DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 75 <-- 75 --> PDF |
genetsku raznolikost i klimatske promjene. Radne su sku pine informirale sudionike o rezultatima rasprave na plenarnoj sjednici, predložili su 4 preporuke, koje su prihvaćene. Preporuke skupa:Klimatske promjene mogu imati utjecaj na europski šumski sektor i na očuvanje biološke raznolikosti. Genetska raznolikost šumskog drveća igra ključnu ulogu u održavanju otpornosti šuma na šte te i koristi te prednosti. Široka uporaba genetske raz nolikosti osigurava fleksibilnost u gospodarenju i stra tegijama adaptacije u klimatskim promjenama. Na za vršetku skupa usvojene su sljedeće preporuke: 1.Odgovorni dužnosnici u Europi trebaju utvrditi važ nost šumske genetske raznolikosti i ublažavati štet no djelovanje klimatskih promjena u šumarskom sektoru na pan-europskoj razini te gospodarenje raznolikošću uključiti u nacionalne šumarske pro grame i druge relevantne programe politike i stra tegije. 2.Odgovorni dužnosnici u Europi trebaju promovirati gospodarenje šumama uvažavanjem evolucijskih procesa šumskog drveća i osigurati prirodnu obnovu šuma, osobito u područjima gdje je dugotrajna pri rodna obnova moguća, unatoč klimatskim pro mje nama. 3.Također, je potrebno da državni odgovorni dužnosnici u Europi osiguraju mogućnost unapređenja pri lagođavanja (adaptacije) drveća na klimatske pro mjene putem metoda oplemenjivanja i transfera po tencijalnog reprodukcijskog materijala koji je tes tiran i potvrđen za izradu pan-europskih naputaka za transfer u Europi na znanstvenoj osnovi. 4.Europska znanstveno-istraživačka zajednica treba uz pomoć odgovornih političara više koristiti inter dis ciplinarne studije (fiziologiju, šumarsku genetiku, za štitu šuma, gospodarenje i ekonomiku, mo de li ra nje) na djelovanje klimatskih promjena na šume. Dr. sc. Joso Gračan ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS LJETNAŠKOLAO GOSPODARENJU MEDITERANSKIM ŠUMAMA U PROMIJENJENIM OKOLIŠNIM UVJETIMA Chania, Kreta 23. do 29. lipnja 2008. Od 23. do 29. lipnja 2008.god. u konferencijskom centru Mediteranskog agronomskog instituta u Chanii (Grčka) održana je druga ljetna škola u organizaciji Me diteranskog Regionalnog ureda Europskog šumarskog Instituta (EFIMED) i Mediteranskog Agro nom skog Instituta Chanie pod nazivom“Bore li seMe di te ran ske šume za vodne resurse? Postupni pristup od fi zio loških procesa u listu do gospodarenja okolišem”. Ljetna škola bila je namijenjena mladim istraživačima, studentima magistarskog i doktorskog studija šumarstva, agronomije, te studija gospodarenja okolišem. Sudjelovalo je 16 sudionika iz raznih mediteranskih zemalja (Libanon, Sirija, Hrvatska, Grčka, Make do nija, Francuska, Španjolska, Slovenija, Turska, Tunis, Egi pat) koji su se kroz predavanja, terenske izmjere, te rje ša vanja specifičnih problema korištenjem programa za modeliranje GOTILWA+, upoznali sa složenom problematikom promjene klimatskih uvjeta i gospodarenja me diteranskim šumama u tim promijenjenim uvjetima. Europski šumarski institut (EFI) vodeća je institucija koja zagovara istraživanja na području šumarstva, te omogućava lakše povezivanje znanosti na Europskoj razini. Slijedeći strategiju i načela EFI-a do sada je osno vano sedam regionalnih ureda koji se bavespecifi č nim znanstvenim problemima s područja šumarstva. EFIMED je prvi regionalni ured EFI-a, sa sjedištem u Bar celoni (Španjolska), a bavi se problematikom gos po darenja Mediteranskih šuma. Ispunjavajući zadaću po vezivanja znanosti i širenja znanstvenih spoznaja s po dručja istraživanja mediteranskih šuma, ovaj regio nal ni ured svake godine organizira seminar na kojemu su predstavljena najnovija istraživanja iz područja gos po darenja šumama i vodenim resursima na području cijeloga Mediterana.Tema ovogodišnje ljetne škole bila je sveobuhvatni pristup problematici sušenja šumske ve getacije Mediteranskog područja od fizioloških pro cesa u samoj biljci, do gospodarenja šumama u uvjetima nedostatka vode i promjeni klime. S porastom su šenja mediteranskih šuma naglašena je i složenost problematike pravilnog gospodarenja ovakvim šumama. Koordinator ljetne škole bio je dr. sc. Carlos Gar cia s Odjela za ekologiju Sveučilišta u Barceloni, Cen tra za ekološka istraživanja i primjenu šumarstva (CREAF Španjolska, Departament d’Ecologia, Uni ver sitat de Barcelona, Centre de Recerca Ecologica i Aplicacions Forestals), a osim njega predavači ljetne |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 76 <-- 76 --> PDF |
