimalni način korištenja šume, što čini kontinuitet između planiranja, gospodarenja i korištenja. Moderno planiranje ne smije zanemariti ove probleme, što autori u ovom članku posebno naglašavaju. U članku je dana definicija “najmanje dozvoljene partije (lotto) kao one količine drveta koja jamči šumskom poduzetniku pokrivanje uloženih fiksnih troškova ili makar malu dobit”. Logično je, da niti jedan po duzetnik ne želi ući u posao u kojemu prodajom drveta ne može pokriti svoje troškove uz nekakvu zaradu. Prikazani su fiksni financijski troškovi i produktivnost strojeva koji su u primjeni na šumskim radilištima, na primjer: – motorna pila 0,46 €/h 2,5 m3/h – šumski traktor 6,09 €/h 10,0 m3/h – harvester 52,1 €/h 13,0 m3/h – forwarder 30,7 €/h 13,0 m3/h Uz fiksne troškove ne treba zanemariti fiksne administrativne i šumske troškove, koje poduzetnik treba podmiriti bez obzira na veličinu zahvata. U fiksne administrativne troškove spadaju certifikati, takse, komora, dozvole za rad te ostali birokratski troškovi. U fiksne šumarske troškove spadaju troškovi pripreme radova i organizacije radilišta. U proračunu troškova za najmanju dozvoljenu partiju (lotto), fiksni totalni troškovi su zbroj fiksnih financijskih troškova i administrativnih i šumskih troškova. Fiksni troškovi ovisni su o količini mase, a administrativni i šumski su neovisni o količini. Prilikom planiranja uređivač treba odlučiti, na osnovi cijena tržišta drveta i iskustva, srednje vrijednosti koje će koristiti prilikom odrađivanja najmanjeg prihvatljivog lotta. Nije cilj ovog planiranja umanjiti aktivnosti uzgajivača reduciranjem uzgojnih radova kroz umanjenu sječu. Ova metoda se ponajprije odnosi na javne uređene šume, gdje je moguće planirati sječe i partije. Vrlo mali zahvati u šumama s drugim funkcijama mogući su ukoliko ih obavljaju lokalni žitelji s neprofesionalnom opremom, eventualno potpomognuti lokalnim poticajima. Na kraju, talijansko tržište drvetom oporavlja se zahvaljujući smanjenom uvozu, povećanom interesu građevinskih poduzetnika i sve većem korištenju drveta u energetske svrhe. Ovo će omogućiti šumskim poduzetnicima da lakše podnesu teret skupih investicija u učinkovitu opremu. Frane Grospić MEĐUNARODNA SURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNI SASTANAK ŠUMARSKIH DRUŠTAVA EUROPE 2008. U četvrtak, 25. i petak, 26. rujna 2008. godine u djelovali su osim domaćina Austrije i delegacije HrvatBeču i Gutensteinu, Donja Austrija, u organizaciji Aus- ske, Estonije, Finske, Islanda, Mađarske, Slovenije, trijskog šumarskog društva, održan je stručni skup de- Škotske i Švedske. Delegaciju Hrvatskog šumarskog vet šumarskih društava Europe. Na stručnom skupu su- društva činili su Damir D e 1 a č, dip. ing. šum., tainik |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 91 <-- 91 --> PDF |
HŠD-a, mr. sc. Josip D u n d o v i ć , predsjednik Hrvatske udruge za biomasu i Hranislav J a k o v a c , dipl. ing. šum., teh. urednik Šumarskog lista i predstavnik Hrvatske u EFNS-u. Prema programu, prvi dan održan je okrugli stol u prostorijama Doma za poljoprivredu i šumarstvo, Schauflergasse 6, Beč. Sastanak je otvorio i nazočne pozdravio gosp. Bertram B l i n , predsjednik Austrijskog šumarskog društva. Zatim su se pod točkom 2. pojedinačno predstavili sudionici skupa i podnijeli izvješća o aktivnostima i radu svojih šumarskih društava, udruga za biomasu i EFNS-a. U točki 3. u kojoj su predstavnici zemalja-sudionica predstavili šumarstvo, neke probleme i predstojeće im zadaće za Austrijsko šumarstvo i šumarski dijalog, što ćemo posebno ukratko predstaviti, izvjestitelji su bili dr. Johannes S c h i m a , dopredsjednik Austrijskog šumarskog društva i dr. Georg R a p p o l d , obojica zadužena za područje šumarske politike