DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Frković: REINTRODUKCIJADIVOKOZE NASJEVERNI VELEBIT Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 543-550 hvalnije izrazila o tom djelu, smatrajući ga vrijednim i zna čajnim ostvarenjem koje prelazi granice zemlje. “Knji ga je najvećim dijelom izvorna, plod bogatog, op sež nog i dugog iskustva… i na tom po dručju nema prem ca. U njoj je ova naša plemenita divljač prikazana na način koji zadivljuje, jer se zapažanja iz života ovih plahih stanovnika naših najviših krških vrleti teško prikupljaju” (Veseli 1944). Dr. Milovan Zoričić, jedna od vodećih ličnosti u lovačkoj organizaciji Hrvatske, u svom je kritičkom osvrtu iz me đu ostalog Slika3. Uspjeli lov na Prenju u vrijeme prska 1931. g.Te je godine brojnost divokoza u lovištu “Prenj” procijenjena na 1100 grla. napisao (1938): “Kneževićeva Figure 3Successful hunt on Prenj at mating time in 1931. That year the chamois popula “Divo ko za” bit će za nimljiva i za tion in the hunting ground “Prenj” was estimated at 1,100 animals. onoga koji divokoze nije ni vi dio, a prožeta je iskrenom ljubavi pravog lovca spram divljačilaki stil te na čin kojim autor iznosi svoja zapažanja i i one velebne prirode u kojoj se divokoze kreću. Odličanmisli čine da se knjiga lako i ugodno čita”. MILAN KNEŽEVIĆ – NEDOVOLJNO PRIZNAT KNJIŽEVNI TALENAT Milan Knežević – Unacknowledged Literary Talent Nalik hrvatskoj književnoj povijesti koja obiluje otuž nim bogatstvom tragičnih životopisa i životopis Mi lana Kneževića uklapa se u ovu plejadu uobičajenih tužnih sudbina pisanom riječju zaokupljenih naših šu mar nika, provincijskih slabo plaćenih upravnih državnih činovnika, često maltretiranih i otpuštanih s posla, nepriznatih i u afirmaciji onemogućenih intelektualaca. Posjedujući osobnu sklonost za literarni rad, zabi lje žit će u uvodniku monografije o vuku njegov sin Rat ko Knežević,dipl. ing. šum., dobar dio svog slo bod nog vremena, usprkos podmetanjima i smutnjama, koristio je za pisanje, sloveći u to vrijeme najplodnijim bo sansko-hercegovačkim piscem.Ako nije mogao pi sa ti danju, zbog zauzetosti na radnom mjestu, znao je pi sati noću, od sumraka do svanuća uz petrolejku. Slika4. Šumarnik i lovački pisac Milan Kne žević (Bihać, 1879. – Zavi do vići, 1. I. 1944.) Figure 4Milan Knežević, forester and hun ting writer (Bihać, 1879 – Za vidovići, 1 January 1944) Prirodu i njen najljepši ures – divljač, najviše je volio He adored nature and its most beautiful ornament – wildlife Iako su mu otac i majka potjecali iz Lovinca kodmaTešnju, Tesliću…, temeljito se upoznavši s prilikaGračaca, iz stare ličke obitelji čiji korijeni sežu do Brač -ma u šumarstvu tog dijela Bosne. Kad na “petomajskim na u Hercegovini, Milan Knežević rođen je u Biha ćuiz borima” okreće leđa srbijanskoj dinastiji Kara đor đe 1879. g. Nakon završetka osnovne škole, zavoljevši pri-vi ća, dajući glas oporbi, vlasti ga 1923. g. otpuštaju iz rodu i lov od malih nogu, upisao se na šu marski odsjekdr žavne službe. Iako, silom prilika, prihvaćajući radno Tehničke srednje škole u Sarajevu, uspješno maturiravšimje sto u upravi De stilacije u Tesliću nije ostao bez sred1898. g. Prvo zaposlenje dobiva kod kotarske oblasti ustava za život, na nijeta mu nepravda – uskraćivanje pra Glamoču, da bi tri godine kasnije, 1911. kod zemaljskeva na rad do te ga je mjere pogodila da je teško obolio vlade položio državni ispit za samostalno vođenje šum-doživjevši moždani udar, mjesecima ležeći nepokretan i skog gospodarstva. U svojstvu upravitelja i šumskog iz -nijem. “Ipak”, zapisat će sin mu Ratko, “zahvaljujući vjes titelja, jedno cijelo deset lje će provest će radeći usis tematskom liječenju, snažnoj volji i inače zdravom Busovači, Bosanskom Pe trovcu, Drvaru, Ključu, Pa la -or ga niz mu, a nadasve brižljivoj njezi moje majke, on je |