DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 79 <-- 79 --> PDF |
programa i veći broj potrebnih para metara i varijabli od sličnih mode lacijskih programa.Dok su pri jepodnevni termini bili rezervirani za predavanja, u poslijepod nev nim terminima sudionici surješavali praktične probleme, koristeći navedeni program, a rezultate svojega rada prezentirali su posljednjega dana ljetne škole kroz pojedinačna pre davanja, te upoznali osta le su dio nike s gospodarenjem mediteranskm šumama u zemlji iz koje do laze. Kroz osnove fiziologije su dionici su stekli jasan uvid u veliko zna čenje vode za gospodarenje me diteranskim šumama. Slika 4. Sudionici druge ljetne škole na terenskim izmjerama naAnnapolis platou Prema rječima koordinatora škole, dr. sc. Carlosa Garcie, kojima je zatvorio ovogodišnju ljetnu školu, uspjeh ove škole vidjet će se tek u znanstvenim istraživanjima koje će mladi istraživači, koji su ovdje sudjelovali (slika 4), tek osnovati po povratku u svoje zemlje ili u integraciji najnovijih spoznaja ekofiziologije i gospodarenja ovim šumama u već postojeće projekte. Isto tako vrlo su vrijedni kontakti koji su osnovni preduvjet osnivanja međunarodnih projekata i zajedničkih istraživanja na europskoj razini. SUMMARY: In the period from 23rdto 29thof June 2008. in Mediterranean Agronomic Institute Chania (Greece) second summer school organised by Medi ter ranean Regional Office of the European Forest Insti tute – Efimed and Mediterranean Agronomic Institute of Chania was held. The summer school was held under the title “Do Mediterranean forests compete for water resources? A scale approach from leaf to landscape”. Participants were Master or PhD students from Mediterranean research institution involved in Agro nomy, Forestry or Environmental Sciences. 16 par ticipants were involved from different Mediter ranean countries through lectures, field measurements and solving specific management problems using process based model of forest growth (GOTILWA+) were introduced with complex issues of menagement of me diterranean forests in the changing site conditions. Coure coordinator was Dr. sc. Carlos Garcia from De partment for Ecology, University of Barcelona, Re search Center for Ecology and Forest Aplication, CREAF, Spain), and other esteemed lecturers were dr. sc. Hipolito Medrano i dr.sc. Javier Gulias from Uni ver sity of Balearic Islands, Spain, and dr. sc. Pana giotis Stefanidis with dr. Ioannis A. Kalinderis from Aristotle University of Thessaloniki, Faculty of forestry and natural environment, Institute of Mountainous Water Management and Control. MartinaTijardović, dipl. ing. šum. Šumarski Institut, Jastrebarsko Cvjetno naselje 43, 10 450 Jastrebarsko Kontakt e-mail: martinat@sumins.hr 3. HRVATSKI DANI BIOMASE 2008./10. EUROPSKI DANI BIOMASE REGIJA2008. “OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE – BIOMASA: ELEKTRIČNAI TOPLINSKAENERGIJA, BIOPLIN I BIOGORIVA” Našice, 5. rujna 2008. godine, Pastoralni centar Našice (Samostan Sv.Antuna) Hrvatsko šumarsko društvo – Sekcija Hrvatska udru ga za biomasu, Ogranak Matice Hrvatske Našice i Hr vat ske šume d.o.o. Zagreb, organizirali su 3. Hrvatske dane biomase 2008. s međunarodnim sudjelovanjem na temu Obnovljivi izvori energije – biomasa: električna i toplinska energija, bioplin i biogoriva. Okrugli stol je organiziran u suradnji s C.A.R.M.E.N. (Bavarski kom pe tencijski centar za obnovljive sirovine) e.V. Strau bing,AEBIOM (Europska udruga za biomasu) Brussels, Za jednicom obnovljivih izvora energije HGK, Grad skim uredom Grada Zagreba za poljoprivredu i šumarstvo te NEXE Grupom Našice, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos podarstva. Okrugli stol organiziran je u sklopu Festivala Dani Slavonske šume, sa željom i ciljem da se ukaže na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 80 <-- 80 --> PDF |
