DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 69 <-- 69 --> PDF |
grm lja s oštećenjima na pupovima, iglicama, lišću, izbojcima, granama, deblu, žilištu ikorjenu. Obrađene su sljedeće vrste: jela, javor, divlji kesten, joha, žutika, šimšir, grab, pitomi kesten,pačempres, dren, lijeska, muš mulica, glog, kurika, bukva, forzicija, jasen, hor ten zija, božikovina,jasmin, orah, borovica, negnjil, ariš, kalima, kozlokrvina, magnolija, mahonija, jabuka, smreka, bor,platana, topola, lovorvišnja, duglazija, glo govac, kruška, hrast, krkavina, sleć, ribiz, bagrem, ruža, vrbai bazga. Na kraju se nalazi popis: Popis literature, Izvor sli ka, Registar, Vrste drveća i Znanstveni nazivi uzročnika bolesti i štetočinja. KnjigaAtlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju, kao da je nedostajala nakon izlaženja knjiga Atlas šumskih oštećenja dijagnoze bolesti drvećaiBolesti i štetnici urbanog drveća, jer ta tri naslova, odnosno knji ge, čine tematsku cijelinu pa ih možemo nazvati tri logijom iz područja šumarskepatologije, odnosno u ši rem smislu iz područja zaštite šuma. Listajući ovu knjigu bez ikakove sugestije recenzenata i njezinih promotora, sama se predstavljakao znanstvena, stručna i popularna literatura. Bit će korisna šumarskim stručnjacima na svim razinama,napose učenicima, studentima, istraživačima, ekolozima i svi ma koji žele upoznati najljepši diookoliša, a to su dr ve će i grmlje, dakle svim ljubiteljima prirode. Pa, kako bismo mogli nešto voljeti akoto ne poznajemo! U toj knjizi kao trećem segmentu navedene trilogije naći ćemo odgovore na mnoga pitanja kao što su:Zašto je drvo bolesno i što je uzrok tomu, zašto se šume suše i epidemijski ugibaju. Kroz nju ćemo jošviše zavoljeti svoj okoliš, svako drvo i grm, njihov habitus, list, cvi- jet i plod. Na kraju, ne radi kraja, već radi kontinuiteta, želimo izraziti našu zahvalnost svim suradnicima koji su nam svojim radom podarili ovu knjigu. Izražavamozahvalnost našem cijenjenom i dragom ko legi Zlatku Lisjaku za inicijativu, organizaciju i poti cajsuradnicima za prvu i drugu knjigu ove trilogije. Dr. sc. Miroslav Harapin L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 4. srpanj-kolovoz 2008. godine izdvajamo: Inauguracija 57. akademske godine talijanske Akade miješumarskihznanosti. Svečanost inauguracije nove akademske godine odr žana je 12. lipnja u dvorani Santa Croce, u nazočnosti autoriteta iz znanstvenog i društvenog života. S ra dom u proteklom razdoblju, uzvanike i članoveAka demije na kon svečanog otvorenja, upoznao je prof. Fi roenzo Mancini–predsjednikAkademije. Navo di mo dio tih aktivnosti: –16. siječnja u Rimu, Državna šumska uprava iTa li jansko šumarsko društvo organizirali su raspravu “Akcijski plan za šume”, zajedničke aktivnosti ad mi nistracije i šumarske struke, –8. ožujka u sjedištuAkademije održan je seminar na temu “Obnovljeni modeli gospodarenja šumama za pro izvodnju energetske biomase”, –15. ožujka održana je inauguracija 56. akademske go dine, te predavanja prof. Marielle Zappi, na temu “Šume i krajolici”, –27. lipnja, u sklopu projekta Ministarstva okoliša organiziran je seminar “Prilog šumskog sektora u pre venciji i ublaženju procesa degradacije u medi te ranu” (kao posljedica suše), –8. studenog u Padovi je organiziran kongres, a tema je bila “Vrbe u šumarstvu, poljoprivredi i zaštiti okoliša”, –21. studenog održan je seminar “Utjecaj klimatskih pro mjena na šume”, –10. prosinca u Firenci održan je seminar “Procjena šteta od šumskih požara”, –12. prosinca na sveučilištu uTuscii prof. Manuela Romagnoliodržala je predavanje “Povijesne i kli matske promjene vegetacije Mediterana”. Uz ove aktivnostiAkademija je zajedno s Upravom državnih šuma organizirala 3. travnja u Rimu “Stu dij ski dan o požarima”, s prezentacijom knjige “Procjena šte ta od požara”. Od 16–18. travnjaAkademija je ugostila internacionalne eksperte pedologije, a 4. lipnja održan je “Stu dij ski dan o problemima degradacije u Italiji”. Također su nastavljeni ili započeti drugi projekti: –studij o monumentalnim stablima i starim šumama Na cionalnog parka Casentinesi, –projekt regionalnog šumskog plana za Siciliju, –studij za regionalni šumski zakon zaVeneto, –projekt “Nove operativne tehnologije za održivo gos podarenje visokim šumama crnog bora i cera, te starim panjačama cera uToskani. