DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 UDK 630* 907 : 569 + 221 + 231 (001) STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE PRAŠUME ČORKOVAUVALA STRUCTURE, TEXTUREAND REGENERATION OF DINARIC BEECH-FIR VIRGIN FOREST OF ČORKOVAUVALA 1 IgorANIĆ, Stjepan MIKAC SAŽETAK: Istraživanje je obavljeno u dinarskoj bukovo-jelovoj prašumi Čor kova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u razdoblju 2004–2005. godine, na sistematskom uzorku od 68 ploha postavljenih u obliku mreže, s raz ma cima 100 m, svaka površine 805 m2. Istraživanjem je ustanovljeno stanje struk ture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini, koja se prostire na 80,50 ha. Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru. Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera, a koeficijent (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. Volumen sastojine iznosi 671,23 m3/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iz no su od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni pro mjeri do 30 cm, kumulirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stablima sred njih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. Ustanovljeno je postojanje raz voj nih faza, ali na malim površinama, pa se može zaključiti o prebornom obliku sastojinskog sklopa. Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u pro sje ku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna inicijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti naj rje đe zastupljeni po njezinoj površini. Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smre ku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Ključne riječi:prašuma, bukovo-jelova prašuma, struktura, tekstura, pomlađivanje, Čorkova uvala, Plitvička jezera, Hrvatska UVOD– Introduction U Hrvatskoj su još krajem 19. stoljeća dobar dioPrašuma Čorkova uvala je najbolje istražena. U njoj Dinarida obraštale bukovo-jelove i bukove prašume,su prva šumarska znanstvena istraživanja obavljena koje su od tada postupno pretvarane u prirodne gospo-1957. godine. Njezina je struktura od tada analizirana u darske šume (Prpići dr.2001). Do danas su izlučenene koliko navrata: na trajnoj pokusnoj plohi površine je sljedeće dinarske bukovo-jelove prašume: Čorkovadan hektar (Tikvići dr.2006, 2004, Prpići Selet uva la, Devčića tavani, Nadžak-bilo, Plješivička uvala,ković1996, Prpić 1979, 1972), na 12 po kusnih plo ha, Javorov kal i Štirovača (Prpići dr.2001, Vukelićisva ka površine 2500 m 2, sistematski po stav lje nih u Tomljanović2001). Njihova je ukupna površinaobli ku mreže s razmacima 250 m (KramarićiIucu360 ha.lano1989) i na 153 pokusne plohe, svaka površine 2 200 m, sistematski postavljene u središnjem dijelu pra- Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Stjepan Mikac, dipl. ing. šum., šumske sastojine u obliku mreže s razmacima 50 m Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta (Mayeri dr. 1980). Ovome treba pridodati inventure Sveučilišta u Zagrebu, pp 422, HR – 10002 Zagreb, anic@sumfak.hr |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 koje su obavljene u sklopu izrade programa gospodarenja Gospodarskom jedinicom Čorkova uvala (1987) i analizu strukture šireg područja rezervata Čorkova uvala – Čudinka (Cestari dr.1983). Većinanavedenih istraživanja i inventura rezultirala su prosječnom sli kom strukture prašumske sastojine. Osim rezultata Ma yeraidr.(1980) nije bilo dubljih analiza njezine teks ture i pomlađivanja. U novije su doba intenzivirana istraživanja prirodnoga pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uva la, a prvi su rezultati objavljeni (Roženbergari dr. 2007). U ovom se radu prezentiraju rezultati početnih komparativnih istraživanja strukture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uvala. Is traživanja su obavljena zahvaljujući financijskoj po drš ci Nacionalnog parka Plitvička jezera (projekt Utje caj strukture i pomlađivanja na potrajnost šuma bukve i jele te šuma bukve NP Plitvička jezera) te Mi ni star stva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske (projekt 068-0682041-1950, Dinamika obnove bukovo- jelovih prašuma hrvatskih Dinarida). MATERIJAL I METODE – Material and methods Istraživanje je obavljeno u prašumskoj sastojini Čor kova uvala koja se prostire u istoimenom šumskom re zervatu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovom su prilikom granice prašume obnovljene i snimljene uz pomoć GPS uređaja. Prašumska sastojina pripada šumskoj zajednici di nar ske bukovo-jelove šume (Omphalodo-FagetumMa rin čeketal. 