DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 UDK 630* 867 Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 UDK 630* 867 RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENA DEVELOPMENT OFA SUSTAINABLE CHARCOAL INDUSTRY Završni rezultati projekta FAO TCP/CRO/3101 Final results of the FAO TCP/CRO/3101 project 123 Julije DOMAC, Zlatko BENKOVIĆ, Tomislav STARČIĆ SAŽETAK: Cilj projekta koji se provodio od 1. srpnja 2006. do 1. srpnja 2008. bio je pružiti tehničku pomoć za pripremu modernizacije i revitalizacije in dustrije drvenog ugljena u Hrvatskoj, te šire korištenje biomase kao ob nov lji vog izvora energije. To uključuje bolje poznavanje i razumijevanje postoje će proizvodnje drvenog ugljena, ali i pripremu programa modernizacije i re vitalizacije te jačanje sposobnosti glavnih subjekata za njegovu provedbu. U Hrvatskoj postoji samo jedan industrijski proizvođač drvenog ugljena – Be lišće d.d. te više srednjih i manjih proizvođača koji koriste zidane peći. Osim njih, postoji i više stotina pojedinačnih proizvođača u različitim di je lo vima Hrvatske koji proizvode u jamama ili zidanim pećima, ali nisu registrirani za tu proizvodnju. U provedbi projekta sudjelovali su vodeći stručnjaci s ovog područja iz Hrvatske i Europske unije na projektu, ali i svi relevantni su dio nici proizvodnog lanca te tržišta za drveni ugljen u Hrvatskoj. Ključne riječi:drveni ugljen, biomasa, industrija, Hrvatska, FAO 1. UVOD– Introduction Drveni ugljen je gorivo koje se koristi širom svijeta – u zemljama u razvoju, drveni ugljen se primarno koristi za kuhanje u urbanim područjima, dok se u razvijenim zemljama koristi u metalurgiji te kao gorivo za roštilje. Korištenje drvenog ugljena poznato je gotovo tijekom čitave povijesti čovječanstva, a prvi tragovi po tječu još prije 30 000 godina kada su njime nacrtani prvi spiljski crteži. Proizvodnja drvenog ugljena datira još iz Brončanog doba i bila je ključna za razvoj metalurgije, sve do prijelaza na fosilni ugljen na početku 18. stoljeća. U novije vrijeme, drveni ugljen je ostao teh nološki važan materijal zbog svojih svojstava upijanja. Potražnja za drvenim ugljenom i danas je razmjerno velika i stalno raste. Ukupna svjetska potrošnja se prema FAO procjenjuje na 40,5 milijuna tona godišnje od čega samo 19,8 milijuna tona uAfrici. 1 Dr. sc. Julije Domac, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, jdomac@regea.org 2 Proizvodnja drvenog ugljena uključuje termičku šumarstva i vodnog gospodarstva, zlatko.benkovic@mps.hr Zlatko Benković, dipl. ing., Ministarstvo regionalnog razvitka, raz gradnju drveta i može se odvijati u otvorenim jama 3 Tomislav Starčić, dipl. ing. Šumarska savjetodavna služba, ma, pećima ili retortama.Tradicionalna proizvodnja u t.starcic@suma-ss.hr Slika 1. Prodaja drvenog ugljena uz cestu u Burkini Faso Slika 1. Prodaja drvenog ugljena uz cestu u Burkini Faso (Foto: D. Pešut) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 jamama ili pećima odvija se uz više ili manje kontrolirani dovod zraka, pri čemu se toplina razvija izgaranjem dijela drveta.Takva proizvodnja koja se u pravilu odvija u ruralnim područjima vrlo je neučinkovita, a učinkovitost pretvorbe uobičajeno iznosi 10 do 15 %, odnosno. za 1 kg drvenog ugljena je potrebno 7 do 10 kg drveta. Slika 2.Proizvodnja drvenog ugljena na tradicionalni način na Kalniku Figure 2Traditional charcoal production on Mt. Kalnik (Foto: J. Domac) U retortama drveni ugljen se proizvodi bez prisutnosti zraka, pri čemu se toplina mora dovesti iz drugog izvora, ali je učinkovitost pretvorbe znatno viša i može iznositi i do 30 %, uz znatno smanjenje ukupne emisije štetnih tvari. Ispitivanje tržišta drvenog ugljena, provedeno u srp nju 2002. tijekom pripreme projekta, pokazala su da ukupna godišnja proizvodnja drvenog ugljena u Hr vat skoj iznosi otprilike 5.600 tona, od čega su 1.100 to na briketi drvenog ugljena. Isto istraživanje pokazalo je da je razina proizvodnje postupno smanjena tijekom proteklih desetljeća zbog gubitka tržišne konkurentnosti. Slika 3. Proizvodnja drvenog ugljena u retortama u Belišću Figure 3 Charcoal production in retorts in Belišće (Foto: J. Domac) Jedini veliki proizvođač drvenog ugljena u Hr vat skoj nalazi se u Belišću, a postoji i desetak srednje ve li kih proizvođača koji prakticiraju manje moderne teh nike proizvodnje. Hrvatska također ima oko 400 ma lih proizvođača