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tiskane su monografije: –Botanika i šumarstvo, G. Bernetti i –Štete od požara, grupa autora. Na kraju svog izlaganja predsjednik Akademije, prof. Fiorenzo Mancini osvrnuo se na jedan rastući pro b lem, vezan za sve veću prisutnost dvopapkara (d. svinja, jelena, lopatara i srneće divljači) u šumama Italije. Tu su suprotstavljeni interesi: poljoprivrednici, u obrani svoje proizvodnje, vinograda i voćnjaka, prave ograde od visokih mreža ili električnih vodova, što zadržava div ljač u šumi, gdje ista čini velike štete i onemogućava pri rodnu obnovu. S druge strane dobro organizirane grupe lovaca izlovljavaju na stotine divljih svinja i prodaju meso divljači za 10–15€/kg, te tako zarađuju na račun drugih. O tome treba razmisliti, što je bolje, tolerirati te čopore divljači ili imati zelene šume. Nakon osvrta na ovu problematiku predsjednik je za hvalio uzvanicima na odazivu i proglasio 57. akademsku godinu otvorenom. Raffaele Cavalli:Razvojni pravci u sektoru ko riš tenja šuma i opskrbe drvetom U sklopu proslave inauguracije 57. godine Akademije prof. Raffaele Cavalliodržao je predavanje koje je objavljeno u ovom broju časopisa, o čemu da jemo kratku informaciju: Uvođenje novih tehnologija u područje korištenja šuma i opskrbu drvnim proizvodima je u porastu, što doprinosi povećanje produktivnosti, poboljšanju kvalitete i sigurnost rada.Tehnologija se može smatrati kao cjelina sastavljena od opreme (Hardware, Processor i Soft ware) i poznavanja kapaciteta njihove uporabe. Na stupanj korištenja tehnologije utječe okružjenje u kojemu se primjenjuje te operatori koji tu tehnologiju upotrebljavaju. Inovacije u tehnologiji obuhvaćaju proizvod, proces rada i poduzetnika. U procesu proizvodnje proizvod može biti u različitim fazama obrade. Na primjer, obaranje stabla može biti ručno, grane se mogu odstraniti na mjestu pada stabla, a izvlači se kompletno ili u dijelovima. Primjenom nove tehnologije, Processor obavlja više faza rada: odstranjuje grane, prikrajanje stabla i odlaganje po kva liteti sortimenata. U još višem stupnju obrade pro iz voda postiže se primjenom Harvestera, koji obavlja sve faze rada od obaranja stabla, njegove obrade i uz dodatak Forvardera obavlja izvlačenje proizvoda u te žim planinskim uvjetima. No, u Italiji postoji vrlo malo šumskih radilišta opremljenih ovom suvremenom me hanizacijom. Inovacija procesa rada odvija se na raznim razinama. Rad u lancu operatora omogućava da se posao podijeli po fazama rada: obaranje stabala, obrada debla i izvlačenje do tvrdog puta, pa poduzetnik preuzima sve više specijalističke kompetencije, koje mu omogućava njegova opremljenost.Ta diferencijacija može ići do toga da se neki poduzetnik opredijeli za proizvo dnju čipsa iz drvnog materijala, te ga isporučuje drugom specijaliziranom poduzetniku s termičkim po strojenjem (Energy Service Company). Na kraju može doći do udruživanja više specijaliziranih poduzetnika koji tada raspolažu širokim asortimanom strojeva i opreme, što uključuje i skupe strojeve (Harvester, iverač, prijevozna sredstva za čips i dr.). Tako se u sektoru korištenja šuma i opskrbi drv nim materijalom napreduje s tehnološkom evolucijom, koja