1992). Prostire se na nadmorskim vi sinama 860–1028 m, na geološkoj podlozi vapnenca i do lomita. Izložena je istoku i sjeveroistoku. Ka rak te ri zira je krški reljef (škrape, vrtače, kameni blo kovi). Posebnost prašume je raznolikost dubine tla koja proizilazi iz krškoga reljefa. Najzastupljenije je sme đe tlo na vapnencu. U dnu vrtača ima lesiviranoga tla, a na kamenim blokovima planinske crnice (Prpići dr.2001). Mjerenja su obavljena na sistematskom uzorku plo ha koji je postavljen u obliku mreže, na sjecištima Gauss-Krügerovogsustava, u razmacima od 100 m (Sli ka 1). Na sjecištima mreže postavljeno je 68 mjernih ploha. Plohe su kvadratnoga oblika s duljinama dijago 2 nala 40 m. Površina svake plohe iznosi 805 m. Tako ukupna površina uzorkovanja iznosi 5,47 ha ili 6,80 % površine prašumske sastojine. Na svakoj je plohi izmjeren nagib terena, opisan re ljef, procijenjen sklop i ustanovljena razvojna faza: ini ci jalna, optimalna, terminalna – starenje, terminalna – ras padanje i preborna. Vodilo se računa o mogućnosti da se ploha nađe na prijelazu između dviju razvojnih faza. Takve su plohe posebno bilježene. Izmjereni su prs ni promjeri svim stablima (d> 3 cm) i istodobno raz 1.30 vrstavani po vrstama drveća. Suha i trula dubeća stabla su posebno bilježena. Na plohama i u nji hovoj neposrednoj blizini izmjerene su visine stabala pomoću visinomjeraVERTEX. Ukupno je izmjereno 220 visina obič ne jele, 152 visine obične bukve i 51 visina obične smreke. 2 Na svakoj plohi, na površini od 80 m(2 x 40 m), u smjeru sjever-jug je izmjeren mladi naraštaj i razvrstan po vrs tama drveća te visinskim klasama širine 25 cm. Mjerenja strukturnih elemenata obavljena su u srp nju 2004. godine, a mladoga naraštaja u razdoblju li panj- srpanj 2005. godine. Slika1.Mreža mjernih ploha u prašumskoj sastojini Čorkova uvala Figure 1Plot network in the old growth stand of Čorkova Uvala Volumen sastojine izračunat je uz pomoć lokalnog vo lumnog niza (tarife). Lokalni volumni nizovi (tarife) za bukvu i jelu izračunati su uz korištenje Schu ma cher- Hall-ove jednadžbe izraza: (1) gdje je vivolumen stabla pojedinog debljinskog stupnja sredinei,a, b, cparametri,fredukcijski koeficijent tehizjvisina izjednačena pomoću Mihajlovljeve funkcije (2): (2) gdje sub0ib1parametri procijenjeni metodom najmanjih kvadrata,ebaza prirodnog logaritma,disrednji promjeri-tog debljinskog stupnja. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 Najgušća je tipična preborna faza, zahvaljujući ve -obič na jela. Najveći volumen po jedinici površine za bi li kom broju tankih stabala. U njoj je najzastupljenijalje žen je u fazi starenja (Tablica 2). Tablica 2.Prosječne vrijednosti broja stabala i volumena po razvojnim fazama Table 2Average values of tree number and volume by developmental stage Vrsta drveća Tree species Inicijalna Initial Preborna Selection Optimalna Optimal Terminalna (starenje) Terminal (ageing) Terminalna (raspadanje) Terminal (decomposition) Broj stabala –Number of trees(kom/ha;pcs/ha) Jela –Fir Bukva –Beech Smreka –Spruce 174 279 9 377 161 10 241 211 10 213 248 22 134 213 47 Ukupno –Total462548461484 394 3 Prosječni volumen –Average volume(m/ha) Jela –Fir Bukva –Beech Smreka –Spruce 215,32 287,41 7,04 133,29 293,82 7,59 515,36 259,03 22,72 404,58 320,32 95,23 427,78 196,62 56,37 Ukupno –Total509,77434,70797,11820,12624,51 Stabla velikih dimenzija – Large dimension treesTablica 3. Najdeblja stabla na pokusnim plohama u sastojini Čorkova uvala U prašumskoj sastojini Čorkova uvala rastu stabla Table 3Thickest trees in sample plots in the stand of velikih dimenzija. Najkrupnija su jelova stabla (tablice Čorkova Uvala 3, 4). Najdeblja jela ima opseg debla u prsnoj visini 469 cm (d = 149,36 cm).Najviše izmjereno stablo 1.30 ima visinu u iznosu od 57,80 m i pripada običnoj jeli, čiji je prsni promjer 148 cm. Usporedbe radi, među najkrupnijavelebitska stabla ubraja se “carska jela” u šum - Vrsta drveća – Tree speciesPrsni promjer –DBH(cm) Abies alba149 Picea abies112 Fagus sylvatica93 skom predjelu Kotao, šumarija Perušić. Njezina vi si na iznosi 42,50 m, a opseg debla u prsnoj visini 542 cm. Tablica 4.Najviša stabla u sastojini Čorkova uvala Table 4Tallest trees in the stand of Čorkova Uvala Vrsta drveća – Tree speciesPrsni promjer –DBH(cm)Visina – Height(m) Abies alba14857,80 Picea abies10848,90 Fagus sylvatica9339,80 Suha i odumrla stabla –Dry and dead treeskoja su u različitim fazama razgradnje. Od toga je se Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se udam stabala obične jele (Tablica 5). Zanimljiva je dis prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) dubećih stabalatri bucija prsnih promjera tih stabala, posebice podatak Tablica 5.Odumrla stabla po vrstama drveća i debljinskim razredima na mreži mjernih ploha Table 5Dead trees by tree species and diameter class in the plot network Debljinski razredVrsta drveća – Tree species DBH(cm)Abies albaFagus sylvatica+ OTB (other)Picea abiesUkupno –Total -10 -20 -30 -40 -50 -60 -70 -80 -90 -100 5 15 2 1 1 2 2 4 4 3 1 1 1 1 4 1 2 1 1 1 2 7 16 3 3 2 4 8 5 4 3 .399755 Po ha –Per ha72110 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 Slika 2. Distribucije stabala i volumena po razvojnim fazama Figure 2 Tree and volume distribution by developmental stage |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima dobili smo množenjem opažanog broja stabala u sva (3) kom debljinskom stupnju (ni) sa srednjim volumenom sva kog debljinskog stupnja (1) prema izrazu: REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM– Research results with discussion Površina i struktura sastojine Area and structure of the stand Ustanovljeno je kako površina prašumske sastojine iznosi 80,50 ha. Činjenica je kako se uz njezine rubove, posebice zapadne, mogu pronaći natruli panjevi posječenih stabala. Ta su stabla vjerojatno iskoristili žitelji nekadašnjega obližnjega naselja Čorkova uvala. Ovakav antropogeni utjecaj nije značajnije utjecao na prašumsku strukturu i njezine životne procese. Osim toga, on je očekivan, jer su starosjedioci također bili po ve zani sa šumskim ekosustavima koji ih okružuju. Zbog toga smo mišljenja kako se kod istraživanja pra šum ske sastojine i ovaj njezin dio može uzeti u obzir. Prašumsku sastojinu Čorkova uvala u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru (Tablica 1). Gotovo polovica stabala (49 %) pripada običnoj bukvi (Fagus sylvaticaL.) i ostaloj tvrdoj bjelogorici (OTB), 45 % je jelovih stabala (Abies albaMill.), a 6 % su stabla obične smreke (Picea abiesKarst.). U strukturi sastojine sudjeluju sljedeće prijelazne vrste drveća koje pripadaju skupini ostale tvrde bjelogorice (OTB): gorski javor (Acer pseudoplatanusL.), gorski brijest (Ulmus glabra Tablica 1.Struktura prašumske sastojine Čorkova uvala Table 1Structure of the old growth stand of Čorkova uvala Huds.) i malolisna lipa (Tilia cordataMill.). Ove vrste su u strukturnoj tablici pribrojene bukvi, zbog neznatnoga učešća po jedinici površine. Ukupni odnos broja sta bala bjelogorice i crnogorice u prašumskoj sastojini prilično je ujednačen i iznosi 49 % : 51 %. 3 Volumen sastojine Čorkova uvala iznosi 671,23 m/ha, od čega 52 % otpada na jelu, 42 % na bjelogoricu, a osta tak u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Me đu tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu lirano je 7,55 % ukupnoga volumena.Nastablima sred njih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima ve li kih prsnih promjera iznad 50 cm. Mayeri dr. (1980) usta novili su prosječni volumen iste sastojine u iznosu 33 od 680 m/ha, a Kramarići Iuculano(1989) 652 m/ha. Na trajnoj pokusnoj plohi volumen Čorkove uvale se u razdoblju 1957 – 2000. kretao u rasponu 761 – 932 3 m/ha(Tikvići dr.2006). Iako su navedeni podaci do bi veni mje renjima različita intenziteta, ipak daju opći uvid u pro sječni volumen prašumske sastojine koji se 3 uvi jek kre tao između 650 i 950 m/ha. D 1.30 dbh (cm) Abies albaFagus sylvatica + OTB (other broadleaves)Picea abies. NGVNGVNGVNGV (kom/ha)(m 2 /ha)(m 3 /ha)(kom/ha)(m 2 /ha)(m 3 /ha)(kom/ha)(m 2 /ha)(m 3 /ha)(kom/ha)(m 2 /ha)(m 3 /ha) -10840,330,70400,170,4460,030,101300,531,24 -20521,016,49541,087,7170,121,371132,2115,57 -30160,787,95392,1123,5330,172,39583,0633,87 -4090,9011,86313,1643,4820,223,25424,2858,59 -5060,9614,20223,5054,0630,476,89314,9375,15 -6071,6425,95163,9366,1420,476,93256,0499,02 -7062,0634,3393,0854,8810,415,94165,5595,15 -8083,9167,7431,3024,2310,354,97125,5696,94 -9032,0736,7210,417,8810,344,8952,8249,49 -10032,2139,7332,2139,73 -11021,6730,4621,6730,46 -12010,9717,7710,9717,77 -130 -140 11,0820,0111,0820,01 -15011,7738,2411,7738,24 .19921,36352,1521518,74282,35262,5836,7344042,68671,23 Distribucija stabala po prsnim promjerima pokazu-pro mjera. Ta je pojava osobito izražena kod obične je kako ukupni broj stabala opada s porastom prsnogjele. Uočljiv je mali broj jelovih stabala po hektaru, čiji |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 su prsni promjeri između 21 i 70 cm. U tom rasponu deb ljinskih stupnjeva dominaciju preuzima bukva. Usporedbom stvarnih i izjednačenih distribucija stabala po prsnim promjerima u prašumi Čorkova uvala i gos po darskoj jelovo-bukovoj sastojini s normalom za pre borne jelovo-bukove šume na istim bonitetimaAnići dr. (2006) ustanovili su padajuće oblike krivulja u svim analiziranim primjerima. Slične rezultate iz ni jelo je i nekoliko ranije obavljenih istraživanja pra šumske strukture: KramarićaiIuculana(1989),Mayerai dr. (1980), Prpića(1979), PrpićaiSe let kovića (1996) tePrpićai dr.