DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 72 <-- 72 --> PDF |
KLIMATSKE PROMJENE I ŠUMSKAGENETSKARAZNOLIKOST utjecaji na održivo gospodarenje šumama u Europi Uvodne napomene: U izdanju EUFORGEN – pro gra ma tijekom 2007.godine objavljena je publikacija: Klimatske promjene i šumska genetska raznolikost– utje caj na održivo gospodarenje šumama. Urednici pu bli kacije su: Jarkko Koskela, EUFORGEN-koordinator, Bioversity International, Rome, Italy; Alexander Buck, Deputy Executive Director, IUFRO, Vienna, Aus tria; Eric Teissierdu Cros, Vice President, Scien ce (2001–2005), Erquy, France.U publikaciji je tis kano 9 pozivnih referata koji su izloženi na skupu, sa žetak izlaganja, rasprava i preporuke. Sadržaj referata publkacije daje suvremeni pogled na ponašanje šum skog drveća i njihovu prilagodbu na klimatske pro mje ne, kao i posljedice na gospodarenje šumama i očuvanje šumske genetske raznolikosti, te kako će na regionalne i na cionalne strategije reagirati javnost. Klimatske promjene su ne tako davno prepoznate kao jedan od najvažnijih globalnih izazova koji djeluju na ekosustave i na društvo. Prema zaključcima među državnog panel-sastanka (Intergovernmental Panel on Clima te change – PCC) klimatske promjene mogle bi po većati prosječne temperature od 2–5 oC u Europi u slje dećih 50 godina i prouzročiti značajne regionalne i se zonske promjene u količini oborina. To može promijeniti ekološke uvjete na koje su se stabla u šumskim sastojinama prilagodila (adaptirala) te ih izložiti djelovanju novih vrsta štetnika i bolesti. Klimatske promjene će na taj način stvoriti dodatne izazove u gos podarenju šumama, kao i na ekonomske i socijalne koristi koje društvo i šumoposjednici imaju od šuma, te na biološku raznolikost u šumskim eko sus ta vi ma. Genetska raznolikost je također potrebna radi očuvanja vitalnosti šuma, kako bi se spriječilo djelovanje štetnika i bolesti.Osim toga, genetska raznolikost ima odlučujuću ulogu u očuvanju biloške raznolikosti šuma na razini vrsta i ekosustava. Šumski genetski resursi u Europi izloženi su raznim iz vorima opasnosti, kao što su: propadanje i fragmen ta cija staništa, onečišćenje polutantima, nestručne uzg oj ne mjere, nekvalitetni i neprilagođeni re produkcijski ma terijal (sjeme i sadnice).Te opasnosti i distribucija šumskih genetskih resursa ne respektiraju državne granice i radi toga su euoropske države ovisne o drugim genet skim izvorima radi očuvanja održivog gospodarenja šuma ma. Zbog tih opasnosti, Prva ministarska kon fe ren cija o zaštiti europskih šuma (MCPFE) koja je odr žana u Strasbourgu 1990. g., usvojila je Rezoluciju S2 o konzervaciji europskih šumskih genetskih resursa. To se dogodilo mnogo prije nego što je u Rio de Ja neiro 1993. g.održana Konferencija Ujedinjenih naroda o očuvanju životne okoline i razvoju (UNCED), ko ja je bioraznolikost uključila u program rada i usvojila Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) u kojoj je izričito navedeno da države imaju suvereno pravo nad vlastitim genet skim resursima, ali i odgovornost da s njima gospodare na načelima održivog razvoja (sustainably). Četvrta Ministarska konferencija o zaštiti europskih šuma u Beču 2003. g. usvojila je Rezoluciju 5: Kli mat ske promjene i održivo gospodarenje europskim šumama. Rezolucija traži od članica obvezno analiziranje ulo ge šumske genetske raznolikosti, unapređenja adaptibilosti i održavanja produktivnosti europskih šuma u promijenjenim ekološkim uvjetima. Bioversity Interntional je međunarodna nezavisna or ganizacija (Institut), čiji je međunarodni status potvrđen Sporazumom o osnivanju koji je do siječnja 2007. g. ratificiralo 49 država. Hrvatska do tada nije ra ti fi ci rala taj Sporazum. Financijsku potporu osiguralo je više od 150 dr žava, privatnih fondacija i međunarodnih or ga nizacija. Bio versity International je jedan od 15 centara (instituta), koji je potpomognut od kon zul tativne grupe za me đu narodna poljoprivredna i šu mar ska istraživanja (CGIAR) sa sjedištem u ne posrednoj blizini Rima, Italija. Bioversity Interntional koordinira rad EUFORGEN programa (Europski program za očuvanje šumskih genet skih resursa), čiji je cilj njihovo učinkovito očuvanje i održiva uporaba u Europi. EUFORGEN je osno van 1994. g. sa zadatkom provođenja Strasbourg Re zolucije S2. Program financiraju europske države čla nice. Re pu b lika Hrvatska je član EUFORGEN programa od 1994. Go dišnja članarina iznosi 5500 USD. Program radi i dje luje u radnim skupinama (Networks) u kojima znans tvenici, menadžeri i političari zajedno ana liziraju potrebe, razmjenjuju iskustva i razvijaju me tode selekcije izabranih vrsta. Radne skupine također doprinose razvoju adekvatnih metoda kozervacije (očuvanja) šumskih ekosustava kojima te vrste pripadaju i promiču into gresiju gena u održivo gospodarenje šuma ma. Nadzorni odbor koji čine nacionalni koodinatori, prati i koordinira rad radnih skupina. Nacionalne koordinatore nominira svaka članica EUFORGEN-a. Prof. dr. sc. Davorin Kajba,Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu član je Nadzornog odbora iz Republike Hrvatske. Znanstvena suradnja Bioversity s IOFRO-om (Di vision 2 Fiziologija i Genetika) uključuje mnoga gledišta istraživanja iz oplemenjivanja i šumskih ge netskih resursa četinjača i listača iz kvantitativne i biološke ge ne tike stabala i populacija te fiziologije sjemena i teh nologije. Osnovana je nova IUFRO radna skupina u si ječnju 2006 (Šume i genetski modificirana stabla). Rad međunarodnog skupa (radionice): “Klimatske pro mjene i šumska genetska raznolikost – utjecaji na održivo gospodarenje šumama“organizirali su: Bio ver sity International (BI) i Međunarodna unija znanstveno-istraživačkih organizacija (IUFRO) u suradnji s Ure dom za |