je usporediva s onom koja postoji u drugim sektorima (poljoprivreda, graditeljstvo i dr.). Pri tomu je vrlo važno djelovati na ljudskoj komponenti, koristeći instrumente edukacije, što podiže produktivnost, kvalitetu i sigurnost rada. Elisa Boncaldo,Giovanni Sicoli,Francesco Manerucci,Nicola Luisi:Obilježje zajednice en dofitskih gljiva na listopadnim hrastovima U ovom članku, autori donose rezultate istraživanja sastava zajednice endofitskih gljiva koje su se pojavile u vegetacijskoj sezoni 2004. godine na nadzemnim dijelovima zdravih ili oslabljenih stabala listopadnih hrastova, medunca (Q.pubescens) i cera (Q.cerris) u južnoj Italiji. U većim dijelovima južne Italije posljednjih godina velik dio hrastovih stabala obuhvaćen je pojavom progresivnog sušenja krošnje i pukotinama na deblu, kroz koje izlazi tamna sluzava tekućina. Oboljela stabla odumiru nakon 10 do 15 godina u dvije do četiri vegetacijska razdoblja, ovisno o starosti stabla. Uzroci ovog odumiranja su biotski i abiotski, a na predispoziciju utječu razni čimbenici: intenzivno pašarenje, neodgovarajući šumski zahvati, suše, te paraziti biljnog i životinjskog podrijetla. Među biotskim čimbenicima ustanovljeni su različiti mikroorganizmi gljiva endofitskog habitusa, od ko jih mnoge poprimaju patogeno ponašanje. Evi den ti rane su: Discula quercina(West), Biscogniauxia mediterranea (De Not), Diplodia corticolai Phomopsis quer cina (Sacc). Monitoring je obavljen u proljeće i ljeto 2004. 2 godine na 4 pokusne plohe površine 400 m, u mješovitim sastojinama, s pretežnim učešćem cera i medunca u regijama Puglia, Campania, Basilicata i Calabrija. Pro cjena stupnja oštećenja unutar svake pokusne plohe učinjena je procjenom postotka osušenosti krošnje svakog stabla primjenjujući empiričku skalu: 0 = zdravo stablo, 1 = osušenost krošnje manje od 25 %, 2 = osušenost krošnje 26 – 50 %, 3 = osušenost krošnje 51 – 75 % i 4 = osušenost krošnje od 76 – 100 %. Unutar svake pokusne plohe obilježena su 4 stabla cera i 4 medunca, s kojih su pomoću produženog kresača (teleskopskog) uzimani uzorci grančica u različita godišnja doba (od zatvorenog pupoljka u proljeće, do |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 71 <-- 71 --> PDF |
početka otpadanja lista u jesen).Tako je dobiveno 5760 isječaka grančica i lišća različite starosti, koji su pod vrg nuti laboratorijskoj obradi. Kolonije gljiva inkubirane su u mraku na 25 °C i na kon 20–25 dana razvoja identificirane su i ustanov lje na njihova učestalost. Svi podaci statistički su obrađeni i izrađena je tablica njihove zastupljenosti. U svim godišnjim dobima uzorkovanja, među vrstama potencijalno patogenima, s najvećim učešćem ustanovljena je gljivaDiscula quercinau svim uzorcima tkiva, a posebice u pupovima obadvije vrste hrasta. Diplodia corticolatakođer pokazuje potogene ka rak teristike sa sklonošću napada na drveno tkivo oso bi to u pratnji gljive Biscogniauxia mediterranea. Me đu gljivama koje se ne smatraju patogenima Tri cho der ma viridei Alternaria alternatazauzimaju veliko učešće, u kori i drvetu, u odnosu na druge skupine gljiva, pa se može hipotetski pretpostaviti da one mogu imati veći antagonistički potencijal prema nekim tkivima u odnosu na druge gljive. Fauna i šume PaoloCasanova,AnnaMemoli:Šumska šljuka – selica, kojom je teško gospodariti Šumska šljuka (ili bena kako je zovu u Dalmaciji) tipičan je stanovnik šuma. Lovci je od milja zovu “kraljica šume”. Selica je, koja prekoApeninskog poluotoka (ali i naših krajeva) prelijeće u jesenskom periodu, u listopadu i studenom, radi prezimljavanja u toplijim krajevima, a u proljeće u ožujku vraća se na gniježđenje u zemlje podrijetla na sjeveru Europe iAzije.Velik broj šljuka prezimljuje u južnim dijelovima poluotoka, te ne nastavljaju put prema