DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 72 <-- 72 --> PDF |
KLIMATSKE PROMJENE I ŠUMSKAGENETSKARAZNOLIKOST utjecaji na održivo gospodarenje šumama u Europi Uvodne napomene: U izdanju EUFORGEN – pro gra ma tijekom 2007.godine objavljena je publikacija: Klimatske promjene i šumska genetska raznolikost– utje caj na održivo gospodarenje šumama. Urednici pu bli kacije su: Jarkko Koskela, EUFORGEN-koordinator, Bioversity International, Rome, Italy; Alexander Buck, Deputy Executive Director, IUFRO, Vienna, Aus tria; Eric Teissierdu Cros, Vice President, Scien ce (2001–2005), Erquy, France.U publikaciji je tis kano 9 pozivnih referata koji su izloženi na skupu, sa žetak izlaganja, rasprava i preporuke. Sadržaj referata publkacije daje suvremeni pogled na ponašanje šum skog drveća i njihovu prilagodbu na klimatske pro mje ne, kao i posljedice na gospodarenje šumama i očuvanje šumske genetske raznolikosti, te kako će na regionalne i na cionalne strategije reagirati javnost. Klimatske promjene su ne tako davno prepoznate kao jedan od najvažnijih globalnih izazova koji djeluju na ekosustave i na društvo. Prema zaključcima među državnog panel-sastanka (Intergovernmental Panel on Clima te change – PCC) klimatske promjene mogle bi po većati prosječne temperature od 2–5 oC u Europi u slje dećih 50 godina i prouzročiti značajne regionalne i se zonske promjene u količini oborina. To može promijeniti ekološke uvjete na koje su se stabla u šumskim sastojinama prilagodila (adaptirala) te ih izložiti djelovanju novih vrsta štetnika i bolesti. Klimatske promjene će na taj način stvoriti dodatne izazove u gos podarenju šumama, kao i na ekonomske i socijalne koristi koje društvo i šumoposjednici imaju od šuma, te na biološku raznolikost u šumskim eko sus ta vi ma. Genetska raznolikost je također potrebna radi očuvanja vitalnosti šuma, kako bi se spriječilo djelovanje štetnika i bolesti.Osim toga, genetska raznolikost ima odlučujuću ulogu u očuvanju biloške raznolikosti šuma na razini vrsta i ekosustava. Šumski genetski resursi u Europi izloženi su raznim iz vorima opasnosti, kao što su: propadanje i fragmen ta cija staništa, onečišćenje polutantima, nestručne uzg oj ne mjere, nekvalitetni i neprilagođeni re produkcijski ma terijal (sjeme i sadnice).Te opasnosti i distribucija šumskih genetskih resursa ne respektiraju državne granice i radi toga su euoropske države ovisne o drugim genet skim izvorima radi očuvanja održivog gospodarenja šuma ma. Zbog tih opasnosti, Prva ministarska kon fe ren cija o zaštiti europskih šuma (MCPFE) koja je odr žana u Strasbourgu 1990. g., usvojila je Rezoluciju S2 o konzervaciji europskih šumskih genetskih resursa. To se dogodilo mnogo prije nego što je u Rio de Ja neiro 1993. g.održana Konferencija Ujedinjenih naroda o očuvanju životne okoline i razvoju (UNCED), ko ja je bioraznolikost uključila u program rada i usvojila Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) u kojoj je izričito navedeno da države imaju suvereno pravo nad vlastitim genet skim resursima, ali i odgovornost da s njima gospodare na načelima održivog razvoja (sustainably). Četvrta Ministarska konferencija o zaštiti europskih šuma u Beču 2003. g. usvojila je Rezoluciju 5: Kli mat ske promjene i održivo gospodarenje europskim šumama. Rezolucija traži od članica obvezno analiziranje ulo ge šumske genetske raznolikosti, unapređenja adaptibilosti i održavanja produktivnosti europskih šuma u promijenjenim