DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 85 <-- 85 --> PDF |
U prometnoj nesreći smrtno su stradali:prof. dr. sc. Ante Krstinić, rođen 1936. god. uVrboskoj na Hvaru, redoviti profesor na Šumarskom fakultetu i predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju; dr. sc. Ni kola Komlenović, rođen 1937. god. u Stupovači, Ku tina, znanstveni savjetnik, pročelnik Odjela za ekologiju i uzgajanje šuma i član Upravnog vijeća Šumarskog instituta Jastrebarsko; dr. sc. Branimir Mayer, ro đen 1938. god. u Zagrebu, viši znanstveni suradnik i glavni urednik časopisa “Radovi” Šumarskog instituta Jastrebarsko; dr. sc.Petar Rastovski, rođen 1944. god. u Karlovcu, znanstveni savjetnik i predsjednik Znan stvenog vijeća Šumarskog instituta Jastrebarsko; mr. sc. Zlatko Perić, rođen 1965.god. u Osijeku, asistent u Odjelu za oplemenjivanje i šumsko sjemenar stvo Šumarskog instituta Jastrebarsko imr. sc.Goran Bušićrođen 1967. god. u Karlovcu, asistent u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma i tehnički urednik časopisa “Radovi” Šumarskog instituta Jastrebarsko. Na gradskom groblju u Jastrebarskom oprostili smo se od svih poginulih pred velikim mnoštvom ljudi, među kojima je bilo najviše šumara iz cijele zemlje. U dir ljivom oproštaju toplim riječima govorili su: mr. sc. Zlatko Dominiković, ministar poljoprivrede i šumarstva, prof. dr. sc. Nikola Ružinski, zamjenik ministra zna nosti i tehnologije, prof. dr. sc. Mladen Figurić, de kan Šumarskog fakulteta, dipl. ing. Damir Moćan, za mjenik direktora Hrvatskih šuma i dipl. ing. Stjepan Bak šić, gradonačelnik Jastrebarskog. Iz Jastrebarskog pre neseni su poginuli na više groblja (Vrboska, Švarča, Du bovac i Mirogoj) gdje su obavljeni pokopi uz emotivne oproštajne govore i nazočnost velikog broja nji ho vih obitelji, prijatelja i znanaca. Šumarski institut Ja s trebarsko objavio je 1998. god. posebno izdanje Spo menicu s detaljnim životopisom i popisom radova, te govorima na zajedničkom ispraćaju na groblju u Ja stre barskom i ostalim grobljima. Na godišnjicu njihove po gibije otkrivena je spomen-ploča u Šumarskom in sti tutu Jastrebarsko uz nazočnost najbližih, obitelji, prijatelja i znanaca, i to ponajviše iz šumarskih krugova.Tom prilikom odlikovani su – posmrtno: dr. sc. Nikola Ko mle no vić, redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lor kovića, za osobite zasluge u gospodarstvu, te prof. dr. sc. Ante Krs tinić, dr. sc. Branimir Mayer, dr. sc. Pe tar Rastovski, mr. sc. Zlatko Perić i mr. sc. Goran Bu šić, redom Hr vat skog pletera za osobiti doprinos raz vitku i ugledu Re pu bli ke Hrvatske i dobrobit njezinih građana. Iako je u navedenim aktivnostima sudje lo valo više aktera, ipak je naj veći teret podnio Šu marski institut Jastrebarsko, pod rav nanjem dr. sc. Jose Gračana. To je svakako bilo vrijedno svake pažnje i zahvalnosti. O životu i djelu stradalih kolega dosta je već napisano, pa to ovom prilikom nećemo ponavljati. S ovih ne ko liko redaka, a u povodu desete godišnjice stradanja, htjeli smo se prisjetiti njihovih života i značajnog doprinosa u razvoju našeg šumarstva.Također, željeli smo upoz nati mlađe generacije šumara sa stradalim kolegama i rezultatima njihovog rada.Takvi primjeri mogu odi s ta poslužiti kao uzori mladim generacijama. Velika praz nina u na šem šumarstvu, uz velike napore i dolazak mla dih znan stvenika, još do danas nije potpuno popunjena. Prisjećajući se poginulih znanstvenika nakon jednog desetljeća, želimo poručiti njihovim najmilijima, da šumarska struka suosjeća s njima, ali se i opravdano ponosi njihovim značajnim doprinosom u razvoju na šeg i međunarodnog šumarstva te cijele naše zemlje. Vice Ivančević IZ HR VAT SKO GAŠUM ARS KO GADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION HŠD – OGRANAK ZAGREB – OSTVAREN DAVNO PLANIRANI IZLET U UŠPNAŠICE Prije otprilike dvije godine sve je bilo isplanirano za ekskurziju u Našice. No, nešto je iskrslo i ista je od ga đana nekoliko puta, zbog raznih okolnosti koje su nam stajale na putu njezine realizacije. Ipak sve se po klo pilo, iako je datum polaska (13. 