DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tiskane su monografije: –Botanika i šumarstvo, G. Bernetti i –Štete od požara, grupa autora. Na kraju svog izlaganja predsjednik Akademije, prof. Fiorenzo Mancini osvrnuo se na jedan rastući pro b lem, vezan za sve veću prisutnost dvopapkara (d. svinja, jelena, lopatara i srneće divljači) u šumama Italije. Tu su suprotstavljeni interesi: poljoprivrednici, u obrani svoje proizvodnje, vinograda i voćnjaka, prave ograde od visokih mreža ili električnih vodova, što zadržava div ljač u šumi, gdje ista čini velike štete i onemogućava pri rodnu obnovu. S druge strane dobro organizirane grupe lovaca izlovljavaju na stotine divljih svinja i prodaju meso divljači za 10–15€/kg, te tako zarađuju na račun drugih. O tome treba razmisliti, što je bolje, tolerirati te čopore divljači ili imati zelene šume. Nakon osvrta na ovu problematiku predsjednik je za hvalio uzvanicima na odazivu i proglasio 57. akademsku godinu otvorenom. Raffaele Cavalli:Razvojni pravci u sektoru ko riš tenja šuma i opskrbe drvetom U sklopu proslave inauguracije 57. godine Akademije prof. Raffaele Cavalliodržao je predavanje koje je objavljeno u ovom broju časopisa, o čemu da jemo kratku informaciju: Uvođenje novih tehnologija u područje korištenja šuma i opskrbu drvnim proizvodima je u porastu, što doprinosi povećanje produktivnosti, poboljšanju kvalitete i sigurnost rada.Tehnologija se može smatrati kao cjelina sastavljena od opreme (Hardware, Processor i Soft ware) i poznavanja kapaciteta njihove uporabe. Na stupanj korištenja tehnologije utječe okružjenje u kojemu se primjenjuje te operatori koji tu tehnologiju upotrebljavaju. Inovacije u tehnologiji obuhvaćaju proizvod, proces rada i poduzetnika. U procesu proizvodnje proizvod može biti u različitim fazama obrade. Na primjer, obaranje stabla može biti ručno, grane se mogu odstraniti na mjestu pada stabla, a izvlači se kompletno ili u dijelovima. Primjenom nove tehnologije, Processor obavlja više faza rada: odstranjuje grane, prikrajanje stabla i odlaganje po kva liteti sortimenata. U još višem stupnju obrade pro iz voda postiže se primjenom Harvestera, koji obavlja sve faze rada od obaranja stabla, njegove obrade i uz dodatak Forvardera obavlja izvlačenje proizvoda u te žim planinskim uvjetima. No, u Italiji postoji vrlo malo šumskih radilišta opremljenih ovom suvremenom me hanizacijom. Inovacija procesa rada odvija se na raznim razinama. Rad u lancu operatora omogućava da se posao podijeli po fazama rada: obaranje stabala, obrada debla i izvlačenje do tvrdog puta, pa poduzetnik preuzima sve više specijalističke kompetencije, koje mu omogućava njegova opremljenost.Ta diferencijacija može ići do toga da se neki poduzetnik opredijeli za proizvo dnju čipsa iz drvnog materijala, te ga isporučuje drugom specijaliziranom poduzetniku s termičkim po strojenjem (Energy Service Company). Na kraju može doći do udruživanja više specijaliziranih poduzetnika koji tada raspolažu širokim asortimanom strojeva i opreme, što uključuje i skupe strojeve (Harvester, iverač, prijevozna sredstva za čips i dr.). Tako se u sektoru korištenja šuma i opskrbi drv nim materijalom napreduje s tehnološkom evolucijom, koja je usporediva s onom koja postoji u drugim sektorima (poljoprivreda, graditeljstvo i dr.). Pri tomu je vrlo važno djelovati na ljudskoj komponenti, koristeći instrumente edukacije, što podiže produktivnost, kvalitetu i sigurnost rada. Elisa Boncaldo,Giovanni Sicoli,Francesco Manerucci,Nicola Luisi:Obilježje zajednice en dofitskih gljiva na listopadnim hrastovima U ovom članku, autori donose rezultate istraživanja sastava zajednice endofitskih gljiva koje su se pojavile u vegetacijskoj sezoni 2004. godine na nadzemnim dijelovima zdravih ili oslabljenih stabala listopadnih hrastova, medunca (Q.pubescens) i cera (Q.cerris) u južnoj Italiji. U većim dijelovima južne Italije posljednjih godina velik dio hrastovih stabala obuhvaćen je pojavom progresivnog sušenja krošnje i pukotinama na deblu, kroz koje izlazi tamna sluzava tekućina. Oboljela stabla odumiru nakon 10 do 15 godina u dvije do četiri vegetacijska razdoblja, ovisno o starosti stabla. Uzroci ovog odumiranja su biotski i abiotski, a na predispoziciju utječu razni čimbenici: intenzivno pašarenje, neodgovarajući šumski zahvati, suše, te paraziti biljnog i životinjskog podrijetla. Među biotskim čimbenicima ustanovljeni su različiti mikroorganizmi gljiva endofitskog habitusa, od ko jih mnoge poprimaju patogeno ponašanje. Evi den ti rane su: Discula quercina(West), Biscogniauxia mediterranea (De Not), Diplodia corticolai Phomopsis quer cina (Sacc). Monitoring je obavljen u proljeće i ljeto 2004. 2 godine na 4 pokusne plohe površine 400 m, u mješovitim sastojinama, s pretežnim učešćem cera i medunca u regijama Puglia, Campania, Basilicata i Calabrija. Pro cjena stupnja oštećenja unutar svake pokusne plohe učinjena je procjenom postotka osušenosti krošnje svakog stabla primjenjujući empiričku skalu: 0 = zdravo stablo, 1 = osušenost krošnje manje od 25 %, 2 = osušenost krošnje 26 – 50 %, 3 = osušenost krošnje 51 – 75 % i 4 = osušenost krošnje od 76 – 100 %. Unutar svake pokusne plohe obilježena su 4 stabla cera i 4 medunca, s kojih su pomoću produženog kresača (teleskopskog) uzimani uzorci grančica u različita godišnja doba (od zatvorenog pupoljka u proljeće, do |