DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Polazeći od takve Ustavne odredbe šumarska struka i znanost svojom upornošću i stručnim radom uteme ljenom na znanstvenim osnovama sačuvala je i danas čuva hrvatske šume, koje su po mnogo čemu u samom vrhu europskog šumarstva. Značajan doprinos očuvanju naših šuma ostvaren je pro vođenjem Zakona o šumama donesenim 1990. go dine. Tim Zakonom je prvi put u povijesti Hrvatskog šu marstva kvalitetno i dugoročno riješeno financiranje gos podarenja šumama na kršu (Istra, Hrvatsko Pri mor je, dio Like i Dalmacija s otocima), ali i sanacija gos po darskih šuma ugroženih sušenjem (propadanjem) koje je već tada poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Naime, od 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta Re pub like Hrvatske gotovo 1.143.250 ha ili 43 % zauzimaju šume na kršu za koje je karakteristično da imaju veliku vrijednost općekorisnih funkcija, a vrlo malu gotovo beznačajnu vrijednost i upotrebljivost drvne mase. Zbog te činjenice očuvanje tih šuma nije se mog lo osigurati prihodima ostvarenim gospodarenjem tim šu ma ma (prodaja drvnih sortimenata), što je rezultiralo nji hovim lošim stanjem s tendencijom stalnog pogor ša nja. Kolika je bila nebriga za te šume, najbolje govo ri podatak o samo 58 km izgrađenih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na cijelome po dru čju. O po dizanju novih šuma (osim pošumljavanja koje su iz vo dile omladinske radne akcije), o provođe nju potrebnih uzgojnih radova, nije moglo biti niti govora. U cilju očuvanja, bolje reći spašavanja šuma na području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na te me lju potreba utvrđenih Programima gospodarenja šumama na kršu, došli su do spoznaje da bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih su bje kata, koji na teritoriju Republike Hrvatske obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koji gospodare šumama, u visini od 0,07 % od ukupnog prihoda, bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem. Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Za ko nom o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom 2005. godine. Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osi gu ranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponaj pri je šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u hrvatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska sredstva gospodarenje šumama na kršu podignuto je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, koje uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije vatrogastvo opožarene šumske površine i štete od po žara svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina koliko je na snazi ova zakonska odredba, u šumama Republike Hrvatske, uz ostale radove izgrađeno je pre ko 3.500 km protupožarnih prosjeka s elementima šum skih cesta. Iz ovih sredstava stalno se obavlja sana cija opožarenih površina, pošumljavaju se nove po vr šine, uređuju se šume, razminiraju se minirane šumske površine i privode svrsi, te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Samo u 2007. godini na temelju provedbe ovog Za ko na, ostvareno je oko 400 milijuna kuna. Od tog iznosa u skladu s odredbama Zakona o šumama 20 % sredstava uloženo je u unaprjeđenje gos po darenja privatnim šumama putem Šumarske sa vje todavne službe. U skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu 5 % ili 20 milijuna kuna koristile su vatrogasne zajednice na području krša, dok je za znanstveno-istraživački rad, što je također propisano Zakonom o šumama, utrošeno 10 milijuna kuna. Od preostalih 308 milijuna kuna tijekom 2007. go dine samo u razminiranje utrošeno je oko 100 milijuna kuna ili 25 % utrošenih sredstava.Tako visoka ulaga nja u razminiranje nužno je i višestruko korisno zbog sigurnosti ljudskih života i zbog mogućnosti gospodarenja do sada nepristupačnim šumskim površinama. Za gospodarenje šumama na kršu utrošeno je gotovo 200 milijuna kuna ili 50 % svih prikupljenih sredstava. Sva ova ulaganja koja su neophodna i nužna, ne bi se u ovom obimu mogla ostvarivati da se Zakonom o šu mama nije utvrdio ovaj način financiranja. Pored ostalog Hrvatske šume d.o.o. su Hrvatskoj vodoprivredi na ime vodnog doprinosa uplatile 22 milijuna kuna, a upravo su šume najveći pročišćivač i rezervoar vode. Isto tako Hrvatske šume d.o.o. su lokalnoj upravi i samo upra vi platile šumski doprinos u iznosu 48 milijuna kuna. Ulaganje ostvarenih financijskih sredstava u naprijed navedene radove koje je nužno, nije ostavilo do voljno mogućnosti za značajnija ulaganja u sanaciju šuma, ponajprije šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma, koje su ugrožene sušenjem (propadanjem). Hrast luž njak, naša najvrjednija šumska vrsta drveća oštećen je 33,0 % s tendencijom povećanja, dok je jela oštećena 73,7 % također s tendencijom povećanja. Takvo stanje ovih glavnih vrsta drveća izravno se odražava i na kvalitetu proizvedenih sortimenata, jer u etatu hrasta lužnjaka i jele oštećena stabla već sada sudjeluju s 47 %. U cilju zaustavljanja ovog negativnog trenda u sta nju šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma, neophodno je intenzivirati radove na sanaciji ugroženih šuma. Uko li ko to ne učinimo posljedice mogu biti katastrofalne. Zbog toga i zbog nužnosti održavanja dostignute razine gospodarenja šumama na kršu, donošenje odlu ke o smanjenju naknade za korištenje općekorisnih funkcija za 25 % iz koje se financiraju navedeni po treb ni radovi, zahtijeva temeljitu analizu. |