DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 Tablica 7.Struktura mladoga naraštaja po fazama razvoja Table 7Structure of the young growth by developmental stage Visina Height (cm) Razvojna faza prašume i broj ploha uzetih u analizu Developmental stage of virgin forest and number of plots taken for analyses inicijalna initial (9) inicijalna/preborna initial/selection (5) preborna selection (6) optimalna optimal (10) starenje ageing (14) raspadanje decomposition (9) kom/ha –pcs/ha Ponik Seedlings972625120811621321697 - 100 - 200 - 300 - 400 6459 1056 597 111 10075 1400 200 50 5082 667 208 0 4187 400 12 12 3804 125 0 0 3920 196 0 0 .9195123507165577352684867 Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na plo hama na kojima je ustanovljeno prijelazno stanje iz među inicijalne i preborne faze razvoja. Ukupna brojnost mladoga naraštaja opada od inicijalne/preborne prema podfazi raspadanja. Iste zakonitosti vrijede unu ZAKLJUČCI Istraživanjem je ustanovljeno stanje strukture, teks tu re i pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uva la, koja se prostire na 80,50 ha u sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera: 1.Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hek taru. Gotovo polovica stabala (49 %) pripada običnojbukvi(Fagus sylvaticaL.) i ostaloj tvrdoj bje logorici (OTB), 45 % je jelovih stabala (Abies alba Mill.), a 6 % su stabla obične smreke (Picea abies Karst.). Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera. Koeficijent geometrijske progresije (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. 3 2.Volumen sastojine iznosi 671,23 m/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu lirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stab li ma srednjih prsnih promjera između 31 i 50 cm ku mu li rano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. 3.Ustanovljeno je postojanje razvojnih faza, ali na malim površinama koje rijetko prelaze 0,1 ha. Zato se može zaključiti o prosječno prebornom obliku sastojinskog sklopa. U 9 % slučajeva determinirana je inicijalna faza razvoja, 18 % slučajeva optimalna faza, 65 % ter minalna faza (starenje i raspadanje), a u 8 % slu ča jeva tipična preborna faza razvoja. 4.Kasna optimalna i podfaza starenja su naj za stu p lje ni je zbog kotlinastog reljefa Čorkove uvale koji je štiti od snažnih udara vjetra, pa se zrela i odumrla stabla dugo održavaju u dubećem stanju. Podfaza ras pa da tar svakog visinskog razreda. Mladoga naraštaja višeg od 200 cm nema u podfazama starenja i raspadanja. Isto tako, gustoća mu iznad te visine naglo opada u opti malnojfazi. – Conclusions nja zastupljena je na malim površinama, a događa se uslijed pada pojedinih stabala ili nekoliko sta bala u skupini. Tipična inicijalna faza ima re la tivno mali udjel u površini prašumske sastojine. Pojavljuje se u progalama, ali i pod sklopom.Ti pič na prebornafaza ustanovljena je u najmanjem broju slu čajeva. Ona je najgušća (548 stabala/ha), s vo lu me nom od 3 434,70 m/ha i najvećim udjelom obične jele. 5.Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Najviše odumrlih jelovih stabala izmjereno je u debljinskom razredu 11–20 cm. 6.Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna ini cijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti najrjeđe zastupljeni po njezinoj površini. 7.Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Dvije tre ći ne pomlatka je visine do 50 cm. 8.Po jednu jelu višu od 50 cm nalazimo u prosjeku na 2 svakih 12 mpovršine, a višu od 100 cm na svakih 2 30 m. Za razliku od bukve i javora, iznad 300 cm visine do taksacijske granice nije zabilježena niti jedna jela. Bukva sudjeluje s 15 % od ukupnog bro ja mladoga naraštaja do visine od 100 cm. Smreka je zastupljena 2 %, a javor 9 %. U visinskim klasama iznad 100 cm dominaciju preuzimaju bukva i javor. Smrekov mladi naraštaj ima sekundarnu ulogu i sporadično se pojavljuje do visine od 175 cm. |