škole bili su istaknuti predavači sa Sveučilišta Ba learski otoci dr. sc. Hipolito Medrano i dr. sc. Javier Gu lias(University of Balearic Islands, Spain), te iz vanredni profesor dr. sc. Panagiotis Stefanidisi dr. sc. IoannisA.KalinderissaFakulteta za šumarstvo i prirodni okoliš u Thessalonikiju (Grčka) (Aristotle University ofThessaloniki, Faculty of forestry and na tural environment, Institute of MountainousWater Ma na gement and Control). Ciljevi ove ljetne škole bili su proširiti razumijevanje ekofiziološke uloge vode u šumama Mediterana, te potaknuti raspravu o važnosti odnosa ukupne količine vode u ekosustavu i vode koju biljka doista iskoristi u fiziološkim procesima.Također, jedan od ciljeva bio je ispitati načine prilagodbe gospodarenja šumama novim klimatskim okvirima, kako bi se optimizirala iskoristivost vode i produktivnost šuma, te osigurale osnove za buduće gospodarenje šumama koje je temeljeno na integriranom ekofiziološkom gospodarenju vodnim resursima na području Mediterana.Tijekom šest dana trajanja škole pozivni predavači iz različitih mediteranskih ze ma lja dali su jasan prikaz stanja šumske vegetacije na Me diteranu, ali i pregled trenutne problematike gospo da renja u okvirima promijenjenih klimatskih uvjeta kroz rezultate dosadašnjih i najnovijih znanstvenih istraživanja u okviru sljedećih predavanja: MarchPalachi:Introduction to EFIMED (Uvod u EFIMED) Predstavljen je Regionalni ured EFIMED, te njegovo sadašnje i buduće djelovanje sa najznačajnim bu du ćim aktivnostima te važnosti sudjelovanja znan stvenika istraživača iz svih mediteranskih zemalja u stvaranju panmediteranskih znanstvenih projekata. CarlosGarcia:Introductory key notes (Uvodne napomene) Prikazana je važnost vode za vegetaciju Me di te ran skog područja te važnost prilagodbe gospodarenja vodnim resursima i gospodarenja šumskom vegetacijom u tim područjima kao preduvjet ublažavanja klimatskih promjena i osiguravanja potrajnosti. Hipolito Medrano:Water processes in trees (Vod ni procesi u stablima) Prikazani su i objašnjeni osnovni fiziološki procesi pri manja, kretanja vode unutar biljke te proces transpiracije, te moguće implikacije promijenjenih uvjeta na navedene procese. CarlosGarcia:Water transfer in trees and stand structure (Vodni transferu stablima i struktura sastojine) Kako se svi klimatski modeli i socioekonomski scenariji podudaraju u predviđanju smanjenja količine oborina u južnim dijelovima Europe do 20 %, osobito ljeti, a s obzirom da je voda osnovna pokretačka sila u ekosustavima mediteranskog tipa koja također kontrolira i količinu primanja ugljika te izravno utječe na produktivnost sastojine, može se reći kako je dostupnost vode osnovni limitiraući čimbenik u takvim sastojinama. Stoga su u okviru ovoga predavanja otvorena pitanja količine vode koju biljka ima na raspolaganju, te utjecaj šumskouzgojnih zahvata na količinu te biljci dostupne vode. Kroz rezultate pojedinih istraživanja predstavljene su najnovije spoznaje utjecaja strukture sastojine na količinu biljci dostupne vode. Prema istraživanjima CREAF-a (Španjolska) utvrđena je izravna veza između same strukture šume i količine transpiracije pojedinog stabla. Redukcijom gustoće stabala omogućuje se veća količina transpiracije preostalih stabala, što znači da postoji konstanta količina vode koju vegetacija koristi unatoč gustoći populacije.Trans piracija po jedinici po vr šine tla ostaje ista, a po ve ćava se dostupnost vode po jedinici lisne površine. Prorjeđivanje sastojina i održavanje odabrane strukture sastojina u Mediteranu povećava zdravstveno stanje mediteranskih šuma, čime se postiže veća stabilnost i otpornost na sušu, ali i na druge ekstreme uvjetovane klimatskim promjenama (npr. štetočinje, biljne bolesti, bujice, i dr.) na prorjeđenim površinama. Navedenim