ekološkim uvjetima. Bioversity Interntional je međunarodna nezavisna or ganizacija (Institut), čiji je međunarodni status potvrđen Sporazumom o osnivanju koji je do siječnja 2007. g. ratificiralo 49 država. Hrvatska do tada nije ra ti fi ci rala taj Sporazum. Financijsku potporu osiguralo je više od 150 dr žava, privatnih fondacija i međunarodnih or ga nizacija. Bio versity International je jedan od 15 centara (instituta), koji je potpomognut od kon zul tativne grupe za me đu narodna poljoprivredna i šu mar ska istraživanja (CGIAR) sa sjedištem u ne posrednoj blizini Rima, Italija. Bioversity Interntional koordinira rad EUFORGEN programa (Europski program za očuvanje šumskih genet skih resursa), čiji je cilj njihovo učinkovito očuvanje i održiva uporaba u Europi. EUFORGEN je osno van 1994. g. sa zadatkom provođenja Strasbourg Re zolucije S2. Program financiraju europske države čla nice. Re pu b lika Hrvatska je član EUFORGEN programa od 1994. Go dišnja članarina iznosi 5500 USD. Program radi i dje luje u radnim skupinama (Networks) u kojima znans tvenici, menadžeri i političari zajedno ana liziraju potrebe, razmjenjuju iskustva i razvijaju me tode selekcije izabranih vrsta. Radne skupine također doprinose razvoju adekvatnih metoda kozervacije (očuvanja) šumskih ekosustava kojima te vrste pripadaju i promiču into gresiju gena u održivo gospodarenje šuma ma. Nadzorni odbor koji čine nacionalni koodinatori, prati i koordinira rad radnih skupina. Nacionalne koordinatore nominira svaka članica EUFORGEN-a. Prof. dr. sc. Davorin Kajba,Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu član je Nadzornog odbora iz Republike Hrvatske. Znanstvena suradnja Bioversity s IOFRO-om (Di vision 2 Fiziologija i Genetika) uključuje mnoga gledišta istraživanja iz oplemenjivanja i šumskih ge netskih resursa četinjača i listača iz kvantitativne i biološke ge ne tike stabala i populacija te fiziologije sjemena i teh nologije. Osnovana je nova IUFRO radna skupina u si ječnju 2006 (Šume i genetski modificirana stabla). Rad međunarodnog skupa (radionice): “Klimatske pro mjene i šumska genetska raznolikost – utjecaji na održivo gospodarenje šumama“organizirali su: Bio ver sity International (BI) i Međunarodna unija znanstveno-istraživačkih organizacija (IUFRO) u suradnji s Ure dom za |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 73 <-- 73 --> PDF |
vezu (Liaison Unit, Warssaw, Poljska), 5. Mi ni star ske konferencije za zaštitu europskih šuma (MCPFE), Mi ni star stvom za poljoprivredu i ribarstvo, Francuske i Na cionalnim centrom za poljoprivredne i šumarske pos love (ENGREF). Radionica je održana u Parizu 15. i 16. ožuj ka 2006. g. U radu ovog međunarodnog skupa su dje lovalo je 80 predstavnika iz 25 ze ma lja, kao i nekoliko predstavnika EUFORGEN – rad nih grupa (Networks). Gospođa S.Alexanderzamjenica generalnog di rek tora Službe za poljoprivredne i šumarske poslove Mi nistarstva za poljoprivredu i ribarstvo, otvorila je ovaj međunarodni skup i pozdravila sve sudionike. Istak la je značajan prilog Francuske u radu Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma i obrazložila rad na očuvaju i uporabi šumskih genetskih resursa, te obavijestila skup o odluci koju je Ministarstvo donijelo 2006. g. da se očuvanje šumskih genetskih resursa uklju či kao dio nacionalne strategije za bioraznolikost. Dr. Jarrko Koskela(EUFORGEN koordinator, Bioversity International) i dr. Eric TeissierduCros (bivši IUFRO