DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 67 <-- 67 --> PDF |
vo ditelja UŠP Požega Marijana Aladrovića,dipl. ing. šum., Josipa Lisjaka,sina kolege Zlatka Lis jaka tešumarnike i ostale nazočne iz cijele Hrvatske, sa zadovoljstvom i s pravom, označio je ovaj skup zais ta respektabilnim. Istaknuo je, kako je ova prezentacija jedinstven kulturni događaj u Požegi, kada do bi vamo dvije vrijedne knjige na uporabu šumarskoj stru ci, đacima i studentima svih biotehničkih usmjerenja te udrugama koje promiču zaštitu i očuvanje okoliša, i napose svim zainteresiranim građanima koji su sprem ni učiti. Na čast je to požeškim šumarima i šu marskoj struci, koja i na ovaj način pokazuje svoju struč nost, širinu i društvenu relevantnost. Domaćin, voditelj UŠPPožega MarijanAladrović, poz dravio je nazočne iskazavši zadovoljstvo zaista ve likim odazivom kolega ovome skupu, zaželivši svima ugodan boravak u Požegi, uz žaljenje što kolega Lisjak iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti nazočiti ovom, posebice za njega važnom događaju. U osobno ime i uime svih nazočnih, zamolio je njegovog sina Jo si pa da mu prenese pozdrave, čestitke za njegov rad i želje za dobro zdravlje. Urednik hrvatskih izdanja obaAtlasa, kolega Stje pan Blažičević, uz napomene o počecima i prepoznavanju potrebe tiskanja ovih knjiga na hrvatskome jeziku, posebno je predstavio kolegu Zlatka Lisjaka i njegov dosadašnji rad. On je sin službenika Josipa i Vje koslave rođ. Janković, Hrvat, katolik, oženjen, su pru ga Anica, djeca Maja i Josip. Osnovnu (1963. god.) i srednju (1967. god.) naobrazbu stekao je u Požegi, a na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1973. god. Od 1. 8. 1973. god. zaposlen je u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Požega, a 1. 12. 1975. god. postavljen je za upravitelja šumarije Velika. Na tome radnom mjestu ostaje do 1994. god., kada je u UŠP Požega imenovan za rukovoditelja Ekologije i zaštite šuma, gdje radi i danas. Dugogodišnji je član Hr vatskoga šumarskog društva, u čijem je znansvenostruč nom i staleškom glasilu objavio više članaka i napisa: Osvrti na inicijativu za izdvajanje šumskog tran s porta (faze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa pro iz vodnje šumskih sortimenata. Šum. list, br. 5-6/1997, str. 301; Da li se šumarstvo odreklo gljiva kaosporednih šumskih proizvoda? Šum. list, br. 9-10/1998, str. 463-464; Optimalno iskorištenje drvne eksploatacijišuma. Šum. list, br. 11-12/1999, str. 573-580; Ugroženi dig nitet šumarske struke, ili kako se zaštiti od Mini star stva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Šum. list, br. 11-12/2003, str. 617-622; Domaćini žute imele (Lo ranthus europaeusJacq.)i intenzitet zaraze na područjuUpra ve šuma podružnice Požega. Šum. list, br. 1-2/2005, str. 3-17(zajedno s M. Idžojtić, R. Pernar, H. Zdelar, M. Ančić); Suradnja šumara i vatrogasaca. Šum. list, br. 7-8/2005, str. 435-438; Eminovačka šuma – požeškiMaksimir? Šum. list, br. 5-6/ 2006, str. 259-263. Ostali njegovi radovi su:Priručnik za proizvodnju šampinjona. Požega 1980., str. 1-100; Izložba fotografija “Šumarstvo iz blizine”. Muzej požeške kotline1-7. 02. 1984.;Uzgoj gljiva. Zadružna štampa, Zagreb, 1984. i 1989., str. 1-175; Izbor dopunskih zanimanja. IGP “August Šenoa”, Zagreb, 1991., str. 1-144 (zajedno s M. Žgela).Napisao je i nekoliko praktičnih priručnika za dopunska zanimanja kao što su:Šparoge, Pivo iz valstitog podruma, Voćna vina, Uzgoj borovnica i brusnica. Govoreći o prvoj knjizi,Atlas šumskih oštećenja, prof. Glavaš prisjetio se početka suradnje na ovome zadatku s kolegom Lisjakom i ocjenom potrebe prijevoda i tiskanja ovoga djela. Ona je ocijenjena dovoljno visokom ocjenom, i kao takva primjenjivom našim struč nimpotrebama.Kratko je prikazao njezin sadržaj rekapitulirajući prikaz ove knjige u Šumarskom listu br. 3-4/2008., str. 185-186, pa ga nećemo ponavljati, nego upućujemo čitatelje na odnosni prikaz. Ponovit ćemo njegovu zahvalu i čestitke svima koji su sudjelovali na izdavanjuAtlasa, a posebno kolegi Zlatku Lisjaku. Predstavljajući drugu knjigu,Atlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju, čiji prikaz dajemo u nastavku ove rubrike Šumarskog lista, pa ga nema smisla ponavljati, dr. Harapin se ukazujući na stručnost i rad kolege Lisjaka, poslužio izrekom jedne drevne mudrosti koja kaže: Čovjek postiže puninu svog života kada porodi dijete, kada posadi drvo i kada napiše knigu!Sve troje kolega Lisjak je učinio, a mnogi kojima je to gotovo posao i moglo bi se reći zadaća, nisu uspjeli napisati knjigu, i zbog toga on zaslužuje posebne čestitke. Akademik Slavko Matić, čestitajući autorima i svi ma zaslužnima za tiskanje ovih knjiga, posebno je istakao hvale vrijednu činjenicu, da su autori ovoga hr vatskoga izdanja šumarski stručnjaci iz oprerative, što knjigama daje posebnu težinu. No, to je i znak kvalitete struke i njenog visokog dosega, što potvrđuje da je struka sazrela i stručnjaci iz operative osjećaju stručnu snagu i poriv da svoja znanja i sposobnosi i pisanom riječi nesebično prenose na druge. Posebno ga to ve seli, rekao je, jer samo prije nekoliko dana u Hr vat skom šumarskom društvu, također šumarski stručnjaci iz operative, kolege mr. sp. Željko Mayeri mr. sc. IvanRajković,predstavili su svoju knjigu Crni orah u Podunavlju, što upravo potvrđuje prethodno rečeno. Okončavajući predstavljane ovih dviju knjiga prof. Bucić ga je završio riječima kolege Lisjaka:Ponosan sam i sretan što sam bio “stabalce” u hrvatskome šu mar stvu. Naposljetku, skup je završio ugodnim druženjem na domjenku, kojega je organizrala domaćin UŠPPožega. H.Jakovac |