DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 73 <-- 73 --> PDF |
vezu (Liaison Unit, Warssaw, Poljska), 5. Mi ni star ske konferencije za zaštitu europskih šuma (MCPFE), Mi ni star stvom za poljoprivredu i ribarstvo, Francuske i Na cionalnim centrom za poljoprivredne i šumarske pos love (ENGREF). Radionica je održana u Parizu 15. i 16. ožuj ka 2006. g. U radu ovog međunarodnog skupa su dje lovalo je 80 predstavnika iz 25 ze ma lja, kao i nekoliko predstavnika EUFORGEN – rad nih grupa (Networks). Gospođa S.Alexanderzamjenica generalnog di rek tora Službe za poljoprivredne i šumarske poslove Mi nistarstva za poljoprivredu i ribarstvo, otvorila je ovaj međunarodni skup i pozdravila sve sudionike. Istak la je značajan prilog Francuske u radu Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma i obrazložila rad na očuvaju i uporabi šumskih genetskih resursa, te obavijestila skup o odluci koju je Ministarstvo donijelo 2006. g. da se očuvanje šumskih genetskih resursa uklju či kao dio nacionalne strategije za bioraznolikost. Dr. Jarrko Koskela(EUFORGEN koordinator, Bioversity International) i dr. Eric TeissierduCros (bivši IUFRO pomoćnik predsjednika) obrazložili su polazišta i ciljeve skupa. Dr. Koskela sumirao je rad EUFORGEN programa na promicanju očuvanja i gos po darenja šumskim genetskim resursima u Europi, a dr.Teissier du Cros obrazložio je aktivnosti IUFRO-a povezane sa šumskim genetskim resursima i klimatskim promjenama. Prvi dan(16. veljače 2006) međunarodni skup na sta vio je predstavljanjem pozivnih referata: U okviru Sekcije 1 (Regionalna politika), Dr. Ro man Michalak(MCPFE, Ured za vezu, War šava), prezentirao je pozivni referat pod naslovom:MCPFE Commitments on Forest and Climate Change (Obve ze Ministarske konferencije prema šumama i kli matskim projenama). Istakao je značajnu pomoć Mi ni star skih konferencija o zaštiti europskih šuma (Stras bourg, 1990; Helsinki, 1993; Beč, 2003; War ša va, 2007) u izradi strategije o očuvanju i održivom gospo darenju europskim šumama u klimatskim pro mje nama, kao i definiranju politike radi unapređenja pri lagodbe šuma klimatskim promjenama. U okviru Sekcije 2 (Klimatske promjene i europske šume), predstavljena su dva pozivna referata, i to: Dr. Antoine Kremer(INRA, UMR Biodiversity genes and Communities,Cestas, France), predstavio je pozivni referat pod naslovom:How well can existing Fo rests Withstand Climate Change?(Kako dobro mo gu šume egzistirati i oduprijeti se klimatskim promjenama?). U ovom pozivnom referatu opisao je evolucijske pro cese, razinu evolucije i ponašanje (reakciju) šumskih sta bala na klimatske promjene. Na bazi dugoročnih em pi rijskih podataka postoje saznanja kako su kli matske pro mjene već potakle prilagođavanje šuma na povećanu ra zinu kocentracije ugljičnog dioksida (CO) u atmosfe 2 ri. Prema Kremer-u, to se može pojaviti kod pojedinog stabla i kod populacije u dvije generacije, ili u vremenu ma njem od 200 godina. U pojedinim slučajevima, čak i jedna generacija dovoljna je za prilagodbu, što je dokazano rezultatima istraživanja uspijevanja u pokusima pro venijencija obične smreke (Pi cea abies) izNje mač ke u Norveškoj.Većina klimatskih modela predviđa dramatične pomake areala šumskih vrsta drveća, ali se pretpostavlja da se klimatski okviri područja neće mijenjati. Međutim ta će se pretpostavka potvrditi, ako se kli matsko područje promijeni evolucijskim procesima. Areal pojedine vrste ovisan je o varijabilnosti u klimaskom području u kojem vrsta može opstati ako postoje ekološki uvjeti. Šumske vrste drveća s velikim arealom mogu izumrijeti uslijed klimatskih promjena.Također, može doći do lokalnog izumiranja populacija uslijed fragmentacije staništa ili izostanka reprodukcije. U tom slu čaju intervencija čovjeka može pomoći unosom re pro dukcijskog materijala (sjeme i sadnice) radi lokalne pri lagodbe rijetkih i plemenitih (vrijednih) vrsta. Dr. Outi Savolainen(University of Oulu, Fin ska), predstavio je referat pod naslovom:Adaptacion of Forest Trees to Climite Change(Prilagođavanje šum skog drveća klimatskim promjenama), navodi ka ko je prilagođavaje prirodnih populacija klimatskim pro mjenama rezultat selekcije i migracije temeljene na ukupnoj sposobnosti, ne samo na rastu.Ti procesi su spori u odnosu na razinu predviđenih klimatskih promjena. Također je okolina vrlo fragmentirana u cijeloj Europi, jer je migracija u tim uvjetima spora. Kli mat ske promjene će različito djelovati u južnoj Europi u odnosu na sjevernu Europu. Na većim sjevernim širinama populacije običnog bora (Pinus sylvestris) mogu migrirati na sjever uslijed klimatskih promjena, ali južna granica rasprostranjenja običnog bora povući će nazad na bolja staništa. Nadalje, velike i različite populacije imaju vjerojatno veći potencijal za prilagodbu no vim klimatskim uvjetima nego što imaju fragmentirane populacije. Pažljiv transfer reprodukcijskog materijala omogućava migraciju i povećava intenzitet se lekcije. Treba više povezivati ekologiju i genetiku u novim pokusima, jer za sada još postoje ograničeni podaci o sposobnosti šumskih vrsta sa stalnom kompeticijom s postojećim vrstama. U okviru Sekcije 3: Uloga šumske genetske raznolikosti u gospodarenju šumama u klimatskim promjenama, predstavljeno je šest referata, i to: Dr. Marcus Lindner(European Forest Institute, Finland), prikazao je pozivni referat pod naslovom: How to adapt Forest Management in the response to Cha llengens of Climate Change?(Kako prilagoditi gos po darenje šumama u odnosu na izazove klimatskih promjena), upozorio je kako buduće klimatske projekcije imaju stupanj nesigurnosti i to je veliki izazov za iz |