DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 74 <-- 74 --> PDF |
radu strategije gospodarenja šumama. Povećana je uče stalost ekstremnih poremećaja i ti će događaji vjerojatno biti uzrok promjena šumskih ekosustava. Pro duk tiv nost šuma će se povećati u sjevernoj Europi, a sma njivati u juž noj Europi uslijed velikih suša. Također, šumski po žari čine velike štete u šumama i u poljoprivredi. Oluje postaju sve učestalije u sjevernim europskim područjima. Mješovite šume bolje podnose raz ličite klimatske promjene, a listače su osjetljivije na pro mjene. Ni jedna strategija sama za sebe nije najbolja. Dr. Koen Kramer(ALTERA, Nizozemska), predstavio je pozivni referat pod naslovom: Resilience of European Forests: Towards a non-equilibrium view forthe management of diversity(Ravnoteža europskih šu ma: pogled prema ne uravnoteženom gospodarenju raznolikošću). Smatra kako je tradicionalno raz mišljanje uglavnom utemeljeno na konceptu ravnoteže, tj. da je za jedničko (istovremeno) obitavanje vrsta rezultat diferencijacije u nišama (niche) i da je distribucija vrsta u rav noteži s klimom. Uslijed klimatskih promjena vrste nisu u ravnoteži s prevladavajućom klimom. Osim to ga, buduće stanje ravnoteže kompozicije vrsta u šumi i u području rasprostranjenja (areala) u biti je nepoznato. Šumski gospodarski naputci i politika utemeljena na bazi povijesnog rasprostranjenja nije još nužno uspostavljena. Neuravnoteženi postupak je zato usmjeren na stvaranje uvjeta, kako bi se sustav mogao prilagoditi na ekološke promjene. Ravnoteža je tada određena kao omjer povratka i stabilnog stanja, tj. kako dobro će sus tav apsorbirati poremećaje i ekološke stresove i još ops tati. Predstavio je DYNABEECH projekt kao primjer kada su se genetika, ekofiziologija i uzgajanje šuma uspješno integrirale u plan gospodarenja koji optimizira ka pacitet prilagođavanja kao mjeru neuravnotežene elastičnosti sastojina obične bukve(Fagus sylvatica). Dr. Csaba Matyas,(Sveučilište Zapadne Ma đar ske), predstavio je pozivni referat pod naslovom: What do field trials tell about the future use of Fo rest Re pro pro dactive Material?(Što nam govore pol j ski pokusi o bu dućoj uporabi reprodukcijskog sadnog materijala?), ocijenio je rezultate postignute u različitim poljskim pokusima i preporučio korištenje zna nja kvantitativne genetike u prognoziranju adaptivne sposobnosti šumskog drveća na klimatske promjene, kao i primjenu stra tegije i potpore adaptaciji stabala uslijed antropogenih utjecaja. Naglasio je kako su rezultati poljskih po kusa osobit doseg adaptibilnosti šumskog drveća čak i na dramatične promjene sušnih i vlažnih uvjeta. Pre po ručio je izradu fleksibilnog paneuropskog naputka za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala. Dr. Bo Jellesmark Thorsen(Kraljevsko veterinar sko i poljoprivredno Sveučilište, Danska), predstavio je pozivni referat pod naslovom:Forest Genetic Diver si ty and Climate Change: Economic Considerations (Šum ska genetska raznolikost: ekonomske pretpostav ke), obra z ložio je ulogu šumske genetske raznolikosti u osiguranju opskrbe mnogobrojnim koristima od šu ma. Osim opskrbe s mnogim važnim proizvodima, šum ska ge netska raznolikost neizravno doprinosi du go ročnom osi guranju zdravstvenog stanja šumskih ekosustava. Kli matske promjene povećavaju nesigurnost, koja je ključ ni čimbenik u ekonomskim promišljanjima. Pre po ručio je da vlasnici i političari slijede fleksibilne strategije i donose odluke koje će povećati šumsku genetsku raznolikost te privatnu i socijalnu vrijednost šuma. Dr. Mari Rusanen(Finski šumarski institut,Van taa), predstavila je pozivni referat pod naslovom:Fin lands National Strategy forAdaptation to Climate Chan ge(Finska nacionalna strategija i klimatske promjene), obrazložila je Finsku nacionalnu strategiju za adap taciju klimatskim promjenama. Strategija je pripremljena u suradnji sa svim relevantnim sektorima i dovršena je 2005. g. Utvrđene su aktivnosti i mjere za svaki sektor (uključivši i šumarstvo). Najvažnija je ulo ga strategije Nacionalnog šumarskog programa planiranje i primjena mjera specijalne adaptacije za šu mar ski sektor. Istakla je potrebu očuvanja šumskih ge netskih resursa i nove izazove za oplemenjivanje šum skog drveća i proizvodnju sjemena. Plan gospodarenja šumama propisao je reviziju uzgojnih mjera, brza sječa šuma oštećenih jakim olujama , zaštita od štetnika i bolesti, bolje održavanje šumskih cesta. Dr. Francois Lefevre(INRA), predstavio je pozivni referat pod naslovom:Conservation of Forest Ge ne tic Resources under Climate Change: Case of Fran ce(Očuvanje šumskih genetskih resursa pod kli mat skim pro mjenama: Slučaj Francuske), obrazložio je okvirni pre gled institucionalnog rada na očuvanju šumskih ge net skih resursa u Francuskoj, kao i analizu učinaka klimatskih promjena na strategiju konzervacije gena. Ista kao je kako je 11 in situiliex situradnih jedinica os no vano za konzervaciju gena na području Fran cu ske. Sve te jedinice locirane su u javnim šumama i oču vanje gena inkorporirano je u planove gos podarenja tim šumama. Potrebno je procijeniti i una prijediti postojeće radne jedinice za očuvanje gena obzirom na klimatske promjene. Ciljevi ne bi mogli biti usmjereni samo na genetsku raznolikost, već i na plastičnost, adap taciju i migraciju potencijalnih vrsta šumskog dr ve ća. Istovremeno, procesi su usmjereni i na razvoj gos podarenja i očuvanje gena u odabranim jedinicama. Oču vanje plemenitih vrsta drveća (trešnje, javori, jaseni), treba uključiti u planove gospodarenja s vrstama koje tvore šumske sastojine (hrastovi, bukva). Drugi dan (17. veljače 2006.) sudionici međuna rod nog skupa formirali su tri radne skupine koje su raz motrile sljedeća područja: (1) uzgojne mjere i šumska genetska raznolikost; (2) šumski reprodukcijski mate rijal; (3) regionalne i nacionalne strategije za šumsku |