drvenog ugljena raštrkanih po šumskim po dručjima. Ti proizvođači čine otprilike polovicu do ma će proizvodnje (oko 3 000 tona godišnje) te neposredno stvaraju oko 800 radnih mjesta za ljude koji žive u šu mama ili oko njih. Oni koriste tehnike proizvodnje drvenog ugljena niske produktivnosti, koristeći tradi cio nalne jame i nasipe, što predstavlja zdravstveni prob lem za radnike koji rade u takvoj proizvodnji. Za starjele tehnike proizvodnje i niska učinkovitost pre tvor be dovode do smanjenja tržišne konkurentnosti i ma lih i velikih proizvođača. Do smanjenja tržišne konkurentnosti isto tako dolazi zbog porasta cijena sirovine (drvo), uslijed porasta potražnje za biomasom, ali i isto do bnog pada cijene proizvoda (drveni ugljen) na nacionalnom i internacionalnom tržištu. Posljedice su sma nje nje prihoda za one koje rade u toj industriji i sve veći broj nezaposlenih u ruralnim područjima. 2. CILJEVI IAKTIVNOSTI PROJEKTA– Project aims and activities Glavni ciljevi projekta bili su omogućavanje tehničke potpore za pripremu programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena u Hrvatskoj. Specifični ciljevi bili su: 1.Unapređenje znanja i razumijevanja drvne proizvodnje u Hrvatskoj 2.Priprema programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena 3.Jačanje mogućnosti glavnih zainteresiranih strana za implementaciju programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena. Planom provedbe projekta bile su predviđene sljedeće aktivnosti: 1.Analiza i procjena trenutne situacije u pogledu iz vo ra opskrbe biomasom za proizvodnju drvenog uglje na i općenito energije u Hrvatskoj. Cilj je pro ci jeniti izvore koje se koriste i koji će se koristiti za proizvodnju drvenog ugljena, a aktivnost uključuje i izradu baze podataka o izvorima, proizvodnji i po troš nji biomase za energiju u GIS-u. 2.Procjena postojećih tehnologija za proizvodnju dr ve nog ugljena i identificiranje novih tehnoloških rje šenja. Ova je studija trebala opisati tehnologije koje se trenutno koriste u Hrvatskoj za proizvodnju dr venog ugljena i identificirati nove opcije koje su u primjeni na području Europske unije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 59 <-- 59 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 3.Tehničke i ekonomske studije novih tehnoloških op cija. Ovom su se aktivnošću analizirali tehnički, eko loški i društveni aspekti raznih rješenja za pro iz vodnju drvenog ugljena, koja će se poticati nacionalnim programom čije će se smjernice projektom predložiti. 4.Identificiranje mehanizama za financiranje. Ovom su se studijom identificirali glavni izvori i mehanizmi financiranja radi provede predloženog programa re vitalizacije i modernizacije industrije drvenog uglje na u Hrvatskoj. 5.Akcijski plan za modernizaciju industrije drvenog ugljena.Akcijski plan trebao je opisati potrebnu in sti tucionalnu potporu koju daje Vlada RH i glavne za interesiranestrane. 6.Obrazovanje i izgradnja kapaciteta. Deset stručnjaka trebalo je proći izobrazbu o specifičnostima odr ži vog gospodarenja šumama u svrhu pristupa pro iz vod nji drvenog ugljena, otprilike 30 šumara treba ste ći izobrazbu o tehnikama proizvodnje drvenog ogr jeva i prakse u gospodarenju šumama, 50 tehničara iz drvne industrije treba učiti o tehnikama održive proizvodnje drvenog ugljena, o prikupljanu po dataka o ogrjevnom drvetu, analizi, tumačenju i dru gim srodnim tehničkim aspektima i pitanjima. Uz to, više voditelja proizvodnje i rukovodećih duž- Slika4.CARBO – suvremeni pogon za proizvodnju drvenog nosnika obavit će studijsko putovanje u razne centre ugljena uAlmelu, Nizozemska za proizvodnju drvenog ugljena na području Eu rop -Figure 4CARBO – modern charcoal production plant in Almel, Netherlands ske unije. (Foto: J. Domac) 3. DOMAĆE I MEĐUNARODNO TRŽIŠTE ZA DRVENI UGLJEN Domestic and international charcoal market Potrošnja drvenog ugljena u Hrvatskoj, koja se kori sti samo kao sredstvo za potpalu u kućanstvima i re storanima, bilježi porast zadnjih godina. Izvozne mogućnosti drvenog ugljena proizvedenog u Hr vat skoj šire se, ali konkurentne cijene proizvođača iz Azije, La tinske Amerike, Bugarske, Bosne i Her ce go vine i Sr bije predstavljaju izazov. Gledajući dugoročnu pers pek tivu, glavni izazov za održivu proizvodnju dr ve nog ugljena je mogućnost plaćanja veće cijene sirovine (osta ci drveta od drvne prerađivačke industrije i šumskog