DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 72     <-- 72 -->        PDF

KLIMATSKE PROMJENE I ŠUMSKAGENETSKARAZNOLIKOST


utjecaji na održivo gospodarenje šumama u Europi


Uvodne napomene: U izdanju EUFORGEN – pro gra
ma tijekom 2007.godine objavljena je publikacija:
Klimatske promjene i šumska genetska raznolikost–
utje caj na održivo gospodarenje šumama. Urednici pu bli
kacije su: Jarkko Koskela, EUFORGEN-koordinator,
Bioversity International, Rome, Italy; Alexander
Buck, Deputy Executive Director, IUFRO, Vienna,
Aus tria; Eric Teissierdu Cros, Vice President,
Scien ce (2001–2005), Erquy, France.U publikaciji je
tis kano 9 pozivnih referata koji su izloženi na skupu, sa žetak
izlaganja, rasprava i preporuke. Sadržaj referata
publkacije daje suvremeni pogled na ponašanje šum skog
drveća i njihovu prilagodbu na klimatske pro mje ne,
kao i posljedice na gospodarenje šumama i očuvanje
šumske genetske raznolikosti, te kako će na regionalne i
na cionalne strategije reagirati javnost.


Klimatske promjene su ne tako davno prepoznate
kao jedan od najvažnijih globalnih izazova koji djeluju
na ekosustave i na društvo. Prema zaključcima među državnog
panel-sastanka (Intergovernmental Panel on
Clima te change – PCC) klimatske promjene mogle bi
po većati prosječne temperature od 2–5 oC u Europi u
slje dećih 50 godina i prouzročiti značajne regionalne i
se zonske promjene u količini oborina. To može promijeniti
ekološke uvjete na koje su se stabla u šumskim
sastojinama prilagodila (adaptirala) te ih izložiti djelovanju
novih vrsta štetnika i bolesti. Klimatske promjene
će na taj način stvoriti dodatne izazove u gos podarenju
šumama, kao i na ekonomske i socijalne koristi koje društvo
i šumoposjednici imaju od šuma, te na biološku raznolikost
u šumskim eko sus ta vi ma. Genetska raznolikost
je također potrebna radi očuvanja vitalnosti šuma, kako
bi se spriječilo djelovanje štetnika i bolesti.Osim toga,
genetska raznolikost ima odlučujuću ulogu u očuvanju
biloške raznolikosti šuma na razini vrsta i ekosustava.


Šumski genetski resursi u Europi izloženi su raznim
iz vorima opasnosti, kao što su: propadanje i fragmen ta cija
staništa, onečišćenje polutantima, nestručne uzg oj ne
mjere, nekvalitetni i neprilagođeni re produkcijski ma terijal
(sjeme i sadnice).Te opasnosti i distribucija šumskih
genetskih resursa ne respektiraju državne granice i
radi toga su euoropske države ovisne o drugim genet skim
izvorima radi očuvanja održivog gospodarenja
šuma ma. Zbog tih opasnosti, Prva ministarska kon fe ren cija
o zaštiti europskih šuma (MCPFE) koja je odr žana u
Strasbourgu 1990. g., usvojila je Rezoluciju S2 o konzervaciji
europskih šumskih genetskih resursa. To se
dogodilo mnogo prije nego što je u Rio de Ja neiro 1993.


g.održana Konferencija Ujedinjenih naroda o očuvanju
životne okoline i razvoju (UNCED), ko ja je bioraznolikost
uključila u program rada i usvojila Konvenciju o
biološkoj raznolikosti (CBD) u kojoj je izričito navedeno
da države imaju suvereno pravo nad vlastitim genet skim
resursima, ali i odgovornost da s njima gospodare
na načelima održivog razvoja (sustainably).


Četvrta Ministarska konferencija o zaštiti europskih
šuma u Beču 2003. g. usvojila je Rezoluciju 5: Kli mat ske
promjene i održivo gospodarenje europskim šumama.
Rezolucija traži od članica obvezno analiziranje
ulo ge šumske genetske raznolikosti, unapređenja adaptibilosti
i održavanja produktivnosti europskih šuma u
promijenjenim ekološkim uvjetima.


Bioversity Interntional je međunarodna nezavisna
or ganizacija (Institut), čiji je međunarodni status
potvrđen Sporazumom o osnivanju koji je do siječnja
2007. g. ratificiralo 49 država. Hrvatska do tada nije ra ti
fi ci rala taj Sporazum. Financijsku potporu osiguralo je
više od 150 dr žava, privatnih fondacija i međunarodnih
or ga nizacija. Bio versity International je jedan od 15
centara (instituta), koji je potpomognut od kon zul tativne
grupe za me đu narodna poljoprivredna i šu mar ska
istraživanja (CGIAR) sa sjedištem u ne posrednoj
blizini Rima, Italija.


Bioversity Interntional koordinira rad EUFORGEN
programa (Europski program za očuvanje šumskih
genet skih resursa), čiji je cilj njihovo učinkovito očuvanje
i održiva uporaba u Europi. EUFORGEN je osno van
1994. g. sa zadatkom provođenja Strasbourg Re zolucije
S2. Program financiraju europske države čla nice. Re pu b
lika Hrvatska je član EUFORGEN programa od 1994.
Go dišnja članarina iznosi 5500 USD. Program radi i
dje luje u radnim skupinama (Networks) u kojima znans tvenici,
menadžeri i političari zajedno ana liziraju potrebe,
razmjenjuju iskustva i razvijaju me tode selekcije
izabranih vrsta. Radne skupine također doprinose razvoju
adekvatnih metoda kozervacije (očuvanja) šumskih
ekosustava kojima te vrste pripadaju i promiču
into gresiju gena u održivo gospodarenje šuma ma.
Nadzorni odbor koji čine nacionalni koodinatori, prati i
koordinira rad radnih skupina. Nacionalne koordinatore
nominira svaka članica EUFORGEN-a. Prof. dr. sc.
Davorin Kajba,Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu
član je Nadzornog odbora iz Republike Hrvatske.


Znanstvena suradnja Bioversity s IOFRO-om (Di vision
2 Fiziologija i Genetika) uključuje mnoga gledišta
istraživanja iz oplemenjivanja i šumskih ge netskih
resursa četinjača i listača iz kvantitativne i biološke ge ne
tike stabala i populacija te fiziologije sjemena i teh nologije.
Osnovana je nova IUFRO radna skupina u
si ječnju 2006 (Šume i genetski modificirana stabla).


Rad međunarodnog skupa (radionice): “Klimatske
pro mjene i šumska genetska raznolikost – utjecaji na održivo
gospodarenje šumama“organizirali su: Bio ver sity
International (BI) i Međunarodna unija znanstveno-istraživačkih
organizacija (IUFRO) u suradnji s Ure dom za