značaj i mogućnost nedovoljnog korištenja obnovljivih si ro vina iz po ljo privrede i šumarstva, i to u trenutku nedostatka fosilnih goriva u svijetu, te njihovih negativnih učinaka na kli mu i okoliš, a cijene im imaju stal nu tendenciju rasta. Oko 120 su dio nika iz RH, Austrije, Mađarske i Slovenije, predstavnika znanosti, politike i gospodarstva, naglasilo je i ukazalo na važnost bio mase u gos podarskom i ener get skom razvoju Republike Hr vat ske. U tijeku je iz ra da Energetske strategije RH do 2020. godine (s po gledom na 2030. go dinu) i na jav ljena su ulaganja u vri jednosti od 10 milijardi eura. Stoga se S okruglog stola o biomasi u Našicama mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik HŠD-a, Vlatko oprav dano očekuje da će udio Podnar, saborski zastupnik, Zlatko Koračević, predsjednik Saborskog odbora za regionalni obnovljivih izvora energije (vjet ra, razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, KarlTotter, senio menager “SEEG Mureck” i dr. Heinz Kopetz, predsjednik Europske udruge za biomasu biomase, solarne energije, ma lih hidroelektrana < 10 MW i geo termalnih izvora) zauzeti značajnije mjesto u energetskoj strategiji, budući da je RH siromašna fosilnim gorivima, dok je s druge strane prilično bogata obnovljivim izvorima energije (posebice iz biomase), čiji se potencijal nedovoljno iskorištava i po tiče u proizvodnji toplinske energije za toplifikaciju na selja. Danas u RH usluge toplinarstva koristi svega oko 10 % kućanstava u 14 većih gradova (više od 140.000 ku ćanstava), a kao energent koristi prirodni plin, loživo ulje i mazut, dok ogrjevno drvo pokriva svega 4 % od ukupne potrošnje energije, posebice u ruralnim dijelovima i to na tradicionalan, energetski neučinkovit način. Na damo se da će Vlada RH prepoznati značaj biomase u toplifikaciji i donijeti “tarifni sustav” za proizvodnju top linske energije, kao što je riješila od 1. 7. 2007. za pro izvodnju električne energije iz OIE. Nakon okupljanja i prijava sudionika, pozdravne riječi domaćina, organizatora, pokrovitelja i gostiju upu tili su: Pater Toni Dodić,uime gvardijana Samostana sv. Antuna, mr. Krešimir Žagar,gradonačelnik grada Na šice, dr. Heinz Kopetz,predsjednik Austrijskeudruge za biomasu i Europske udruge za biomasu, Zlat ko Benković,dipl. ing., stručni savjetnik u Mi ni starstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos podarstva, Darko Mikičić,dipl. ing., pomoćnik vo ditelja UŠP Mr. Krešimir Žagar, gradonačelnik Grada NašiceMr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Našice, mr. sc. Petar Jurjević,pred sjed nikHrvatskog šumarskog društva, Zagreb, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za bio masu – Sekcije HŠD i Zlatko Koračević,predsjednik Saborskog odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo. Mr. Petar Jurjević,predsjednik HŠD u pozdravnom govoru izrazio je zadovoljstvo, što je jedan od organizatora 