otpada). Glavno tržište za hrvatski drveni ugljen je tržište za roštilj. Europski standard EN 1860-2 daje minimalnu vrijednost za udio ugljika od 75 % bazirano na suhom dr venom ugljenu. Posljedica je da bi daljnji razvoj pro - Slika 5.Veliki proizvodni pogon drvenog ugljena u Brazilu iz vodnje drvenog ugljena u Hrvatskoj trebao ciljati naFigure 5 A large charcoal production plant in Brazil vi soku kvalitetu tehnika proizvodnje kako bi garantirao (Foto: J. Domac) svoju visoku kvalitetu i homogenost. Druge preporuke trebale bi se odnositi na plasiranje drvenog uglje na na Formiranje klastera malih i srednjih proizvođača domaćem i internacionalnom tržištu i uključuju: ko ji ne mogu osigurati dostatne količine da mogu Uvođenje markekvalitetan drveni ugljen iz Hr vat ske; sa mostalno nastupiti na tržištu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 Kvalitetan drveni ugljen iz Hrvatskemogla bi biti ini cijativa vođena od strane HGK, koja bi jamčila dos tat nu razinu kvalitete očekivane i tražene od potrošača. Ta inicijativa mogla bi biti vezana uz brzorastuću hr vat sku industriju turizma, koja bi bila obećavajuća pro dajna točka (nevidljivi izvoz) za hrvatski drveni ugljen. Takav razvoj trebao bi uključiti sveobuhvatnu marketinšku i promotivnu kampanju, dizajniranu s od go varajućim logom i drugim grafičkim elementima, lako prepoznatljivim materijalom za pakiranje i drugim aktivnostima. Grupa ili udruga, malih proizvođača dr venog ugljena, čije su glavno tržište supermarketi i re storani, trebali bi im pomoći da sačuvaju snagu za ostva rivanje boljih uvjeta prodaje. Ciljane zemlje za hrvatske proizvođače i izvoznike dr venog ugljena su postojeće – Švicarska, Italija, Slo ve nija i Austrija. Uz njih se preporučuje i uključivanje dru gih velikih uvoznika drvenog ugljena kao što su Nje mačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Francuska. 4. SWOTANALIZA PROIZVODNJE DRVENOG UGLJENA U HRVATSKOJ SWOT analysis of charcoal production in Croatia SWOT analizu provela je posebna radna grupa sastavljana od svih voditelja projektnih podzadataka na kon održane završne radionice projekta u lipnju 2008. SWOTanaliza poslužila je za određivanje ciljeva i procjenu uspješnosti buduće proizvodnje drvenog ugljena u Hrvatskoj. Prednosti Postojeće iskustvo u industrijskoj proizvodnji drvenog ugljena u Belišću Dostupnost izvora biomase Doprinos stranoj trgovinskoj bilanci Rezultati FAO projekta- dostupne informacije i prijedlozi za donositelje odluka i interesne grupe Slabosti Manjak standarda i kontrole kvalitete Nerazvijeno tržište biomase Uvjeti rada u malim ruralnim proizvodnjama Manjak svijesti o koristima i mogućnostima kod šu mo vlasnika i poduzetnika Manjak radne snage u nekim dijelovima Hrvatske Mogućnosti Mogućnosti financiranja od EU i nacionalnih she ma potpora Visoka potražnja za drvenim ugljenom na domaćem i internacionalnom tržištu Povećani udio privatnih šuma Velika prednost u uporabi drvenog ugljena u lokalnoj gastronomiji Obnovljivi izvor energije Prijetnje Postojeće iskustvo u industrijskoj proizvodnji drvenog ugljena u Belišću Povećanje cijene i potražnje za biomasom na nacionalnom i EU tržištu Nedovoljno tehničko znanje i kapaciteti malih i srednjih proizvođača Manjak razumijevanja i znanja donositelja odluka na svim razinama Drveni ugljen kao luksuzna roba- jaka pozitivna ela stičnost za kupovnom snagom 5. ORGANIZACIJA PROJEKTAI NAJVAŽNIJI REZULTATI Project organisation and main results Aktivnosti projekta bile su podijeljene u 6 projektnih podzadataka, u kojima je sudjelovao veći broj stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Projektni podzadatak oInformacijamauključuje pri premu CROWEIS-a iWISDOM-a. CROWEIS ja baza podataka koja sadrži podatke na nacionalnoj razini o proizvodnji, uvozu, izvozu i potrošnji drvne bio ma se u Hrvatskoj. WISDOM je geobaza podataka koja po vezuje prostorne i statističke podatke vezane za po troš nju i ponudu drvne biomase. Glavni proizvod je se rija tematskih mapa koje prikazuju različite parametre drvne energije. Mape su geografski predstavnici parametara odabranih za različitu potrošnju i proizvodna gledišta drvne biomase, kao što su identifikacija područja s glavnim središtima potrošnje i viška ogrjevnog drva, koji se potencijalno mogu upotrijebiti za nove energetske inicijative. Ovaj projektni podzadatak provele su Hr vat ske šume d.o.o., Šumarski