DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515 koje su obavljene u sklopu izrade programa gospodarenja Gospodarskom jedinicom Čorkova uvala (1987) i analizu strukture šireg područja rezervata Čorkova uvala – Čudinka (Cestari dr.1983). Većinanavedenih istraživanja i inventura rezultirala su prosječnom sli kom strukture prašumske sastojine. Osim rezultata Ma yeraidr.(1980) nije bilo dubljih analiza njezine teks ture i pomlađivanja. U novije su doba intenzivirana istraživanja prirodnoga pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uva la, a prvi su rezultati objavljeni (Roženbergari dr. 2007). U ovom se radu prezentiraju rezultati početnih komparativnih istraživanja strukture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini Čorkova uvala. Is traživanja su obavljena zahvaljujući financijskoj po drš ci Nacionalnog parka Plitvička jezera (projekt Utje caj strukture i pomlađivanja na potrajnost šuma bukve i jele te šuma bukve NP Plitvička jezera) te Mi ni star stva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske (projekt 068-0682041-1950, Dinamika obnove bukovo- jelovih prašuma hrvatskih Dinarida). MATERIJAL I METODE – Material and methods Istraživanje je obavljeno u prašumskoj sastojini Čor kova uvala koja se prostire u istoimenom šumskom re zervatu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovom su prilikom granice prašume obnovljene i snimljene uz pomoć GPS uređaja. Prašumska sastojina pripada šumskoj zajednici di nar ske bukovo-jelove šume (Omphalodo-FagetumMa rin čeketal. 1992). Prostire se na nadmorskim vi sinama 860–1028 m, na geološkoj podlozi vapnenca i do lomita. Izložena je istoku i sjeveroistoku. Ka rak te ri zira je krški reljef (škrape, vrtače, kameni blo kovi). Posebnost prašume je raznolikost dubine tla koja proizilazi iz krškoga reljefa. Najzastupljenije je sme đe tlo na vapnencu. U dnu vrtača ima lesiviranoga tla, a na kamenim blokovima planinske crnice (Prpići dr.2001). Mjerenja su obavljena na sistematskom uzorku plo ha koji je postavljen u obliku mreže, na sjecištima Gauss-Krügerovogsustava, u razmacima od 100 m (Sli ka 1). Na sjecištima mreže postavljeno je 68 mjernih ploha. Plohe su kvadratnoga oblika s duljinama dijago 2 nala 40 m. Površina svake plohe iznosi 805 m. Tako ukupna površina uzorkovanja iznosi 5,47 ha ili 6,80 % površine prašumske sastojine. Na svakoj je plohi izmjeren nagib terena, opisan re ljef, procijenjen sklop i ustanovljena razvojna faza: ini ci jalna, optimalna, terminalna – starenje, terminalna – ras padanje i preborna. Vodilo se računa o mogućnosti da se ploha nađe na prijelazu između dviju razvojnih faza. Takve su plohe posebno bilježene. Izmjereni su prs ni promjeri svim stablima (d> 3 cm) i istodobno raz 1.30 vrstavani po vrstama drveća. Suha i trula dubeća stabla su posebno bilježena. Na plohama i u nji hovoj neposrednoj blizini izmjerene su visine stabala pomoću visinomjeraVERTEX. Ukupno je izmjereno 220 visina obič ne jele, 152 visine obične bukve i 51 visina obične smreke. 2 Na svakoj plohi, na površini od 80 m(2 x 40 m), u smjeru sjever-jug je izmjeren mladi naraštaj i razvrstan po vrs tama drveća te visinskim klasama širine 25 cm. Mjerenja strukturnih elemenata obavljena su u srp nju 2004. godine, a mladoga naraštaja u razdoblju li panj- srpanj 2005. godine. Slika1.Mreža mjernih ploha u prašumskoj sastojini Čorkova uvala Figure 1Plot network in the old growth stand of Čorkova Uvala Volumen sastojine izračunat je uz pomoć lokalnog vo lumnog niza (tarife). Lokalni volumni nizovi (tarife) za bukvu i jelu izračunati su uz korištenje Schu ma cher- Hall-ove jednadžbe izraza: (1) gdje je vivolumen stabla pojedinog debljinskog stupnja sredinei,a, b, cparametri,fredukcijski koeficijent tehizjvisina izjednačena pomoću Mihajlovljeve funkcije (2): (2) gdje sub0ib1parametri procijenjeni metodom najmanjih kvadrata,ebaza prirodnog logaritma,disrednji promjeri-tog debljinskog stupnja. |