(1995). Međutim, padajuća krivulja ne znači automatski i prebornustrukturusastojine.Anići dr.(2006)usta no vili su manji broj stabala po hektaru u prašumskoj sastojini u usporedbi s gospodarskom prebornom sastojinom i normalom za isti bonitet staništa. Uzrok tomu je mali broj stabala u prvom debljinskom razredu prašumske sastojine. Sma njenje broja stabala jele i bukve u nižim debljinskim stup njevima na trajnoj pokusnoj plohi u prašumi Čorkova uvala također su ustanovili Tikvići dr. (2006, 2004). To je utjecalo na iznos koeficijenta geo metrijskepro gresije(q) distribucije stabala po prs nim promjerima koji iznosi 1,20. Prema Klepcu (1997) vrijednosti koe ficijenta (q) u prebornim sastojinama su konstantne za određeni bonitet i kreću se od 1,3 na boljim staništima, do 1,5 na lošijim staništima. Kod vri jednostikoeficijentaqvećih od 1,5 gube se obilježja preborne struk ture.Vrijednost koeficijenta q = 1,33 odgovara nor malnom mo delu dinarske preborne jelovobukove sastojine za tre ći bonitet. Tekstura sastojine – Stand texture Na pokusnim plohama je u 9 % slučajeva ustanovljena inicijalna faza razvoja, 18 % slučajeva optimalna faza, 65 % terminalna faza (podfaze starenja i raspadanja), a u 8 % slučajeva tipična preborna faza razvoja. Iz ovoga se može zaključiti kako u prašumi danas do mi niraju optimalna i terminalna faza.Mayeri dr.(1980) ustanovili su sljedeću zastupljenost pojedinih razvojnih faza: inicijalna faza 3 %, optimalna faza 28 %, podfaza sta renja 34 %, podfaza raspadanja 15 %. Ostatak pripada prijelaznim strukturama na malim površinama, kao što su inicijalna/preborna faza 9 %, preborna faza 5 % i faza pomlađivanja unutar optimalne faze 6 %. Na trajnoj pokusnoj plohi Tikvići dr.(2006) ustanovili su kako ukupne vrijednosti temeljnice i volumena rastu do 1987. godine. Od tada započinje stadij raspadanja. Kasna optimalna i podfaza starenja naj za stu p lje nije su zbog kotlinastog reljefa Čorkove uvale koji je štiti od snažnih udara vjetra, pa se zrela i odumrla stabla dugo održavaju u dubećem stanju. Za podfazu starenja karakteristična su krupna, vrlo visoka stabla s visinama do 58 m, iz čega rezultira i visok udio debelog drva u ukupnom volumenu sastojine. U toj se podfazi može is traživati fizička zrelost vrsta drveća u uvjetima di narskoga krša. Podfaza raspadanja zastupljena je na malim po vr ši nama, a događa se uslijed pada pojedinih stabala ili ne ko liko stabala u skupini, na površini do 0,1 ha. Nije zabilježeno raspadanje većih grupa stabala. Tipična ini cijalna faza ima relativno mali udjel u površini pra šum ske sastojine. Pojavljuje se u progalama, ali i pod sklopom. Tipična preborna faza ustanovljena je u najmanjem broju slučajeva. PremaMayeru(1976) preborna faza u prašumama smreke, jele i bukve nastaje na malim po vr šinama i ona je samo prolazni razvojni stadij, jer stab la uvi jek nastoje nivelirati sklop. Neumann(1979) na vo di da se prašuma Čorkova uvala u prosjeku može svr sta ti u terminalnu fazu. Predviđa kako će u bu duć no sti njezina stabilnost nazadovati uslijed velikih visina i pre zre losti pojedinih stabala, pa je moguće raspadanje na ve ćim površinama. Na temelju toga može se oče ki va ti po rast učešća inicijalne faze razvoja (Mayeri dr. 1980). Usporedimo li ove navode s našim rezultatima može se zaključiti kako se u proteklih 30-tak godina te na jave nisu ostvarile. Nasuprot ovome mišljenju, Kra ma rićiIuculano(1989) su zaključili kako je struktura cijele prašume preborna i strogo stablimičnoga ras poreda stabala, a pojedine razvojne faze prostiru se na malim površinama, koje u ukupnosti stvaraju pre borni oblik sklopa. Prpić(1979, 1972), Prpići dr. (2001) navode kako je ukupno uzevši struktura prašume Čor kova uvala trajno preborna. To objašnjavaju kamenitim, krškim reljefom kojega obilježavaju brojne škrape, vrtače, strmine, pukotine s džepovima tla različite du bine, pa prašuma ne može formirati horizontalan oblik sklopa karakterističan