fakultet Sveučilišta u Za gre bu i Energetski institut Hrvoje Požar. Projektni podzadatak oNacionalnom i internacionalnom tržištuanalizirao je, pregledao i ocijenio troškove sirovina, proizvodnje i cijena drvenog ugljena na europskom i nacionalnom tržištu; odredio tržišne mogućnosti za povećanje potrošnje drvenog ugljena na nacionalnoj razini i identificirao područja projekta s potencijalnim mogućnostima ulaganja. Ovaj projektni podzadatak realizirala je Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, uz suradnju s inozemnim savjetnicima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 Projektni podzadatak o Tehnologiji i tehnološkim aspektima je utvrđivao tehničku, ekonomsku i ekološku kompetitivnost postojećih tehnologija u proizvodnji drvenog ugljena; savjetovao o tehnološkim mogućnostima poboljšanja industrije drvenog ugljena u Hrvatskoj i omogućio preporuke o poboljšanju postojeće proizvodnje u Belišću. Ovaj projektni podzadatak vodili su inozemni konzultanti, uz pomoć stručnjaka iz tvrtke Enerkon d.o.o. i poduzeća Belišće d.d. Projektni podzadatak o Ekonomskim i ekološkim as pektimapripremio je tehničku, ekonomsku, ekološku i socio-ekonomsku studiju kako bi se odredila odr ži vost različitih opcija proizvodnje drvenog ugljena. Izvještaji su obradili i tradicionalnu proizvodnju drvenog ugljena, koja je detaljno obrađena kao i mogućnosti investicijskih ulaganja u nove tehnologije radi mo dernizacije proizvodnje u Hrvatskoj. Carbo Twin Re tort System (CTR) i CML karbonizacijski (CML) sus tav bili su odabrani kao najbolje tehnologije na os novi povratnih informacija stručnjaka za drveni ugljen i FAO savjetnika. Nakon istrage baznog scenarija od 1000, 3000 i 6000 tona proizvodnje drvenog ugljena godišnje, i primjenjujući analizu osjetljivosti s promjenama u glavnim parametrima cijene ± 25 posto, došlo se do zaključka da obadva ulaganja pokazuju pozitivne ulagačke mogućnosti, dok odluka koju tehnologiju odabrati ovisi o okolini za ulaganje. Projektni podzadatak je proveo Energetski institut Hrvoje Požar. Projektni podzadatak oPravnim okvirima i institucijamaproveo je analizu o ulogama koje imaju različite nacionalne organizacije u implementaciji za jedničkog poticanja energije iz biomase i drvenog ugljena. Ovaj je pro jektni podzadatak također uključio studije o prav nim gledištima koji su povezani s aktivnostima proiz vod nje drvenog ugljena. Projektni podzadatak rea lizirali su Šumar ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarske sa vje todavne službe i Ministarstvo regionalnog razvoja, šu marstva i vodnog gospodarstva. Projektni podzadatakObrazovanje i proširenjesas to jao se od pripreme specifičnih materijala za obrazovanje i proširenje i organizacije internacionalne studije i tečajeve obrazovanja u zemlji. Ovaj projektni podzadatak proveo je Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu. 6. PREPORUKE PROJEKTA– Recommendations Rezultati i zaključci projekta i identifikacija budućih akcija dovela je do sljedećih prijedloga: Hrvatski zavod za norme trebao bi utvrditi normu kva litete drvenog ugljena prema relevantnim eu rop skim normama, implementirajući njihove pozitivne učinke u hrvatske norme Hrvatski zavod za norme trebao bi imenovatiTeh ni čki odbor za drvnu biomasu, koji bi također bio za dužena za drveni ugljen Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva trebalo bi omogućiti prevođenje relevantnih EU normi (osobito EN 1860-2:2005) unu tar FAO projekta i predočiti to proizvođačima dr venog ugljena koji bi ih onda mogli implementirati u svoju proizvodnju Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva trebalo bi kreirati pravni okvir da bi se formiralo tržište drvnih proizvoda, na način da se sirovine učine dostupnijima na tržištu Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva trebalo bi promovirati i organizi ra ti inspekciju trgovine drvnim proizvodima, da bi se osigurala transparentna trgovina u tržišnim uvje tima Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra diteljstva trebalo bi izdati pravnu obvezu za odla ganje biomase – drvnih ostataka iz prerađivačke industrije i šumarstva u cilju poticanja upotrebe ener gije Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva trebalo bi uvesti sustav koji bi potaknuo nove tehnologije proizvodnje drvenog ugljena, koje bi povećalo učin kovitostproizvodnje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u