3. Hrvatskih dana o biomasi i HŠD i njegova sekcija Hrvatska udruga za biomasu, čiji je cilj promicati, poticati i intenzivirati učinkovito korištenje energije iz biomase kao OIE u RH. Autoritet sudionika i autora izlaganja jamči da ćemo dobiti nova saznanja o korištenju biomase u EU i RH, koja će nam pomoći da već 2009. možemo govoriti o značajnim pomacima na tom području. Zatim je 15 domaćih i stranih stručnjaka predstavilo sljedeće teme: Izlagači i teme: 1.Prof. dr. sc. Franjo Tomić,Agronomski fakultet Zagreb:Raspoložive poljoprivredne i šumske povr ši ne za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj. 2. Dr. Heinz Kopetz,predsjednik austrijske udruge za biomasu i predsjednik europske udruge za biomasu: Europske smjernice za obnovljive energije i nji hov značaj za biomasu. 3.Franz MarkusJandrisits,dipl. ing., prof. Di rek tor Landwirtschaftliche Fachschule Güssing Ing. ReinhardKoch,Direktor, Europäisches Zen trum für Erneuerbare Energie Güssing GmbH (EEE): Sporazum o kooperaciji između Grada Güssinga i Grada Našica – izrada koncepta “100 % Energije za regiju iz regije”. 4.Ök Rat Karl Totter,Seniormanager, Nahwärme Mureck, SEEG Mureck, Ökostrom Mureck Bio mas se – Nahwärme, Biodiesel produktion, Ökostrom aus Biogas:Učinkovita zaštita klime, si gurnost i za po slenost kroz decentraliziranu pro izvodnju i upo ra bu energije. 5.JasminaFanjek,dipl. oec., pomoćnica direktora HEP- ESCO d.o.o.:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske ener gi je “Hrast” d.d. Strizivojna (3 MWel) 6.Zvonimir Petrić,dipl. ing., direktor kvalitete, “Spačva” d.d.,Vinkovci:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije “Spačva” d.d. Vinkovci (6 MWel) 7.Zdravko Jelčić,dipl. oec., Predsjednik Uprave Spin Valis d.o.o. Požega, Stanko Plevnik, dipl. ing., ENERKON d.o.o. Zagreb:Kogeneracijsko po strojenje na biomasu za proizvodnju električnei to plin ske energije “Spin Valis” d.o.o. Požega (3 MWel). 8.JasminaFanjek,dipl. oec., pomoćnica direktora HEP- ESCO d.o.o.:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske ener gije “DIN” Novoselec (3 MWel). 9.Stanko Plevnik“ENERKON” d.o.o. Zagreb:Ko generacijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije DI “Sla vo ni ja” Sl. Brod (4 MWel). 10.Mr. sc. Željko Zebić,NEXE Grupa Našice: Obnov ljivi izvori energije u NEXE Grupi Našice u pro izvodnji električne i toplinske energije: farma Osi lovac iz bioplina i Bilokalnik Koprivnica iz biomase. 11.Dipl. ing. (TU) Konrad F.L. Wutscher,direktor, Austrijsko-hrvatska tvrtka Bioenergana Vukovar d.o.o. Vukovar: Energetsko korištenje slame u velikim termoelektranama na primjeru Vukovara. 12.Tomislav Virkes, HEP–OIE d.o.o. Zagreb, Go ran Matijević,dipl. ing., HŠ Šumska biomasa d.o.o.Zagreb:Suradnja Hrvatske elektropri vre de i Hrvatskih šuma u korištenju šumske bio mase kao obnovljivog energenta. 13.Dr. sc. Nikola Čupin, direktor OKITd.o.o. Zagreb: Toplifikacija naselja na šumsku biomasu. 14.Denis Ivanov,dipl. ing., Puncta Global d.o.o. Za greb: Proizvodnja biogoriva: biodizel, bioetanol, butanol i bioplin. 