i šumarskog informiranja u Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. Prezentaciju su započeli naglasivši da Austrija ima devet saveznih zemalja: Vorarlberg, Tirol, Salzburg, Koruška, Štajerska, Gornja Austrija, Gradišće, Donja Austrija i Beč. Sa 47,2 % šumovitosti (3,96 mil. ha šuma i šumskog zemljišta) treća je zemlja Europe po šumovitosti nakon Skandinavskih zemalja i Slovenije, sa drvnom zalihom od 1.095 mil. m3 ili 310 m3/ha, godišnjim prirastom od 31 mil. m3 i godišnjim sječivim etatom od 19 mil m3. Udio u površini čini crnogorica sa 66,8 % (od toga 53,6 % smreka), bjelogorica sa 23,9 % (od toga bukva 9,6 %), a na čistine s grmljem otpada 9,3 %. Prema vlasništvu od 3,58 mil. ha šuma otpada: na 169.000 malih šumovlasnika (do 200 ha) 50 %, na 1.400 velikih šumoposjednika (> 200 ha) 22 %, na austrijske državne šuma 16 %, komunalne šume 9 %, općinske šume 2 % i zemaljske šume 1 %. Prema šumskogospodarskoj osnovi 64,5 % su gospodarske šume, 30,7 % zaštitne šume (s naglaskom da 2/3 površine Austrije zauzimaju brdska i planinska područja), 3,6 % šume s općekorisnim funkcijama i 1,1 % šume za odmor i rekreaciju. Potreba drva (ogrjevnog drva, briketa, peleta, drvene sječke s korom i biomasa za kogeneracijska postrojenja) za energetsku uporabu u Austriji porasla je sa 10,0 mil.m3 2000. godine na 18,0 mil. m3 2007. godine, s tendencijom planiranog rasta na 20,0 mil. m3 u 2010. godini. Energija iz biomase u Austriji ima veliko značenje za ruralni razvoj, bioraznolikost, smanjenje šumskih požara, Natura 2000, razvoj i nove tehnologije, čime se uklapa u Šumarsku politiku Europske unije. Posebno je bila interesentna prezentacija naslovljena kao Austrijski šumarski dijalog – nova saznanja i instrumenti za novu šumarsku politiku i njenu imple mentaciju. Promjene u okruženju (klima, antropološki utjecaji, gospodarstveni trendovi i dr.) sadrže i traže odgovore na pitanja: zašto nova šumarska politika, koje su to strukture i procesi, stečena iskustva te naposljetku naučene lekcije. Zašto Nacionalni šumarski program u Austriji? Resorno Ministarsvo putem svog Odjela za šumarsku politiku i informacije o šumarstvu pokreće ovaj dijalog da bi: pojačali šumarski sektor, uravnotežili različite društvene i međustrukovne interese, povećali svijest o šumama i šumarstvu, zadržali vodeću ulugu u šumarstvu, dobili potporu za šumarske mjere, kreirali nove partnerske odnose i kooprerativnost i naposljetku da bi ispunili međunarodne obveze. Dijalog se odvija u četri faze, počevši od sadašnjeg stanja, procjene, određivanja ciljeva, donošenja mjera do provedbe. Provodi ga resorno Ministarstvu uz 80 organizacija, kroz 43 okrugla stola, koji su zapravo središnje mjesto za formiranje odluka, uz koordinaciju Šumarskog foruma i provedbu mnogobrojnih radionica te potporu javnog sektora, interneta, medija i novinara. Očekuju se rezultati koji će utvrditi: sadašnje stanje i izazove za 7 tematskih područja (doprinos austrijskih šuma zaštiti klime, zdravlju i vitalnosti, produktivnosti i gospodarskom gledištu, biološkoj raznolikosti, zaštitnoj ulozi šuma, bioenergetskom potencijalu, socijalnom i ekonomskom gledišu), 28 načela, 52 cilja, 66 grupa mjera i 92 indikatora, a uz radni program koji se odvija uz konkretne akcije, uz velik broj sudionika u raspravi i zadanom vremenskom okviru, koristeći primjere “najbolje prakse”, utvrđujući indikatore i ciljane vrijednosti. Rezultati ovoga programa koji je u tijeku, očekuju se krajem godine. Upitajmo se, da li, kako, i s kime mi raspravljamo i utvrđujemo šumarsku politiku? Pod točkom 4. o Europskom šumarskom nordijskom skijaškom natjecanju (EFNS), udruzi u kojoj je uz još 21 zemlju i Hrvatska punopravna članica, izvijestio je gosp. ing. Franz Z a n b a u e r (Austrija), član