istraživanjem utvrđeno je kako struk tura sastojine izravno utječe na zdravstveno stanje sastojina u Mediteranu koje je izravno povezano s količinom dostupne vode. Hipolito Medrano:Water and Carbon interactions (Interakcija vode i ugljika) Prikazana je interakcija vode i vezanja ugljika na razini pojedinog stabla i na razini sastojine s obzirom na različite periode i vrste. Raspravljalo se o pitanjima utjecaja klimatskih promjena na vezanje ugljika u biljci. Carlos Garcia:How can forest management affrect water resources (Kako gospodarenje šu ma ma utječe na vodne resurse) Istaknuta je važnost pravilnog gospodarenja šumskom vegetacijom u promijenjenim klimatskim uvjetima (smanjenje oborina, povećanje temperature), te su predložene mjere gospodarenja šumskom vegetacijom kao preduvjet osiguranja potrajnog gospodarenja vodnim resursima na područjima Mediterana. Dr. sc. Javier Gulias:Gas exchange measurements by IRGA (Izmjera izmjene plinova instrumentom IRGA) Predstavljen je instrument Infrared Gas Analyzer (IRGA): Li-Cor 6400, od samoga načela ispravnoga rada, do njegove korisnosti i primjene. Instrumentom se mogu obavljati izmjere kretanja plinova, dnevnih trendova izmjene plinova te dobiti krivulje odnosa fotosinteze i količine svjetla iA/C krivulje. Ovaj instrument predstavlja vrijedan izvor podataka za unos u programe modeliranja rasta i prirasta koji se temelje na fiziološkim procesima u stablu, kao što je i računalni program GOTILWA+ koji je predstavljen u okviru ljetne škole. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Carlos Garcia:GOTILWA+: A process-based mo del of forest growth (GOTILWA+: model ras ta stabla i sastojina temeljen na fiziološkim procesima) Predstavljen je novi računalni program za modeliranje rasta i prirasta stabla i sastojina u uvjetima nedostatka vode “GOTILWA+ (Growth of trees is limited by water)” koji obuhvaća karakteristične podatke kao što su ekofiziološki parametri, parametri strukture sastojine, tla, klimatske varijable pojedinog područja te podaci o gospodarenju sastojinom. Konačni proizvod ovoga pro grama integrirani je prikaz pojedinog problema od osnovnih fizioloških procesa u biljci do prikaza sastojine. Carlos Garcia:Climate Change Impact on the Ter restrial Mediterranean Ecosystems (Utjecaj kli matskih promjena na kopnene mediteranske eko sustave) Prikazani su mogući utjecaji predviđenih klimatskih promjena na mediteranske ekosustave koji su utvrđeni kao najosjetljiviji ekosustavi na ove promjene. Na gla še na je važnost prilagodbe gospodarenja mediteranskih šuma novonastalim uvjetima. Prikazani su i rezultati pra ćenja promjene klimatskih parametara u Španjolskoj, te su utvrđene posljedice na mediteransku šumsku vegetaciju koje su već sada mogle biti uočene, kao što su povećana aridnost, povećan broj dana iznad 25 °C, sma njena srednja godišnja količina oborina, znatno sma njen broj dana vegetacije pod snijegom, promjena sred nje temperature zraka (u posljednjih 100 godina po ve ćana za 0,6 °C), promjena cirkulacije zračnih strujanja u atmosferi sa povećanim gubicima vlage iz zem ljine atmosfere, povećanje vegetacijskog perioda za 1 mjesec, smanjenje vlage u tlu a povećanje transpiracije i dr. Izlagatelj se posebno osvrnuo na preglede globalnih trendova količine ugljika u atmosferi u prošlosti, s predviđanjima budućih kretanja glede smanjene učinkovitosti prirodnih ponora ugljika u posljednjih pedeset godina (učestale suše između ostalog umanjile su i sposobnost vezanja ugljika terestičkih ponora). Predviđanja većine generalnih cirkulacijskih modela su povećanje globalne temperature u sljedećih 100 godina između 1,4 i 5,8 °C. Stoga se postavilo pitanje kakva je uloga mediteranskih šuma na ove promjene, djeluju li mediteranske šume kao izvori ili ponori ugljika, te kakva će uloga ovih šuma u tome pogledu biti u budućnosti. S obzirom na ovaj trend ugljika u atmosferi, ove šume bi u drugoj polovici 21. stoljeća mogle postati izvori ugljika, a ne ponori.Također su predstavljeni prijedlozi ublažavanja klimatskih promjena primjenom pravilnog gospodarenja šumskom vegetacijom i važnost daljnjih istraživanja ove