15.Mr. sc. Josip Dundović, Hrvatska udruga za biomasu – Sekcija HŠD Zagreb:Energija iz šumske biomase, potencijal i perspektive u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Franjo Tomić,govoreći o raspoloživim poljoprivrednim i šumskim površinama za proizvodnju biogoriva u RH, iskazao je zadovoljstvo što ima priliku govoriti o biomasi kao obnovljivom izvoru energije. Napomenuo je sljedeće: u hrvatskoj poljoprivredi postoje velike potencijalne mogućnosti za proizvodnju OIE. RH raspolaže s oko 3 milijuna ha poljoprivrednih površina, od toga je oko 2,15 milijuna ha sposobno za obradu. Me đutim, danas se obrađuje samo 1,2 milijuna ha, a 947.000ha stoje neobrađene. Od ovih 947.000 ha neobrađenih površina 300.000 ha moglo bi se koristiti za proizvodnju biomase u svrhu proizvodnje biogoriva.Tehnologijama prve generacije, mogli bi dobiti oko 300.000 tona biogoriva.Tehnologijama druge generacije iz svega 30 % postojeće biomase, koju dobivamo rezidbom voćaka i vinove loze, te ostataka biljnog materijala u ratarstvu i povrćarstvu može se dobiti 128.000 tona biogoriva. Ovome tre ba dodati 244.000 tona koje se mogu dobiti iz 25 % raspoloživih količina stajskog gnojiva.To znači da iz biomase u poljoprivredi možemo dobiti ukupno 974.000 tona biogoriva. Inače potencijalne moguć no sti za proizvodnju obnovljive energije u poljoprivredi su znatno veće. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 82 <-- 82 --> PDF |
RH ima blizu 2,7 milijuna ha šuma i šumskog zem3 ljišta, sa oko 400 milijuna mdrvne zalihe, s godiš 3 njim prirastom oko 10,5 milijuna m, te se svake 3 godine može posjeći 6,5 milijuna m. Od današnje 3 sječe dobiva se 20 % ili 1,3 milijuna mogrjevnog 3 drva, 40 % ili 2,6 milijuna mostaje kao otpad ne is ko rišten u šumi. Provedenim istraživanjima pokazalo se da možemo go dišnje za proizvodnju bioenergije koristiti 45 % ili 3 oko 3 milijuna menergetskog drva, a u šumi bi osta 3 jao kao otpad 15 % ili blizu 1 milijun m. Međutim, inten ziv nijim gospodarenjem možemo povećati godiš 3 nju sječu na oko 7,5 milijuna mi povećati biomasu za 3 ob nov ljivu energiju na iznos od 4,2 milijuna m. Dakle, na temelju sadašnje raspoložive biomase za obnovljivu energiju, u šumarstvu se može dobiti oko 600.000tona biogoriva, dok potencijalne mogućnosti iz nose čak oko 1,1 milijuna tona biogoriva. Sadnjom brzorastućih vrsta moguće je povećati pro izvodnju energetskog drva pošumljavanjem oko 180.000 ha šumskog plodnog tla. Uz to bilo bi vrlo korisno postojećih 806.000 ha poljoprivrednih površina, koje su trajno nepogodne za poljoprivrednu proizvodnju, zasaditi šumskim vrstama za proizvodnju bioenergije. Dakle, u današnjim uvjetima možemo iz biomase šumarstva (600.000 tona biogoriva) i poljoprivrede (428.000tona + 244.000 tona = 672.000 tona biogoriva) proizvoditi1,272.000 tona biogorivagodišnje, što iznosi gotovo 25,4 % od 5 milijuna tona nafte, koje RH godišnje troši. Od toga čak 80 % uvozimo, a svega 20 % sami proizvodimo. Dr. Heinz Kopetzgovorio je u Europskim smjernicama za obnovljive energije i njihov značaj za biomasu. Napomenuo je, da je Novi energetski sustav, koji moramo izgraditi, baziran na tri stupa: 1.Učinkovito korištenje energije, 2.Ušteda energije i 3.Obnovljiva energija (voda, vjetar, biomasa, solarna energija, fotofoltik, solarna strujna i geotermija) Biomasa u Europi pokriva 2/3 obnovljive energije – najzačajnije je obnovljiv energent. Novom Europskom energetskom politikom do 2020. godine u EU –za 20 % smanjit će se emisija COnasuprot 1990. 