pomoćnik predsjednika) obrazložili su polazišta i ciljeve skupa. Dr. Koskela sumirao je rad EUFORGEN programa na promicanju očuvanja i gos po darenja šumskim genetskim resursima u Europi, a dr.Teissier du Cros obrazložio je aktivnosti IUFRO-a povezane sa šumskim genetskim resursima i klimatskim promjenama. Prvi dan(16. veljače 2006) međunarodni skup na sta vio je predstavljanjem pozivnih referata: U okviru Sekcije 1 (Regionalna politika), Dr. Ro man Michalak(MCPFE, Ured za vezu, War šava), prezentirao je pozivni referat pod naslovom:MCPFE Commitments on Forest and Climate Change (Obve ze Ministarske konferencije prema šumama i kli matskim projenama). Istakao je značajnu pomoć Mi ni star skih konferencija o zaštiti europskih šuma (Stras bourg, 1990; Helsinki, 1993; Beč, 2003; War ša va, 2007) u izradi strategije o očuvanju i održivom gospo darenju europskim šumama u klimatskim pro mje nama, kao i definiranju politike radi unapređenja pri lagodbe šuma klimatskim promjenama. U okviru Sekcije 2 (Klimatske promjene i europske šume), predstavljena su dva pozivna referata, i to: Dr. Antoine Kremer(INRA, UMR Biodiversity genes and Communities,Cestas, France), predstavio je pozivni referat pod naslovom:How well can existing Fo rests Withstand Climate Change?(Kako dobro mo gu šume egzistirati i oduprijeti se klimatskim promjenama?). U ovom pozivnom referatu opisao je evolucijske pro cese, razinu evolucije i ponašanje (reakciju) šumskih sta bala na klimatske promjene. Na bazi dugoročnih em pi rijskih podataka postoje saznanja kako su kli matske pro mjene već potakle prilagođavanje šuma na povećanu ra zinu kocentracije ugljičnog dioksida (CO) u atmosfe 2 ri. Prema Kremer-u, to se može pojaviti kod pojedinog stabla i kod populacije u dvije generacije, ili u vremenu ma njem od 200 godina. U pojedinim slučajevima, čak i jedna generacija dovoljna je za prilagodbu, što je dokazano rezultatima istraživanja uspijevanja u pokusima pro venijencija obične smreke (Pi cea abies) izNje mač ke u Norveškoj.Većina klimatskih modela predviđa dramatične pomake areala šumskih vrsta drveća, ali se pretpostavlja da se klimatski okviri područja neće mijenjati. Međutim ta će se pretpostavka potvrditi, ako se kli matsko područje promijeni evolucijskim procesima. Areal pojedine vrste ovisan je o varijabilnosti u klimaskom području u kojem vrsta može opstati ako postoje ekološki uvjeti. Šumske vrste drveća s velikim arealom mogu izumrijeti uslijed klimatskih promjena.Također, može doći do lokalnog izumiranja populacija uslijed fragmentacije staništa ili izostanka reprodukcije. U tom slu čaju intervencija čovjeka može pomoći unosom re pro dukcijskog materijala (sjeme i sadnice) radi lokalne pri lagodbe rijetkih i plemenitih (vrijednih) vrsta. Dr. Outi Savolainen(University of Oulu, Fin ska), predstavio je referat pod naslovom:Adaptacion of Forest Trees to Climite Change(Prilagođavanje šum skog drveća klimatskim promjenama), navodi ka ko je prilagođavaje prirodnih populacija klimatskim pro mjenama rezultat selekcije i migracije temeljene na ukupnoj sposobnosti, ne samo na rastu.Ti procesi su spori u odnosu na razinu predviđenih klimatskih promjena. Također je okolina vrlo fragmentirana u cijeloj Europi, jer je migracija u tim uvjetima spora. Kli mat ske promjene će različito djelovati u južnoj Europi u odnosu na sjevernu Europu. Na većim sjevernim širinama populacije običnog bora (Pinus sylvestris) mogu migrirati na sjever uslijed