DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, M. Županić: FAUNALISNIH MINERANA HRASTOVIMA(Quercusspp.) ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 517-527 RASPRAVA– Discussion Tijekom istraživanja ukupno je pronađeno 15 vrsta lis nih minera na hrastovima. Mineri pripadaju redovima Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera. Najveći broj vrs ta pripada redu Lepidoptera (13 vrsta), zatim, Hy me nop tera (1 vrsta) i Coleoptera (1 vrsta). Lisni mi ne ri reda Lepidoptera dominiraju kod vrsta nađenih ti je kom ovog istraživanja, što odgovara i istraživanjima dru gih autora (Hering1954;Maček1999;Dimić2003). Od ukupnog broja od 15 vrsta minera na hrastovima, 8 se može smatrati novoutvrđenim vrstama u fauni lis nih minera Hrvatske.To su sljedeće vrste:Phyl lo no ryc ter roboris, P. heegeriella, P. harisella, P. lautela, P. quer cifoliella, Tischeria dodonea, T. decidua iPro fe nu sa pygmaea. Najveći broj vrsta lisnih minera pronađen je na hrastu lužnjaku. Ukupno je pronađeno 14 vrsta lisnih minera pripadnika 3 reda (Hymenoptera, Coleoptera, Le pidoptera). Hrastovi su domaćini velikom broju her bi vornih kukaca, a u Europi se na hrastovima nalazi najveći broj kukaca u odnosu na sve druge vrste(South wood 1961). Lisni mineri su jedni od najbrojnijih vrsta kukaca na hrastovima (Hering1957) koji opisuje oko 200 vrsta u Europi, većinu iz reda Lepidoptera. Od ukupnog broja vrsta, 13 je nađeno na hrastu kitnjaku, 2 na hrastu meduncu i 1 na hrastu crniki. Način života u mini predstavlja visoki stupanj specijalizacije ličinki lisnih minera. Ovaj endofagni način života predstavlja i specijalizaciju u načinu ishrane. Pre ma načinu ishrane kukci se mogu podijeliti na mono fagne, oligofagne i polifagne. Monofagni kukci hra ne se samo s jednom vrstom biljke domaćina, oli gofagni se hrane s nekoliko vrsta, a polifagni s više vrsta iz različitih biljnih porodica. Svi ovi načini ishrane zastupljeni su kod lisnih minera, ali je podjela de talj nije razrađena zbog uske specijalizacije u prehrani ve ćine vrsta (Hering1951). Mineri nađeni ovim istraživanjem mogu se prema načinu ishrane podijeliti u sljedeće grupe: 1.Prvostupanjski monofagi (miner se hrani isključivo jednom biljnom vrstom):Phyllonorycter parisiella, 2.Drugostupanjski monofagi (miner se hrani samo vrs tama jedne sekcije unutar biljnog roda, ali unutar tog roda živi na nekoliko vrsta):Orchestes quercus, Phy llonorycter harisella, Stigmella roborella. Dru go stupanjska monofagija karakteristična je za neke vrste rodaPhyllonorycterkoje stvaraju mine samo na grupi Quercus robur, a to je grupa unutar roda Quer cuskojoj pripadaju Q. robur i Q. petraea (Gre goriPatočka2001). 3.Trećestupanjski monofagi ili generički monofagi (mi ner se hrani svim vrstama jednoga roda): Acro cer cops brongniardella, Coleophora kuehnella, Phy llonorycter heegeriella, P. lautella, P. quercifoliella, P. roboris, 4.Prvostupanjski oligofagi (svi rodovi kojima se miner hrani pripadaju istoj biljnoj porodici): Profenusa pyg maea, Stigmella samiatella, Tischeria decidua, T. do donea, T. ekebladella (osim vrstama roda Quer cus, ovi mineri hrane se i vrtama rodaCastanea). Tijekom istraživanja zamijećeno je da bogatstvo vrsta lisnih minera jedne vrste ne ovisi o tipu staništa, nego isključivo o biljci domaćinu.To potvrđuju i podaci o načinu ishrane lisnih minera, jer većina nađenih lis nih minera pripadaju u tri kategorije monofagije. Relativno se mali broj vrsta, u odnosu na ukupnu fau nu lisnih minera u Hrvatskoj i u Europi može smatrati štetnicima. Svaka fitofagna vrsta, pa tako i lisni mi ner, može pri povećanju svoje populacije imati štetan utjecaj na svog domaćina. Sigurno je da mina utječe na smanjenje površine za fotosintezu. Fotosinteza je mjerena izravno kao funkcija broja mina vrsteBucculatrixna kruškama u Japanu i ta je analiza pokazala i više od 30 %-tno smanjenje fotosinteze s više od 50 mina na listu (Hespenheide 1991). Lisni mineri uzrokuju relativno malu štetu individualnim stablima zbog niskih gustoća populacije i malih šteta od pojedinačnih mina. Prema istraživanjimaPritchardaiJamesa( 1984) vrste rodaPhy llo no rycterna bukvi i crniki bile su prisutne na manje od 3 % lisne površine, iako su te vrste lisnih minera činile 55 % ukupnog broja fitofagnih kukaca na biljkama do ma ćinima. Napad lisnih minera može uzrokovati defolijaciju i prerano otpadanje listova (npr. na divljem kes tenu Cameraria ohridellaDeschka & Dimic), te sma njiti prirast pomlatka (npr.Tischeria ekebladella). Samo su neke vrste lisnih minera opisane kao šumski štetnici (Kovačević1956;Schwenke1978). Tischeria ekebladellaje jedina vrsta lisnih minera koji se smatra šumskim štetnikom zbog šteta na po mlat ku u sastojini i rasadnicima. Zabilježene su i štete na 25-godišnjim sastojinama (Izvješće Dijagnozno prog nozne službe (DPS) u šumarstvu za 2004. god., Šu marski institut Jastrebarsko). Mine uzrokuju sma nje nje asimilacijske površine i prirast sadnica. Tischeria ekebladella je tijekom ovog istraživanja imala dvije generacije godišnje, što odgovara broju ge neracija koje navodi Kovačević(1956).To se po kla pa i s istraživanjem Patočke(1989) koji navodi da su srednjeeuropske vrste rodaTischeria monovoltine u hladnijim i sjevernijim područjima, a u toplijim i juž nijim dijelovima Europe imaju dvije ge ne racije godišnje. Jordan(1995) istražuje biologiju vrste T. ekebladellai navodi da je vrsta fakultativno bi vol tina, jer na sjeveru Europe ima jednu, a u toplijim di je lo vi |