2 godine, –za 20 % poboljšati energetsku učinkovitost i –za 20 % povećati udjel obnovljive energije u odnosu na 8 % u 2005. godini, tj. povećati za 2,5 puta. Stupanjem na snagu Smjernica o obnovljivim ener gi jama kao Europskog zakona, svojim nacionalnim ak cijskim planovima pojedine članice EU planiraju znat no povećanje udjela obnovljivih izvora energije u 2020. go dini u odnosu na 2005. godinu, kao na primjer: –Švedska sa 39,8 % na 49 %, –Austrija sa 23,3 % na 38 %, –Slovenija sa 16,0 % na 25 %, –Njemačka sa 5,8 % na 18 %, –Poljska sa 7,2 % na 15 % i –Mađarska sa 4,3 % na 13 %. Tako Austrija planira da se u području topline po ste peno nafta i plin zamijene biomasom i solarnim ko lek torima. Od biomase treba proizvesti oko 60 % topline, oko 18 % topline iz kogeneracijskih postrojenja, oko 9 % struje iz kogenracije (bioplin, drvo) i 13 % pogonskih goriva! O suradnji gradova Güssinga i Našica govorili su Bern hard DeutschiFranz Jandrisits, zaizradu mo dela Güssing u “100 % energije iz regije za regiju” pu tem Europskog Centra za obnovljivu energiju Güs sing. Suradnja se planira na sljedećim područjima: pripremanje zajedničkih projekata, koji se mogu (su-)financirati iz nacionalnih i međunarodnih pro- grama, ostvarivanje istraživačkih projekata na području obnovljive energije i razvoja ruralnih regija, pripremanje i provođenje konferencija, seminara i ra dionica, razmjena know-howa na području obnovljive ener gije, pokretanje pilot – projekata i izrada potrebnih koncepata, izrađivanje ukupnog energetskog koncepta za dotične regije, stvaranje Centra za obnovljivu energiju kod dotičnih partnera suradnje, i jačanje malih i srednjih poduzeća i jačanje sposobnosti za inovaciju. Sve će to biti riješeno Sporazumom o kooperaciji, koju će potpisati gradonačelnici Güssinga i Našica. Karl Totternaprimjeru tvrtke SEEG, Mureck prikazao jemodel Mureck, koji su započeli 30. 12. 1985. godine, a već 2001. godine primili su 1. nagradu od UN-a “Energy Globe 2001”, jer stupanj zadovoljenja po treba za energiju iznosi visokih 170 %. BIO-Ener ge ti ka regija Mureck to je postigla na području: u MWhproizvodnjapotreba toplina32.00025.000 struja20.00020.000 biodizel100.00045.000 Ukupno152.00090.000 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 83 <-- 83 --> PDF |
To su ostvarili u kružnom toku: od proizvodnje uljane repice do postrojenja za proizvodnju biodizela, 1991. godine, toplanom Mureck1998. godine na biomasu u odnosu na loživo ulje. U razdoblju od 1998. do 2008. cijena loživog ulja porasla je za 233,33 %, a cijena biomase svega 35,62 %, te bioplinskog postrojenja(struja i toplina za regiju) električne snage 999 kWi toplinske snage 1.165 kW, tj. bioplinskim postrojenjem ekostruje na primjeru 1 MWproizvedeno je 8 milijuna kWh struje za el 2.300 kućanstava i 8 milijuna kWh topline za 500 ku ćanstava i otvoreno je 20 radnih mjesta. Ovo je do kaz, da se ekostrujom donose mnogi ekonomski učinci, koji iznose 20 Eurocenta/kWh. Jedina greška modela Mureck je da se kod kapaciteta postrojenja za proizvodnju biodizela, nije vodilo ra ču na o površinama za proizvodnju uljane repice i plo doredu. Ovu grešku Hrvatska ne smije počiniti. Tarifni sustav za poticanje proizvodnje ekostruje koji je donijelaVlada RH 1. 7. 