klimatskih promjena, ali južna granica rasprostranjenja običnog bora povući će nazad na bolja staništa. Nadalje, velike i različite populacije imaju vjerojatno veći potencijal za prilagodbu no vim klimatskim uvjetima nego što imaju fragmentirane populacije. Pažljiv transfer reprodukcijskog materijala omogućava migraciju i povećava intenzitet se lekcije. Treba više povezivati ekologiju i genetiku u novim pokusima, jer za sada još postoje ograničeni podaci o sposobnosti šumskih vrsta sa stalnom kompeticijom s postojećim vrstama. U okviru Sekcije 3: Uloga šumske genetske raznolikosti u gospodarenju šumama u klimatskim promjenama, predstavljeno je šest referata, i to: Dr. Marcus Lindner(European Forest Institute, Finland), prikazao je pozivni referat pod naslovom: How to adapt Forest Management in the response to Cha llengens of Climate Change?(Kako prilagoditi gos po darenje šumama u odnosu na izazove klimatskih promjena), upozorio je kako buduće klimatske projekcije imaju stupanj nesigurnosti i to je veliki izazov za iz |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 74 <-- 74 --> PDF |
radu strategije gospodarenja šumama. Povećana je uče stalost ekstremnih poremećaja i ti će događaji vjerojatno biti uzrok promjena šumskih ekosustava. Pro duk tiv nost šuma će se povećati u sjevernoj Europi, a sma njivati u juž noj Europi uslijed velikih suša. Također, šumski po žari čine velike štete u šumama i u poljoprivredi. Oluje postaju sve učestalije u sjevernim europskim područjima. Mješovite šume bolje podnose raz ličite klimatske promjene, a listače su osjetljivije na pro mjene. Ni jedna strategija sama za sebe nije najbolja. Dr. Koen Kramer(ALTERA, Nizozemska), predstavio je pozivni referat pod naslovom: Resilience of European Forests: Towards a non-equilibrium view forthe management of diversity(Ravnoteža europskih šu ma: pogled prema ne uravnoteženom gospodarenju raznolikošću). Smatra kako je tradicionalno raz mišljanje uglavnom utemeljeno na konceptu ravnoteže, tj. da je za jedničko (istovremeno) obitavanje vrsta rezultat diferencijacije u nišama (niche) i da je distribucija vrsta u rav noteži s klimom. Uslijed klimatskih promjena vrste nisu u ravnoteži s prevladavajućom klimom. Osim to ga, buduće stanje ravnoteže kompozicije vrsta u šumi i u području rasprostranjenja (areala) u biti je nepoznato. Šumski gospodarski naputci i politika utemeljena na bazi povijesnog rasprostranjenja nije još nužno uspostavljena. Neuravnoteženi postupak je zato usmjeren na stvaranje uvjeta, kako bi se sustav mogao prilagoditi na ekološke promjene. Ravnoteža je tada određena kao omjer povratka i stabilnog stanja, tj. kako dobro će sus tav apsorbirati poremećaje i ekološke stresove i još ops tati. Predstavio je DYNABEECH projekt kao primjer kada su se genetika, ekofiziologija i uzgajanje šuma uspješno integrirale u plan gospodarenja koji optimizira ka pacitet prilagođavanja kao mjeru neuravnotežene elastičnosti sastojina obične bukve(Fagus sylvatica). Dr. Csaba Matyas,(Sveučilište Zapadne Ma đar ske), predstavio je pozivni referat pod naslovom: What do field trials tell about the future use of Fo rest Re pro pro dactive Material?