DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Našice, mr. sc. Petar Jurjević,pred sjed nikHrvatskog šumarskog društva, Zagreb, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za bio masu – Sekcije HŠD i Zlatko Koračević,predsjednik Saborskog odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo. Mr. Petar Jurjević,predsjednik HŠD u pozdravnom govoru izrazio je zadovoljstvo, što je jedan od organizatora 3. Hrvatskih dana o biomasi i HŠD i njegova sekcija Hrvatska udruga za biomasu, čiji je cilj promicati, poticati i intenzivirati učinkovito korištenje energije iz biomase kao OIE u RH. Autoritet sudionika i autora izlaganja jamči da ćemo dobiti nova saznanja o korištenju biomase u EU i RH, koja će nam pomoći da već 2009. možemo govoriti o značajnim pomacima na tom području. Zatim je 15 domaćih i stranih stručnjaka predstavilo sljedeće teme: Izlagači i teme: 1.Prof. dr. sc. Franjo Tomić,Agronomski fakultet Zagreb:Raspoložive poljoprivredne i šumske povr ši ne za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj. 2. Dr. Heinz Kopetz,predsjednik austrijske udruge za biomasu i predsjednik europske udruge za biomasu: Europske smjernice za obnovljive energije i nji hov značaj za biomasu. 3.Franz MarkusJandrisits,dipl. ing., prof. Di rek tor Landwirtschaftliche Fachschule Güssing Ing. ReinhardKoch,Direktor, Europäisches Zen trum für Erneuerbare Energie Güssing GmbH (EEE): Sporazum o kooperaciji između Grada Güssinga i Grada Našica – izrada koncepta “100 % Energije za regiju iz regije”. 4.Ök Rat Karl Totter,Seniormanager, Nahwärme Mureck, SEEG Mureck, Ökostrom Mureck Bio mas se – Nahwärme, Biodiesel produktion, Ökostrom aus Biogas:Učinkovita zaštita klime, si gurnost i za po slenost kroz decentraliziranu pro izvodnju i upo ra bu energije. 5.JasminaFanjek,dipl. oec., pomoćnica direktora HEP- ESCO d.o.o.:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske ener gi je “Hrast” d.d. Strizivojna (3 MWel) 6.Zvonimir Petrić,dipl. ing., direktor kvalitete, “Spačva” d.d.,Vinkovci:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije “Spačva” d.d. Vinkovci (6 MWel) 7.Zdravko Jelčić,dipl. oec., Predsjednik Uprave Spin Valis d.o.o. Požega, Stanko Plevnik, dipl. ing., ENERKON d.o.o. Zagreb:Kogeneracijsko po strojenje na biomasu za proizvodnju električnei to plin ske energije “Spin Valis” d.o.o. Požega (3 MWel). 8.JasminaFanjek,dipl. oec., pomoćnica direktora HEP- ESCO d.o.o.:Kogeneracijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske ener gije “DIN” Novoselec (3 MWel). 9.Stanko Plevnik“ENERKON” d.o.o. Zagreb:Ko generacijsko postrojenje na biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije DI “Sla vo ni ja” Sl. Brod (4 MWel). 10.Mr. sc. Željko Zebić,NEXE Grupa Našice: Obnov ljivi izvori energije u NEXE Grupi Našice u pro izvodnji električne i toplinske energije: farma Osi lovac iz bioplina i Bilokalnik Koprivnica iz biomase. 11.Dipl. ing. (TU) Konrad F.L. Wutscher,direktor, Austrijsko-hrvatska tvrtka Bioenergana Vukovar d.o.o. Vukovar: Energetsko korištenje slame u velikim termoelektranama na primjeru Vukovara. 12.Tomislav Virkes, HEP–OIE d.o.o. Zagreb, Go ran Matijević,dipl. ing., HŠ Šumska biomasa d.o.o.Zagreb:Suradnja Hrvatske elektropri vre de i Hrvatskih šuma u korištenju šumske bio mase kao obnovljivog energenta. 13.Dr. sc. Nikola Čupin, direktor OKITd.o.o. Zagreb: Toplifikacija naselja na šumsku biomasu. 14.Denis Ivanov,dipl. ing., Puncta Global d.o.o. Za greb: Proizvodnja biogoriva: biodizel, bioetanol, butanol i bioplin. 15.Mr. sc. Josip Dundović, Hrvatska udruga za biomasu – Sekcija HŠD Zagreb:Energija iz šumske biomase, potencijal i perspektive u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Franjo Tomić,govoreći o raspoloživim poljoprivrednim i šumskim površinama za proizvodnju biogoriva u RH, iskazao je zadovoljstvo što ima priliku govoriti o biomasi kao obnovljivom izvoru energije. Napomenuo je sljedeće: u hrvatskoj poljoprivredi postoje velike potencijalne mogućnosti za proizvodnju OIE. RH raspolaže s oko 3 milijuna ha poljoprivrednih površina, od toga je oko 2,15 milijuna ha sposobno za obradu. Me đutim, danas se obrađuje samo 1,2 milijuna ha, a 947.000ha stoje neobrađene. Od ovih 947.000 ha neobrađenih površina 300.000 ha moglo bi se koristiti za proizvodnju biomase u svrhu proizvodnje biogoriva.Tehnologijama prve generacije, mogli bi dobiti oko 300.000 tona biogoriva.Tehnologijama druge generacije iz svega 30 % postojeće biomase, koju dobivamo rezidbom voćaka i vinove loze, te ostataka biljnog materijala u ratarstvu i povrćarstvu može se dobiti 128.000 tona biogoriva. Ovome tre ba dodati 244.000 tona koje se mogu dobiti iz 25 % raspoloživih količina stajskog gnojiva.To znači da iz biomase u poljoprivredi možemo dobiti ukupno 974.000 tona biogoriva. Inače potencijalne moguć no sti za proizvodnju obnovljive energije u poljoprivredi su znatno veće. |