2007. rezultiralo je pripremom studija isplativosti ulaganja u kogeneracijska postrojenja na drvnu i šumsku biomasu u sedam tvrtki prerade drva i proizvodnje namještaja: “Hrast” d.d. Strizivojna, “Spačva” d.d. Vinkovci, “Spin Valis” d.o.o. Požega, “DIN” Novoselec, DI “Slavonija” d.d. Sl. Brod i “Bilokalnik” Koprivnica (NEXE Grupa Našice). Na damo se da ćemo sljedeće godine imati u pogonu i prvo kogeneracijsko postrojenje na biomasu u “Hrast” d.d. Strizivojna. Tomislav Virkes,dipl. ing., “HEP – OIE” d.o.o. Za greb i Goran Matijević,dipl. ing., HŠ – Šumska bio masa d.o.o. Zagreb, upoznali su nazočne o aktivnostima na provedbi Sporazuma iz 2007. godine na pri pre mi lokacija za kogeneracijska postrojenja u Osi jeku, Belišću, Petrinji i Udbini. Dr. sc. Nikola Čupin,istaknuo je značaj 3,0 mili 3 juna mšumske biomase i iz koje se proizvodnjom električne i toplinske energije može ostvariti ukupni prihod od 2,32 milijarde kn. Denis Ivanovodržao je predavanje o hrvatskim mogućnostima proizvodnje biogoriva (biodizela, bioetanola, biobutanola i bioplina). Naglasio je da u svijetu ima dovoljno energije iz fosilnih goriva za još 40-tak godina, da se nalazimo na energetskoj prekretnici i da ula zimo u doba promjene energetskih izvora, a Kyoto pro tokolom moraju se značajno smanjiti emisije CO. 2 Za ključuje, da je u RH moguće proizvesti dovoljne ko li čine biogoriva za domaće potrebe prema regulativi EU, tj. do 2010. godine 5,75 % biogoriva, a 20 % do 2020. i 25 % do 2030. godine ili 682.608 tona. Mr. sc. Josip Dundovićnaglasio je važnost ko riš tenja šumske biomase kao energenta koji: stvara radna mjesta, čuva klimu, stalno se obnavlja i raste, rješava energetske probleme, jača regije i otvara šanse izvozu. Bio masa ima veliku budućnost! Ciljanim rastom korištenja šumske sječke od 1 milijun tona, u 2010. godini povećat će se prihod u šumarstvu prodajom sječke za oko 35 milijuna€ godišnje, smanjit će se korištenje fosilnih goriva za približno 0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte. Osim toga emisija COsmanjit će se za oko 1,05 milijuna tona, a zapo 2 slenost u šumarstvu porast će za više od 1.000 radnih mjesta. Zaključci okruglog stola pod naslovom Šumarstvo kao proizvođač obnovljivih izvora energije i odredbe Gra dečke deklaracije 2008., kojom se predlaže do 2020. godine smanjenje potrošnje energije za 20 %, sma njenje emisije COza 20 % i povećanje udjela ob 2 nov ljivih izvora energije za 20 % u ukupnoj potrošnji, bit će dostavljeni predsjedniku RH, predsjedniku Sa bo ra RH i predsjedniku Vlade RH, kao prilog u izradi Ener getske strategije 2020.! U ime organizatora ovogodišnjih 3. hrvatskih dana biomase Našice (Našice, 5. rujna 2008.) u okviru 10. eu ropskih dana biomase 2008. i Festivala “Dani slavonske šume” u Našicama (3.–7. rujna 2008), koji su odr žani pod pokroviteljstvom ministra regionalnog raz voja, šumarstva i vodnog gospodarstva g. Petra Čo ban kovića, mr. sc. Josip Dundović srdačno je zahvalio svim sudionicima na njihovom doprinosu i sudjelovanju na ovogodišnjoj manifestaciji tijekom održavanja okruglog stola s međunarodnim sudjelovanjem “Ob nov ljivi izvori energije biomasa: električna i toplinska ener gija, bioplin i biogoriva”. Svojim dolaskom u Našice nazočni su omogućili da ovogodišnja manifestacija i okrugli stol budu uspješno realizirani, te doprinijeli spoznaji o značaju i mogućnostima korištenja obnovljivih sirovina danas i u budućnosti! Hvala svima i doviđenja do 4. hrvatskih dana o biomasi, koji će se održati prvog petka u rujnu 2009. godine ponovno u Pastoralnom centru “EMAUS” Sa mostana sv.Antuna u Našicama. (Sve prezentacije nalaze se na CD-u!) Mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Sekcije Hrvatske udruge za biomasu |