su radnji s ministarstvima, u skladu s operativnim pro gramom za 2008., 2009. i 2010. godinu trebao bi raspisati tender za modernizaciju i širenje starih i no vih proizvodnih postrojenja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra diteljstva trebalo bi objaviti vodiče za odabir loka cije novih postrojenja u skladu s postojećim prav nim regulativama gradnje, kako bi se izbjeglo ne razumijevanje regulative od strane lokalnih/re gio nalnih uprava. Šumarska savjetodavna služba trebala bi organizirati edukaciju o prednostima, mogućnostima i ograničenjima udruženja proizvođača drvenog ugljena Proizvođači drvenog ugljena trebali bi formirati regio nalne zadruge i osnovati nacionalnu udrugu pro iz vođača drvenog ugljena unutar HGK ili sa mo stal nu, kako bi omogućili lakšu prisutnost na tržištu. HGK bi trebala biti uključena u ovaj proces. Informativni centar trebao bi biti formiran ili unutar Šu marske savjetodavne službe ili unutar regional nih energetskih agencija, pružao informacije o no vim tehnologijama, mogućnostima financiranja, te po sredovao bi u nastupu domaćih proizvođača na stra nomtržištu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 62 <-- 62 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 7. POPIS IZVJEŠTAJAI DOKUMENATA– List of reports and documents 1.First report of NPC, July 2006, 2 pp 8. S.Risovicet al–Institutional aspects (Annex 10), pp 24 2.Terminal statement of NPC (July 2008), 10 pp 9.Y. Schenkelet al –Assessment of international 3. S.Plevnik–Options for improved charcoal pro- char coal market (Annex 5), February 2008, 25 pp duction in Belisce (Annex 6), September 2006, 23 pp 10. D.Kajba–Education and training report (Annex 9), March 2008, 5 pp charcoal production in Croatia (Annex 10), No 4.A Kojakovicet al –Environmental aspects of 11.CroatiaWISDOM Report (Annex 4&8), July 2008, vem ber 2006, 48 pp 65 pp 5.V.Segonet al–Market study charcoal in Croatia 12. Proceedings of International Expert Consultation (Annex 7), December 2006, 41 pp on Sustainable charcoal production, trade and 6. R.Siemons–Industrial charcoal production (An - use in Europe, Zagreb, July 2008, 41 pp nex 2), February 2007, 33 pp Svi izvještaji i dokumenti dostupni su na internet 7. B. Kulisicet al –Economic aspects of charcoalstranici projekta www.drveniugljen.hr. production in Croatia (Annex 10), November 2007, pp 57 SUMMARY: The single industrial charcoal producer in Croatia is located in Belisce, eastern Croatia. There are also several small to medium charcoal producers in Croatia using traditonal charcol production techniques. Na mely, all producers apart from Belišće have traditional facilities and equipments with low productivity and conversion efficiencies. Thus, this sector require renovation and modernization in order become competitive with other international vendors. Croatia also has around 400 small-scale charcoal producers scattered in forest areas. Those producers are responsible for around half of the national charcoal production (approximately 3.000 tonnes per year). Outdated technology of charcoal production and low conversion efficiency of wood into charcoal is forcing both small and large-scale charcoal producers out from the market. They are losing competitiveness in both input (wood) and output (charcoal) markets on national and international scale due to rapidly increasing demand for biomass. The consequences are reduced incomes for people involved in this industry and increased number of unemployment in rural areas. The demand for charcoal is fairly large and it is increasing rapidly. Worldwide consumption is estimated at 40.5 million tonnes annually, with 19.8 million tonnes just for Africa according to FAO statistics. Charcoal consumption in Croatia, used only as a barbecue fuel in households and restaurants, has been rising steadily over the last few years. Export possibilities for charcoal produced in Croatia are expanding but the price competition with producers from Asia, Latin America but also Bulgaria, Bosnia and Her ze go vina and Serbia makes the export aspirations rather challenging. From the long term perspective, the key issue for a sustainable industrial charcoal production is the possibility of paying a higher price for feedstock (wood re si dues from wood processing industry and forestry waste). This can be achieved by increasing the price of charcoal sold