primjerice za optimalnu fazu, već trajno zadržava preborni oblik sklopa. Činjenica je kako naše istraživanje potvrđuje postojanje razvojnih faza, ali na malim površinama koje rijetko gdje prelaze 0,1 ha. Usporedbe radi, u gospodarskim prebornim šumama također se mogu pronaći manje površine koje svojom strukturom podsjećaju na inicijalnu, optimalnu i prebornu fazu prašume.To je posebice izraženo u prebornim šumama grupimične strukture. Zato Matić (2007) ustvrđuje kako prebornu fazu u kombinaciji s inicijalnom fazom treba postići i trajno održavati u gospodarskojprebornojšumi. Usporedili smo distribucije stabala i volumena po prs nim promjerima za svaku od razvojnih faza. U ana li zu je uzet uzorak od pet ploha svake razvojne faze (Slika 2). Iz podataka se može zaključiti kako su sve dis tri bucije stabala padajućega oblika. Njihovu širo kom op segu pridonosi spomenuta činjenica o du gotrajnom odr žavanju zrelih i odumrlih dubećih stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 kako je najviše odumrlih jelovih stabala izmjereno u deb ljinskom razredu 11–20 cm, među relativno tankim stablima koja su u razvojnom stadiju letvika. Odumrlih dubećih jelovih stabala prsnoga promjera iznad100 cm nema, jer se počinju raspadati. Slično tomu, nisu izmje re ne niti jedna odumrla dubeća bukva iznad 80 cm i smre ka iznad 70 cm prsnoga promjera. Tikvići dr. (2006) su za razdoblje 1957–2000. ustanovili prosječ no godišnje odumiranje stabala obične bukve u iznosu od 1,8 %, obične smreke 1,3 %, obične jele 0,5 %. Usta no vili su značajno smanjenje broja bukovih stabala u ni žim debljinskim stupnjevima. Struktura mladoga naraštaja Structure of young growth Četiri su vrste drveća ustanovljene prilikom izmjere mla doga naraštaja. To su obična jela, obična bukva, obič na smreka i gorski javor. Obična jela i obična buk va klimatogene su vrste drveća, a obična smreka i gorski javor prijelazne vrste drveća. Nije zabilježeno niti jedno stablo tise, mliječa, običnog jasena, gorskog brijesta, jarebike, lipe ili koje druge vrste drveća, a dolaze od prirode u smjesi bukovo-jelovih sastojina. Tablica 6 prikazuje strukturu mladoga naraštaja u pra šumskoj sastojini Čorkova uvala. Izražene su pro sječne vrijednosti po hektaru površine prašumske sas to jine, bez obzira na njezinu teksturu. Od 7472 biljke mladoga naraštaja po hektaru na jelu otpada 60 %, buk vu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 %. Izuz me mo li ponik, po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka, što je manje od jedne biljke po četvornom metru. Dvije trećine pomlatka je visine do 50 cm. Jela dominira u visinskim klasama do 100 cm, učeš ćem u iznosu od 74 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Međutim, 7 % mladoga naraštaja obične jele je po nik, a čak 56 % je u visinskoj klasi do 25 cm. Jednu jelu višu od 50 cm nalazimo u prosjeku na svakih 12 m 2 po vršine, a višu od 100 cm na svakih 30 m. Bukva su djeluje s 15 % od ukupnog broja mladoga naraštaja do visine od 100 cm. Smreka je zastupljena 2 %, a javor 9 %.U visinskim klasama iznad 100 cm dominaciju pre uzimaju bukva i javor. Iznad 300 cm visine nije za bi lježena niti jedna jela, dok su bukva i javor zastupljeni u svim visinskim klasama do 400 cm. Smrekov mla di na raš taj ima sekundarnu ulogu i sporadično se po jav lju je do visine od 175 cm. Tablica 6.Prosječna struktura mladoga naraštaja u prašumskoj sastojini Čorkova uvala Table 6Average structure of the young growth in the stand of Čorkova Uvala Visina – HeightVrsta drveća – Tree species Abies albaFagus sylvaticaPicea abiesAcer pseudoplatanus. (cm) kom/ha –pcs/ha Ponik One year old3428829491282 -2525131881023043107 -508272987511183 -75511181749748 -100156150968383 -1256073242177 -15031522462 -1752681218127 -200166822106 -2251827550 -25011371866 -275222428 -300415726 -3255712 -35018220 -375729 -400513586 .451721081407077472 Kako bi se dobio potpuniji uvid u značajke pom-uzorka je izračunata prosječna gustoća mladoga naralađivanja obavljena je analiza strukture mladoga nara-štaja po visinskim klasama, koja je potom kumulirana štaja po razvojnim fazama prašume (Tablica 7). Uu visinske razrede širine jedan metar. analizu je uzet uzorak ploha svake razvojne faze. Iz |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 17 <-- 17 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 65 % of the cases (ageing and decomposition), and the typical selection developmental stage in 8 % of the cases. The late optimal stage and the ageing stage are the most