problematike. Dr. sc. Panagiotis Stefanidis:FAQs in forest hy drology (Najčešća pitanja vezana za hidrologiju šuma) Predstavljena su najzanimljivija pitanja vezana za odnos šumske vegetacije i vodnih režima u mediteranskom području u okviru povećanih klimatskih ekstrema i promijenjenog stanja vegetacije kao rezultat kli matskih promjena. Istaknuto je razorno djelovanje bu jica na primjerima katastrofalnih poplava i bujica iz Grčke kroz filmske prikaze u kojima je bujica odnijela više ljudskih života i nanijela velike materijalne štete. Povratak vegetacijena opožarena područja Grčkeos nov ni je uvjet borbe protiv bujica i degradacije tla, ali i sigurnosti kruženja vode ovoga područja, a time i potrajnosti gospodarenja vodom. Dr. Ioannis A. Kalinderis: Integrated watershed management (Integrirano gospodarenje slivnim područjima) Prikazane su osnove gospodarenja vodom u krškim predjelima, s praktičnim dijelom predavanja kroz određivanje i računanje slivnoga područja.Također je cjelovito prikazano gospodarenje bujicama, metodama sprječavanja nastajanja i ublažavanja bujičnih tokova. Jedan cijeli dan sudionici ljetne škole proveli su na Platou Annapolis na jugu Krete, gdje su provedene terenske izmjere u sastojini P. brutie (slika 1). Upoznati Slika1.Sastojina P. brutie na područjuAnnapolis platoa u kojoj je izvršeno terensko mjerenje, te prikaz uzimanja uzoraka (koordinator škole dr. sc. Carlos Garcia) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 78 <-- 78 --> PDF |
smo s korištenjem instrumenta IRGA (Infrafed Gas Analyzer: Li-Cor 6400, slika 2) kojim su vršena mjerenja fizioloških procesa u mladim iglicama P. brutie (fotosinteza, transpiracija, izmjena plinova u iglicama, WUE, i dr. – Slika 3). Također su uzeti uzorci za utvrđivanje količine biomase, te je obavljena izmjera gustoće stabala na odabranoj plohi, izmjera promjera i debljine kore svih stabala te uzimanje uzorakaPre ss le ro vim svrdlom. Za određivanje količine mase iglica sru- Slika 2.Infrared GasAnalyzer (IRGA): Li-Cor 6400 šeno je srednje plošno stablo, te utvrđen broj pršljena, broj grana u pršljenu s točnom pozicijom svake gra ne, promjer pršljena i grana, te ukupna masa svježih igli ca za svaku granu u pršljenu. Na terenu smo se upoz nali i s lošim zdravstvenim stanjem vegetacije u uvjetima gdje je godišnja količina padalina oko 500 mm, a transpiracija ovih sastojina iznosi čak oko 80 % godišnje količine padalina, što prema izmjerama nije dovoljna količina vode za dobar uspjeh vegetacije. Uspjeh vegetacije u ovakvim uvjetima ovisi i o djelovanju stoke, te učestalih požara na ovome području, kao glavnim čimbenicima razvoja. Na putu prema pokusnoj plohi prošli smo središnjim dijelom Krete te vidjeli krajolike s nepristupačnim kanjonima, kojima je gotovo nemoguć pristup. Osobito je zanimljivo bilo pro matrati prirodni razvoj vegetacije na ovim po druč ji ma koji nije pod utjecajem gospodarskih mjera. Nakon uzimanja uzoraka na terenu provedena je izmjera uzetih uzoraka u laboratoriju, te daljnja obrada po dataka, pa se ukazala prilika za upoznavanje s radom laboratorija Maicha i istraživačima koji su on dje zaposleni. Za simuliranje različitih uzgojnih zahvata u uvjetima nedostatka vode, na ljetnoj je školi predstavljen i računalni program za modeliranje rasta i prirasta sastojina pod nazivom GOTILWA+ (“Growth of trees is limited by water”) kroz kojega je sudionike vodio autor programa C. Garcia. Kako je voda jedan od glavnih limitirajućih čimbenika za ekosustave mediteranskog tipa, već sada postoje jasni pokazatelji kako promjene u godišnjoj količini oborina te promjene rasporeda oborina tijekom godine negativno utječu na šume u Mediteranu. Kako je već istaknuto, prema rezultatima dobivenim od većine GCM-a (generalnih cirkulacijskih modela – General Circulation Models) i nadalje se može očekivati manja količina oborina te nejednake epizode jakih oborina, stoga je potrebno naći rješenja za već nastale probleme u mediteranskim šumama. Program pruža simulaciju novih scenarija rasta i prirasta mediteranskih šuma glede različitih načina gospodarenja, a naglašena je široka primjena Slika 3.Izmjere na mladim iglicama P. brutie |