11. u 7 sati) neke skep tike ostavio neodlučnima, viroza neke nepredvi đe no zaustavila, a pomalo se zlobno priča da neki nisu do bili akreditaciju supruga. Malo reducirani broj od 28 sudionika, krenuo je put sun cem obasjane Slavonije. Ovaj put Svevišnji je bio sklon dobronamjernim putnicima i za Slavoniju rezervirao lijepo vrijeme. Izlazak s autoputa u Lužanima, pa kroz Pleternicu i slikoviti krajolik Slavonije preko obronaka Krndije do Našica. Put iako dug, brzo je prošao i nije bio zamoran. U Našicama su nas dočekali naš kolega i član mr. Josip Dundović“spiritus movens” ove ekskurzije i dipl. ing DavorButorac,predsjednik HŠD-a ogranak Našice, koji nas je pozdravio u ime domaćina i ispričao se što zbog zauzetosti ne može s nama biti prvi dan našega boravka. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Po programu uputili smo se na područje šumarije Koška. Prolazeći od Našica do Koške, čuli smo povijest naseljavanja ovih krajeva, koju je predstavio kolega Dundović, koji je bio upravitelj šumarije prije 40 godina i naš član Jozo Tomaševićdipl. ing., zvani Koška, rođen u Koški u obitelji šumara i do ma ćice i autor više knjiga iz tog područja. No, kako je naš Jozo do sastanka s domaćinom došao tek do bitke na Mohačkom polju (1526 god.), dogovorili smo se da će Jozo prirediti za naše sastanke četvrtkom, predavanje o povijesti ovoga kraja. Domaćini (na slici sljeva),Antun Rapdipl. ing., rukovoditelj pro izvodnje u UŠPNašice, GoranPerić dipl. ing., upravitelj šumarije Koška i Krunoslav Šimićdipl. ing., stručni suradnik, dočekali su nas kod lugarnice “Ra do stan” u Egmeču. O gradnji ove lugarnice postoji u lo vač koj kući Lacići “Spomenica prigodom položenja temeljnog kamena” iz 1888 g. Poklanja se pozornost unapređenju proizvodnje i investicijama. Poslovi se uglavnom obavljaju u vlastitoj režiji, vodeći računa o ekologiji i očuvanju prirode. UŠP Našice gospodari s dva lovišta, jedno na po dru čju šumarije Voćin i drugo lovište Lacić – Gložđe (6 000 ha), najvećim dijelom na području šumarije Koška (625 ha na području šumarije Đurđenovac). Transport proizvoda obavlja se vlastitim sredstvima (Šu matrans). Ukupan broj zaposlenika u UŠP Našice je 724. Šu ma rija Koška, naš domaćin, s površinom šuma od 3 9 250 ha, drvnom zalihom od 2,5 milijuna mspada u sred nje velike šumarije ove Uprave. Godišnji prirast je 33 68 000 m, a etat 34 500 m, od čega na prethodni prihod otpada 24 000 m3. Šumarija je podijeljena na dvije šum sko-gospodarske jedinice: Lacić – Gložđe i Bu di goš će– Breza – Lugovi. Šumarija Koška trenutno za po šljava 52 djelatnika: upravitelj, 5 revirnika, 8 po moćnika revirnika, 5 čuvara šuma i lovišta, 6 uredskog osoblja, 18 radnika sjekača, 4 šumska radnika i 5 traktorista. Hrast lužnjak je najvažnija vrsta. U etatu šumarije sudjeluje sa 40 %. Domaćini su nas upoznali s proizvodnjom biomase kao energenta, sječom i izradom u dovršnom sijeku, prirodnom obnovom nakon naplodnog sijeka, te primjenom forvardera u dovršnom sijeku. Sve te faze rada vidjeli smo na 5–6 stajališta, gdje Nasljednica obitelji Prandau, gđa Štefanija udata Mailath, dala je izgraditi lugarnicu, a radove je nadzirao šumarski namjesnik Lambert Žerbik. Tu su nam kolege domaćini dale osnovne informacije o UŠPNašice i šumariji Koška, koja je jedna od 9 šumarija