common due to the depression-like relief of Čorkova Uvala, which protects it from severe winds and allows mature and dead trees to remain standing for long periods. The decomposition stage occurs over small areas as a consequence of fall of singe trees or small groups of trees. In the area of the old growth stand the typical initial stage is relatively modest. It occurs in gaps but also under the canopy. The typical selection stage was found in the smallest number of cases. It is the densest (548 trees/ha), with a volume of 434.70 m3/ha and the highest participation of the silver fir. There are on average ten dead (dry and rotten) trees per one hectare of the old growth stand, of which seven are trees of silver fir. The highest number of dead fir trees was recorded in the 11–20 cm diameter class. The total abundance of the young growth was found in the localities in which a transitional initial/selection developmental stage was recorded. These localities are the least represented. There are 6,190 seedlings on average per one hectare of the old growth stand. Fir accounts for 60 %, beech for 28 %, spruce for 2 % and sycamore for 10 % of the total number of the young growth. Two thirds of the seedlings are up to 50 cm tall. On average, a fir taller than 50 cm is found on every 12 m2of the area and one taller than 100 cm on every 30 m2 of the area. Unlike beech and sycamore, no fir taller than 300 cm was found up to the taxation limit. Of the total number of the young growth up to 100 cm in height, beech accounts for 15 %, spruce for 2 % and sycamore for 9 %. Beech and sycamore prevail in height classes above 100 cm. The young growth of spruce has a secondary role and occurs sporadically, reaching a height of up to 175 cm. Key words:virgin forest, beech-fir virgin forest, structure, texture, regeneration, Čorkova uvala, Plitvice Lakes, Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 Tablica 7.Struktura mladoga naraštaja po fazama razvoja Table 7Structure of the young growth by developmental stage Visina Height (cm) Razvojna faza prašume i broj ploha uzetih u analizu Developmental stage of virgin forest and number of plots taken for analyses inicijalna initial (9) inicijalna/preborna initial/selection (5) preborna selection (6) optimalna optimal (10) starenje ageing (14) raspadanje decomposition (9) kom/ha –pcs/ha Ponik Seedlings972625120811621321697 - 100 - 200 - 300 - 400 6459 1056 597 111 10075 1400 200 50 5082 667 208 0 4187 400 12 12 3804 125 0 0 3920 196 0 0 .9195123507165577352684867 Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na plo hama na kojima je ustanovljeno prijelazno stanje iz među inicijalne i preborne faze razvoja. Ukupna brojnost mladoga naraštaja opada od inicijalne/preborne prema podfazi raspadanja. Iste zakonitosti vrijede unu ZAKLJUČCI Istraživanjem je ustanovljeno stanje strukture, teks tu re i pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uva la, koja se prostire na 80,50 ha u sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera: 1.Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hek taru. Gotovo polovica stabala (49 %) pripada običnojbukvi(Fagus sylvaticaL.) i ostaloj tvrdoj bje logorici (OTB), 45 % je jelovih stabala (Abies alba Mill.), a 6 % su stabla obične smreke (Picea abies Karst.). Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera. Koeficijent geometrijske progresije (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. 3 2.Volumen sastojine iznosi 671,23 m/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu lirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stab li ma srednjih prsnih promjera između 31 i 50 cm ku mu li rano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. 3.Ustanovljeno je postojanje razvojnih faza, ali na malim površinama koje rijetko prelaze 0,1 ha. Zato se može zaključiti o prosječno prebornom obliku sastojinskog sklopa. U 9 % slučajeva determinirana je inicijalna faza razvoja, 18 % slučajeva optimalna faza, 65 % ter minalna faza (starenje i raspadanje), a u 8 % slu ča jeva tipična preborna faza razvoja. 4.Kasna optimalna i podfaza starenja su naj za stu p lje ni je zbog kotlinastog reljefa Čorkove uvale koji je štiti od snažnih udara vjetra, pa se zrela i odumrla stabla dugo održavaju u dubećem stanju. Podfaza ras pa da tar svakog visinskog razreda. Mladoga naraštaja višeg od 200 cm nema u podfazama starenja i raspadanja. Isto tako, gustoća mu iznad te visine naglo opada u opti malnojfazi. – Conclusions nja zastupljena je na malim površinama, a događa se uslijed pada pojedinih stabala ili nekoliko sta bala u skupini. Tipična inicijalna faza ima re la tivno mali udjel u površini prašumske sastojine. Pojavljuje se u progalama, ali i pod sklopom.Ti pič na prebornafaza ustanovljena je u najmanjem broju slu čajeva. Ona je najgušća (548 stabala/ha), s vo lu me nom od 3 434,70 m/ha i najvećim udjelom obične jele. 5.Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Najviše odumrlih jelovih stabala izmjereno je u debljinskom razredu 11–20 cm. 6.Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna ini cijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti najrjeđe zastupljeni po njezinoj površini. 7.Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja. Dvije tre ći ne pomlatka je visine do 50 cm. 8.Po jednu jelu višu od 50 cm nalazimo u prosjeku na 2 svakih 12 mpovršine, a višu od 100 cm na svakih 2 30 m. Za razliku od bukve i javora, iznad 300 cm visine do taksacijske granice nije zabilježena niti jedna jela. Bukva sudjeluje s 15 % od ukupnog bro ja mladoga naraštaja do visine od 100 cm. Smreka je zastupljena 2 %, a javor 9 %. U visinskim klasama iznad 100 cm dominaciju preuzimaju bukva i javor. Smrekov mladi naraštaj ima sekundarnu ulogu i sporadično se pojavljuje do visine od 175 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 LITERATURA– References Anić,I., S.Mikac, M.Oršanić, D.Drvodelić, 2006: Structural relations between virgin and ma nagement beech-fir stands (Omphalodo-Fa ge tumMarinček et al. 1992) in forests of the Cro atian Dinaric Karst. Periodicum Biologorum 108 (6): 663–669. Anić,I., 2004: Prašumeinjihovoznačenjezagospo da renješumamauHrvatskoj. Glasnikzaštite bilja27 (6): 85–96. Cestar,D., V. Hren, J. Martinović, Z. Kovačević, Z.Pelcer, K.Bezak,V.Krejči,A. Krznar,V. Lindić, J. Medvedović, B. Vr bek,1983: Prirodni šumski rezervat Čorkova uvala-Čudinka. Radovi, Šumarski institut, Jas trebarsko, 53: 1–44, Jastrebarsko. Klepac,D., 1997: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Hrvatske šume d. o. o., Zagreb. Korpel,Š., 1996: Razvoj i struktura bukovo-jelovih pra šuma i njihova primjena kod gospodarenja prebornom šumom. Šumarski list CXX (3–4): 203–209, Zagreb. Kramarić,Ž., T. Iuculano,1989: O strukturi i nor malitetu šume bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum/Horv. 1938/) na primjeru prašume Čor kova uvala. Šumarski list CXIII: 581–589. Matić,S., 2007: Vezaizmeđuprirodnoggospoda renjai životnihfazaurazvojuprašume. U: S. Ma tić, I. Anić (ur.), Prašumski ekosustavi di nar skoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, zbornik sažetaka, 5–6, Zagreb. Mayer,H., M.Neumann,H.-G.Sommer,1980: Bestandesaufbau undVerjüngungdynamik unter dem Einfluss natürlicher Wilddichten im kro a tischen Urwaldreservat Čorkova uvala/Plitvicer Seen. Schwiz. Zeitschr. f. Forstwes. 131 (1): 45–70. Mayer,H., 1976: Gebirgswaldbau – Schutz wald pfle ge. Ein waldbaulicher Beitrag zum Umwelt schutz und zur Landschaftspflege. Stuttgart. Neumann,M., 1979: Bestandesstruktur und En twick lungsdynamik im Urwald Rothwald (Nie der oesterreich) und im Čorkova uvala (Kro atien). Disertacija, BOKU, Beč. ProgramgospodarenjazaGospodarskujedinicuČorkovauvala– Kapela, 1987–1996. Prpić,B., S.Matić, J. Vukelić, Z.Seletković, 2001: Bukovo-jelove prašume hrvatskih Di na ri da. U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj,Akademija šumarskih znanosti, 479–494, Zagreb. Prpić,B., Z. Seletković,1996: Istraživanja u hrvat skim prašumama i korištenje rezultata u pos tup ku s prirodnom šumom. U: B. Mayer (ur.), Una pređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, 97–104, Šumarski fakultet Sveuči lišta u Za grebu i Šumarski institut, Ja s trebarsko, Za greb. Prpić,B., Z.Seletković, J. Vukelić,1995: Der Urwald Čorkova uvala – ein Modell fuer den mul tifunktionalen Buchen-Tannen Plenterwald. Ergebnisse d. 7. IUFRO Tanensymposiums, 250–253, Mainz. Prpić,B., 1979: Strukturaifunkcioniranjeprašume bukveijele(Abieti-Fagetum illyricum/Horv. 1938/) u Dinaridima SR Hrvatske. II. kongres eko loga Jugoslavije, Zadar – Plitvice, 899–924. Prpić,B., 1972: NekeznačajkeprašumeČorkova uva la. Šumarski list XCVI (9–10): 325–333. Roženbergar,D., S.Mikac, I.Anić, J.Diaci, 2007: Gap regeneration patterns in relationship to light heterogenity in two old-growth beech-fir forest reserves in South East Europe. Forestry 80 (4): 431–443. Tikvić,I., Z. Seletković, D. Ugarković, N. Mag dić,2006: Dinamika odumiranja stabala u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Glasnik