Izvršnog odbora EFNS-a, a ispred HŠD-a Hranislav Jakovac, član Komiteta EFNS-a. Pod točkom 5. donešeni su zaključci o daljnjem radu i aktivnostima, te odluka da će domaćin sastanka 2009. god. biti Island. Isti dan navečer sudjelovali smo na zajedničkoj večeri (u “Gösser Bierklinik”, Steindlgasse, 4) kao gosti domaćina Austrijskog šumarskog društva. Drugog dana, u petak, 26. studenoga 2008. zajedno s predsjednikom gosp. Bertramom Blinom i Thomasom Stembergerom, tajnikom Austrijskog šumarskog društva, otputovali smo u Gutenstein, Donja Austrija (100 km jugozapadno od Beča), gdje su nas predstavnici Poljoprivrene komore Donje Austrije, Kotarske poljoprivredne komore Bečkog Novog Mjesta i Udruge malih šumovlasnika, upoznali s gospodare |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 92 <-- 92 --> PDF |
njem brdskim šumama (cilj prirodna obnova šuma, mehanizirana sječa i izrada), šumskom kooperacijom, uređivanjem šuma te proizvodnjom drvenog ugljena i smole. Tom prigodom obišli smo sljedeća radilišta: Sljeva: P. Wieser, B. Blin, T. Stemberger, J. Dundović i R.Leitner (Foto: H. Jakovac) Lokacija 1. Šumsko poduzeće malih šumovlasnika s prosječno 100 ha šume, s omjerom 80 % crnogorica (smreka, obični bor) i 20 % bjelogorica (bukva), koje se prostire na 800 m n/m. Šumovlasnik Peter Wieser ujedno je i poduzetnik koji sa svojom mehanizacijom i šumskim radnicima putem ugovora izvodi uslugu sječe i izrade motornom pilom (1 radnik) i privlačenje deblovine do 50 cm promjera, od panja do pomoćnog stovarišta, uz šumsku cestu na prosječnu daljinu do 500 m žičarom (2 radnika) niz padinu, kranom tip TST 800, proizvodnje LIV Slovenija i harvesterskom glavom WOOD F 50, po cijeni 25 – 28 €/m3. Prodajna cijena pilanskih trupaca običnog bora je 70 €/m3 (dužine 2–3 m), a energetskog drva 50 – 60 €/tona (ovisi o omjeru bukve i običnog bora) fco. šumska cesta. Drvna zaliha iznosi 300 – 400 m3/ha, a godišnji sječivi etat 5–6 m3/ha ili prosječno godišnja sječa i izrada 15.000 m3 za cijelo šumsko poduzeće. Cilj gospodarenja je, da se iz sastojine običnog bora šumskouzgojnim mjerama dobije mješovita sastojina običnog bora, bukve, javora i drugih bjelogoričnih vrsta drveća. Sam Peter Wieser vlasnik je 180 ha šume i 20 ha livada (a sa 30 krava proizvodi telad). Lokacija 2. Šumsko poduzeće malih šumovlasnika, površine 4.000 ha, ugovorilo je također s Peterom Wieserom sječu i izradu harvesterom, tipa VALMET 911.3 te izvoz forvarderom niz padinu na prosječnoj daljini od panja do šumske ceste od 150 m i s prosječnim nagibom do 70 %, po cijeni od 20 €/m3! Na ovoj lokaciji zatekli smo Romana Leitnera, ing. šumarstva, koji je revirnik na 3.300 ha površine revira, a Dominic Bancalari dipl. ing. šum. je šef i ovlašteni inženjer. Zatim smo obišli dvije lokacije s nedrvnim proizvodima (drveni ugalj i smola). Lokacija 3. Peter Wieser osim što je šumovlasnik, vlasnik strojeva za rad u šumarstvu, bavi se i proizvodnjom drvenog ugljena iz crnogoričnog (osim ariša koji zbog smole nije pogodan za ugljen!) i bjelogoričnog drveta (najbolji je omjer 50 % : 50 %). Drveni ugljen se proizvodi u drvenom kvadru dimenzija 13 m x 3 m i 3–4 m visine, u koji stane 100 prm ogrjevnog drva. Proces proizvodnje ugljena traje 5 tjedana pri temperaturi od 400 do 500 °C. Pritom se od 100 prm ogrjevnog drva dobije 12.000 kg drvenog ugljena. Cijena ogrjevnog drva je 35 – 40 €/prm, a cijena drvenog ugljena u vreći od 20 kg je 15 € tj. 0,75 €/kg! P. Weiser ispred ugljenare (Foto: H. Jakovac) Lokacija 4. U Donjoj Austriji između Mödlinga i Schneeberga nalazi se 80.000 ha sastojina crnoga bora (Pinus nigra austriaca), što je najveća srasla šuma crnoga bora na svijetu. Ovaj puta posjetili smo u Pecherhofu kod Hernsteina, šumovlasnika Richarda Schreiecka koji se |