SjevernojAfrici, dok jedan limitiran, ali ne zanemariv dio gnijezdi uAlpama. Ovaj članak ne obrađuje zanimljivosti iz života ove ptice, već se bavi problemima “gospodarenja”, ako se to u ovom slučaju može tako zvati, jer uobičajeni šumsko- uzgojni zahvati često ne pogoduju stvaranju po volj nih uvjeta za zadržavanje šljuka prilikom njihovog selidbenog puta.Kada se govori o problemima vezanim za gospodarenje šljukom onda to može biti s prostornog i lovačkog gledišta. Mnogi su autori pisali o toj pro ble matici, a zajednički je zaključak da je šljuke sve manje posljednjih desetljeća.Točnija je zaključak da se šljuke kraće zadržavaju na određenim staništima, jer su životni uvjeti, to jest mogućnost nalaženja hrane pogoršani. Uzroci su vezani za promjene koje su se do go dile u po ljo privredno-šumskomkompleksu. Za svoju prehranu šljuka gotovo isključivo koristi animalnu hranu (gliste, ličinke, kukce), koju uzima dugačkim kljunom iz površinskog sloja zemlje, u koju ona može prodrijeti svojim kljunom. Istančanim sluhom šljuka osjeti micanje te mikrofaune u zemlji. Ne razgrađeni zbijeni slojevi listinca i smrznute površine one mogućuju takav način prehrane. Preferira listopa dne šume cera, medunca, crne johe, graba, javora, kes tena i bukve, i to posebice u režimu panjača s bogatim podrastom, koji joj omogućava sigurno sklonište od noć nihgrabežljivaca. U ranim jutarnjim satima u potrazi za hranom, šljuka prelijeće na polja i pašnjake, da bi se navečer istim putem vraćala u šumu. Nekada, dok je mnogo stoke bilo na pašnjacima, šljuka je mogla naći izobilje hrane u stočnim izmetinama (koprofagna mikrofauna). U takvim uvjetima njeno zadržavanje trajalo je duže, sve dok je vremenski uvjeti (snijeg i smrzavica) ne prisile na nastavak selidbenog puta. S ekološkog stajališta šljuka je “specijalista” u potrazi za staništima preciznih karakteristika.To potvrđuju iskustva lovaca koji u pravilu svake godine nalaze šljuke na takvim odabranim mjestima. DNK istraživanja pokazala su da određene skupine šljuka zadržavaju iste selidbene rute i mjesta zadržavanja. Napuštanjem panjača kao uzgojnog oblika i prijelaz u visoku šumu s većom gustoćom stabala, što nepovoljno djeluje na razvoj sloja grmlja i rastvaranje listinca, smanjuju se povoljni uvjeti za šljuke. Egzodus stanovništva iz ruralnih sredina i nestanak stoke s pašnjaka daljnji su čimbenici koji negativno djeluju na populaciju šljuka. Iz ovoga se može zaključiti od koje je važnosti gospodarenje šumama i ostalim zemljištem na populacije šljuka koje se zadržavaju prilikom migracijskog leta. Šljuka izbjegava visoke šume četinjača bez podrasta, eventualno kao remize bira rubove jelovih šuma koji su u blizini pašnjaka. Posebno povoljne uvijete pru ža mediteranska makija, radi klimatskih i prehrambenih uvjeta, što je čini izrazito dobrim staništem za prezimljavanje šljuka. Od ostalih povoljnih šuma treba spomenuti mediteranske šume crnike, medunca, brijesta, cera i topole u blizini vodenih tokova, pašnjaka i kultura ekstenzivne poljoprivrede. Treba naglasiti vjernost šljuke prema zo nama reprodukcije i prezimljavanja, bez obzira na ve liku udaljenost jedne od druge. U razvijenim europskim zemljama planovi gospodarenja, posebice radi planiranja kvote odstrjela, predviđaju višegodišnji monitoring s raznim demografskim parametrima: –promjene zona gniježđenja i gustoća individua na tim područjima, –promjene u stupnju preživljavanja i mortaliteta i –promjene stvarne gustoće populacija u zonama prezimljavanja. U smislu povećane zaštite šljuka, autori smatraju da bi sve europske zemlje trebale zatvarati lov na šljuke 31.siječnja, ili još bolje 31. prosinca, te predlažu niz drugih mjera vezanih za aktivnosti koje utječu na po boljšanje stanišnih uvjeta za šumsku šljuku. Frane Grospić |