on the market and by increasing the efficiency of charcoal production. Project activities were divided into six modules. The Module on Infor ma tion includes the preparation of CROWEIS and WISDOM. The Module on National and International Market analyzed, examined and evaluated the costs of raw materials, production costs and prices for charcoal. The Module on Technology and Technical Aspects assessed the technical, economic, and environmental competitiveness of existing charcoal production technologies and industries. The Module on Economics and Environmental Aspects prepared technical, economic, environmental and socio-economic studies to de ter mine the viability of the different char |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 63 <-- 63 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 coal production options being pro moted. The Module on Legal Framework and Institutions carried out the analysis of the roles to be played by different national organizations in the implementation of integrated charcoal and wood energy policies and programmes. The Module on Training and Extension consisted in the preparation of specific training and extension material and the organization of international study tour and training courses in the country. The results and conclusions from the project and the identification of fu ture action lead to the following recommendations: The State Office for Standardisation should draft out the charcoal quality standard according to relevant European norms implementing their positive effects into our standards. The State Office for Standardisation should form a Technical Committee for wooden biomass that would also be in charge for charcoal. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management should provide translation of relevant EU norms (especially EN 1860-2:2005) within the FAO project and submit that to the producers of charcoal who could then be able to implement them in their own production. The Ministry of Regional Development, Forestry and Water Management should create legal framework to form market of wooden products (wood bourse) in order to make that raw material more available on the market. The Wood Processing and Use Act has been in the parliamentary procedure which will create a legal basis for formation of the said bourse. The Ministry of Regional Development, Forestry and Water Management should promote and organise inspection of wooden products trade to ensure transparent trading in accordance with marketing terms. The Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Con struction should issue a legal obligation for deposing of biomass – wooden residual of wood processing industry and forestry in order to further incite energetic use. The Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship should implement the system to encourage new charcoal production technologies which will increase the efficiency of the production. The Environmental Protection and Energy Efficiency Fund, in cooperation with the respective ministries, in accordance to the operational programme for 2008, 2009 and 2010 shall carry out a tender for mo der nisation and expansion of the existing and starting up of the new charcoal production facilities. The Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Con struction, should issue guidelines for selection of location of the new facilities in accordance with the existing legal regulations regarding building due to avoid misinterpretation of regulation by the local/regional self-governance units. Forestry Extension Service should organise education on advantages, possibilities and limitation of the charcoal producers associations and the possibilities to secure financing for modernisation of this production which would include the preparation of the guidebook. Charcoal producers should form regional cooperatives and establish the national association of charcoal producers at the Croatian Chamber of Economy or independently in order to gain easier and more quality market appearance. The Croatian Chamber of Trades and Crafts should definitely be included in this process. The referral centre should be formed either at the Forestry Extension Service or regional energy agencies that would provide information re gard ing new technologies, financial options, and mediate in the appearance of domestic producers on foreign markets. |