DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Domac, Z. Benković, T. Starčić: RAZVITAK ODRŽIVE INDUSTRIJE DRVENOG UGLJENAŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 555-561 jamama ili pećima odvija se uz više ili manje kontrolirani dovod zraka, pri čemu se toplina razvija izgaranjem dijela drveta.Takva proizvodnja koja se u pravilu odvija u ruralnim područjima vrlo je neučinkovita, a učinkovitost pretvorbe uobičajeno iznosi 10 do 15 %, odnosno. za 1 kg drvenog ugljena je potrebno 7 do 10 kg drveta. Slika 2.Proizvodnja drvenog ugljena na tradicionalni način na Kalniku Figure 2Traditional charcoal production on Mt. Kalnik (Foto: J. Domac) U retortama drveni ugljen se proizvodi bez prisutnosti zraka, pri čemu se toplina mora dovesti iz drugog izvora, ali je učinkovitost pretvorbe znatno viša i može iznositi i do 30 %, uz znatno smanjenje ukupne emisije štetnih tvari. Ispitivanje tržišta drvenog ugljena, provedeno u srp nju 2002. tijekom pripreme projekta, pokazala su da ukupna godišnja proizvodnja drvenog ugljena u Hr vat skoj iznosi otprilike 5.600 tona, od čega su 1.100 to na briketi drvenog ugljena. Isto istraživanje pokazalo je da je razina proizvodnje postupno smanjena tijekom proteklih desetljeća zbog gubitka tržišne konkurentnosti. Slika 3. Proizvodnja drvenog ugljena u retortama u Belišću Figure 3 Charcoal production in retorts in Belišće (Foto: J. Domac) Jedini veliki proizvođač drvenog ugljena u Hr vat skoj nalazi se u Belišću, a postoji i desetak srednje ve li kih proizvođača koji prakticiraju manje moderne teh nike proizvodnje. Hrvatska također ima oko 400 ma lih proizvođača drvenog ugljena raštrkanih po šumskim po dručjima. Ti proizvođači čine otprilike polovicu do ma će proizvodnje (oko 3 000 tona godišnje) te neposredno stvaraju oko 800 radnih mjesta za ljude koji žive u šu mama ili oko njih. Oni koriste tehnike proizvodnje drvenog ugljena niske produktivnosti, koristeći tradi cio nalne jame i nasipe, što predstavlja zdravstveni prob lem za radnike koji rade u takvoj proizvodnji. Za starjele tehnike proizvodnje i niska učinkovitost pre tvor be dovode do smanjenja tržišne konkurentnosti i ma lih i velikih proizvođača. Do smanjenja tržišne konkurentnosti isto tako dolazi zbog porasta cijena sirovine (drvo), uslijed porasta potražnje za biomasom, ali i isto do bnog pada cijene proizvoda (drveni ugljen) na nacionalnom i internacionalnom tržištu. Posljedice su sma nje nje prihoda za one koje rade u toj industriji i sve veći broj nezaposlenih u ruralnim područjima. 2. CILJEVI IAKTIVNOSTI PROJEKTA– Project aims and activities Glavni ciljevi projekta bili su omogućavanje tehničke potpore za pripremu programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena u Hrvatskoj. Specifični ciljevi bili su: 1.Unapređenje znanja i razumijevanja drvne proizvodnje u Hrvatskoj 2.Priprema programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena 3.Jačanje mogućnosti glavnih zainteresiranih strana za implementaciju programa modernizacije i revitalizacije industrije drvenog ugljena. Planom provedbe projekta bile su predviđene sljedeće aktivnosti: 1.Analiza i procjena trenutne situacije u pogledu iz vo ra opskrbe biomasom za proizvodnju drvenog uglje na i općenito energije u Hrvatskoj. Cilj je pro ci jeniti izvore koje se koriste i koji će se koristiti za proizvodnju drvenog ugljena, a aktivnost uključuje i izradu baze podataka o izvorima, proizvodnji i po troš nji biomase za energiju u GIS-u. 2.Procjena postojećih tehnologija za proizvodnju dr ve nog ugljena i identificiranje novih tehnoloških rje šenja. Ova je studija trebala opisati tehnologije koje se trenutno koriste u Hrvatskoj za proizvodnju dr venog ugljena i identificirati nove opcije koje su u primjeni na području Europske unije. |