(Što nam govore pol j ski pokusi o bu dućoj uporabi reprodukcijskog sadnog materijala?), ocijenio je rezultate postignute u različitim poljskim pokusima i preporučio korištenje zna nja kvantitativne genetike u prognoziranju adaptivne sposobnosti šumskog drveća na klimatske promjene, kao i primjenu stra tegije i potpore adaptaciji stabala uslijed antropogenih utjecaja. Naglasio je kako su rezultati poljskih po kusa osobit doseg adaptibilnosti šumskog drveća čak i na dramatične promjene sušnih i vlažnih uvjeta. Pre po ručio je izradu fleksibilnog paneuropskog naputka za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala. Dr. Bo Jellesmark Thorsen(Kraljevsko veterinar sko i poljoprivredno Sveučilište, Danska), predstavio je pozivni referat pod naslovom:Forest Genetic Diver si ty and Climate Change: Economic Considerations (Šum ska genetska raznolikost: ekonomske pretpostav ke), obra z ložio je ulogu šumske genetske raznolikosti u osiguranju opskrbe mnogobrojnim koristima od šu ma. Osim opskrbe s mnogim važnim proizvodima, šum ska ge netska raznolikost neizravno doprinosi du go ročnom osi guranju zdravstvenog stanja šumskih ekosustava. Kli matske promjene povećavaju nesigurnost, koja je ključ ni čimbenik u ekonomskim promišljanjima. Pre po ručio je da vlasnici i političari slijede fleksibilne strategije i donose odluke koje će povećati šumsku genetsku raznolikost te privatnu i socijalnu vrijednost šuma. Dr. Mari Rusanen(Finski šumarski institut,Van taa), predstavila je pozivni referat pod naslovom:Fin lands National Strategy forAdaptation to Climate Chan ge(Finska nacionalna strategija i klimatske promjene), obrazložila je Finsku nacionalnu strategiju za adap taciju klimatskim promjenama. Strategija je pripremljena u suradnji sa svim relevantnim sektorima i dovršena je 2005. g. Utvrđene su aktivnosti i mjere za svaki sektor (uključivši i šumarstvo). Najvažnija je ulo ga strategije Nacionalnog šumarskog programa planiranje i primjena mjera specijalne adaptacije za šu mar ski sektor. Istakla je potrebu očuvanja šumskih ge netskih resursa i nove izazove za oplemenjivanje šum skog drveća i proizvodnju sjemena. Plan gospodarenja šumama propisao je reviziju uzgojnih mjera, brza sječa šuma oštećenih jakim olujama , zaštita od štetnika i bolesti, bolje održavanje šumskih cesta. Dr. Francois Lefevre(INRA), predstavio je pozivni referat pod naslovom:Conservation of Forest Ge ne tic Resources under Climate Change: Case of Fran ce(Očuvanje šumskih genetskih resursa pod kli mat skim pro mjenama: Slučaj Francuske), obrazložio je okvirni pre gled institucionalnog rada na očuvanju šumskih ge net skih resursa u Francuskoj, kao i analizu učinaka klimatskih promjena na strategiju konzervacije gena. Ista kao je kako je 11 in situiliex situradnih jedinica os no vano za konzervaciju gena na području Fran cu ske. Sve te jedinice locirane su u javnim šumama i oču vanje gena inkorporirano je u planove gos podarenja tim šumama. Potrebno je procijeniti i una prijediti postojeće radne jedinice za očuvanje gena obzirom na klimatske promjene. Ciljevi ne bi mogli biti usmjereni samo na genetsku raznolikost, već i na plastičnost, adap taciju i migraciju potencijalnih vrsta šumskog dr ve ća. Istovremeno, procesi su usmjereni i na razvoj gos podarenja i očuvanje gena u odabranim jedinicama. Oču vanje plemenitih vrsta drveća (trešnje, javori, jaseni), treba uključiti u planove gospodarenja s vrstama koje tvore šumske sastojine (hrastovi, bukva). Drugi dan (17. veljače 2006.) sudionici međuna rod nog skupa formirali su tri radne skupine koje su raz motrile sljedeća područja: (1) uzgojne mjere i šumska genetska raznolikost; (2) šumski reprodukcijski mate rijal; (3) regionalne i nacionalne strategije za šumsku |