za šumske pokuse, pos. izd. 5, 105–116. Tikvić,I., Z.Seletković, D.Ugarković,T.Katić, 2004: Prilog istraživanjima dinamike razvoja prašume Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Plitvički bilten 6: 225–240, Nacionalni park Plitvička jezera. Vukelić,J., J. Tomljanović,2001: Fitocenološke zna čajke prašume Štirovača na srednjem Ve le bi tu. U: S. Matić,A. P. B. Krpan, J. Gračan(ur.), Zna nostupotrajnomgospodarenjuhrvatskim šu mama,ŠumarskifakultetSveučilištauZa gre bu, Šumarskiinstitut, Jastrebarsko, 163–174, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 SUMMARY: Not so very long ago (the end of the 19thcentury) a large part of the Dinaric Mountain range in Croatia was covered by beech-fir and beech virgin forests. These forests have since been gradually converted into natural managed forests (Prpić et al. 2001). Nevertheless, several Dinaric beech-fir virgin forests have remained until the present day, including Čorkova Uvala, Devčića Tavani, Nadžak-Bilo, Plješivička Uvala, Javorov Kal and Štirovača (Prpićetal. 2001, Vukelićand Tomljanović2001). Their total area amounts to 360 ha. The best investigated of these is Čorkova Uvala. The first scientific forest research in this forest dates back to 1957. Its structure has since been analyzed on several occasions: in a permanent sample plot of one hectare (Tikvićetal. 2006, 2004, Prpićand Seletković 1996, Prpić 1979, 1972), in 12 sample plots of 2,500 m2each, systematically placed in the form of a network at a distance of 250 m from each other (Kramarićand Iuculano 1989) and in 153 sample plots, each sized 200 m2and systematically set up in the central part of the old growth stand in the form of a network 50 m from one another (Mayeretal. 1980). In addition, several inventories have also been conducted as part of the management program for the management unit of Čorkova Uvala (1987), and the structure of a wider area of Čorkova Uvala – Čudinka reserve has been analyzed (Cestaretal. 1983). Most of these investigations and inventories provide an average picture of the old growth stand structure. Apart from the results of Mayeretal. (1980), there have been no in-depth analyses of its structure and regeneration. More recently, research into natural regeneration in the old growth stand of Čorkova Uvala has been intensified and initial results have been published (Roženbergeretal. 2007). This work presents the results of initial comparative research into the structure, texture and regeneration in the old growth stand of Čorkova Uvala. This research was undertaken in the Dinaric beech-fir virgin forest of Čorkova Uvala in Plitvice Lakes National Park in the period 2004–2005. The research involved a systematic sample of 68 plots of 805 m2each. The plots, set up in the form of a network, were placed 100 m from one another. The activities in each plot included measuring the terrain slope, describing the relief, assessing the canopy, identifying life stages of the virgin forest, measuring breast diameters on all trees (d1.30> 3 cm) and classifying them by tree species. Dead trees were recorded separately. A height sample was measured in the plots and in their immediate proximity. The young growth was measured in each plot over an area of 80 m2and classified by tree species and height. Research provided the condition of the structure, texture and regeneration in the old growth stand extending over 80.50 ha. The old growth stand is made up of 440 trees per hectare on average. Common beech and other hardwoods (OHW) account for almost half of the trees (49 %). There are 45 % of fir trees (Abies alba Mill.) and 6 % of common spruces (Picea abies Karst.). The total tree number declines with an increase in breast diameters. The coefficient (q) of tree distribution by breast diameter is 1.20. Stand volume is 671.23m2/ha, of which fir accounts for 52 %, broadleaves account for 42 %, and the remaining 6 % relates to spruce. 7.55 % of the total volume is accumulated among thinner trees with breast diameters up to 30 cm. Trees with mean breast diameters between 31 and 50 cm contain 19.92 % of the total stand volume. The remaining volume of 72.53 % is accumulated on trees with breast diameters above 50 cm. Different developmental stages have been identified, albeit over small areas, allowing us to conclude that the stand profile has the selection form. The initial developmental stage was determined in 9 % of the cases, the optimal stage in 18 % of the cases, the terminal stage in |