Uprave. Površina UŠP Našice iznosi preko 3 82,4 tisuće hektara, a drvna zaliha 22,2 milijuna m. Go 33 diš nji prirast je 650 000 m, a etat 350 000 m, koji će se 3 u idućim godinama povećati do 500 000 m. Glavne vrste drveća su : hrast lužnjak 20 %, kitnjak 19 %, bukva 30 %, grab 14 %, jasen 5 % i ostalo 12 %. Gospodari se po visokim međunarodnim standardima, pa je međunarodno vijeće za nadzor šuma dodijelilo FSC certifikat. smo dobili detaljne informacije o izvršenju radova. Velike zalihe pripremljenog drveta za energetsku svrhu bit će riješene na licu mjesta nakon dolaska snaž nog stroja za iveranje. Posebno nas je impresioniralo pomlađivanje nakon naplodnog sijeka i stanje nakon dovršnog sijeka iza kojeg je ostajao “tepih” mladih bi lja ka hrasta. Na mjestima gdje je izostala prirodna ob nova, unosilo se i više stotina kilograma žira po hektaru, tako je obnova obavljena sa 100 % učinkom. Dio sudionika ekskurzije koji su u svom radnom vijeku pretežno radili na poslovima prerade drveta s poseb nim su “apetitom” gledali hrastove furnire, koji |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Poslije zahtjevnog programa, kojega su nama starijima nametnuli mladi, okrepa je dobro došla za obnovu snage. Predsjednik našeg Ogranka zahvalio je domaćinima na gostoprimstvu, stručnom i bogatom programu i ugodnom boravku u krasnom ugođaju lovačke kuće Lacići. Naš put vodio je u Našice, gdje smo prije smještaja u hotel Park i večere, posjetili Zavičajni muzej Našice u dvorcu Pejačević. Dvorac Pejačević, čija gradnja spada u davnu 1811. godinu i park koji okružuje dvorac, daje obilježje cijelim Našicama. Dvorac je spomenik kulture prve kategorije. Tu se nalazi bogata etnografska zbirka pred meta od drva, tekstila, gline (lončarstvo Feri ča na ca) i ostalih tradicijskih proizvoda ovog kraja. Kul turno-povijesna zbir ka predstavljena je spo men-sobama značajnim osobama našičkog kraja: Izidoru Kršnjavom – povjesničaru umjetnosti i slikaru, kontesi Dori Pejačević – prvoj hr vatskoj skladateljici i Hinku Juhnu – kiparu. Stalni postav čini odabir djela likovnih umjetnika našičkog kraja, a organiziraju se i povremene likovne izložbe. Povijest dvorca Pejačević i sadržaj muzeja, stručno i profesionalno predstavila je kustosica muzeja profesorica Silvija Lučevnjak, na čemu joj se i ovom prilikom zahvaljujemo. Obnovljena sastojina hrasta lužnjaka prije dovršnog sijeka im po niraju dimenzijama i strukturom. Upravitelj šu ma rije Go ran Perićpohvalio se da je realizacija furnira 200 %. Na jednom od naših “stajališta” mr. Dundović izvadio je svoj rokovnik, koji je vodio u vrijeme kada je bio upravitelj šumarije Koška – davne 1968 godine, te pročitao par bilježaka o tada izvršenim radovima. Bila je atrakcija gledati danas kako izgleda ista površina šume u usporedbi s onom opisanom pred 40 godina. Kaže da ima svih 40 rokovnika, svog radnog vijeka – svaka čast. Nakon posljednjeg planiranog stajališta uputili smo se u lovačku kuću Lacići na ručak predviđen u 14,30. Bili smo točni. Grb porodice Pejačević |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Drugi dan nakon noćenja i doručka u ugodnom hotelu Park uputili smo se uAG DINAS u posjet pogo- nu pilane u Đurđenovcu i pogonu proizvodnje kuhinja u Beljevini. Malo je tužno bilo gledati onima, koji su nekada dolazili u DI Đurđenovac, opustjele proizvodne hale velike industrije, širokog proizvodnog pro- grama. Na sreću u pilani je pokrenuta proizvodnja u sklopu firmeAG DINAS. 3 Dvije lančane pile i gater u pilani prorežu 20 000 m oblovine, pola hrasta, pola bukve. Kapacitet je mnogo veći, ali u ovoj situaciji i to je ohrabrujuće. Dio robe se izvozi, a dio prerađuje za potrebe vlastite finalizacije. U pogonu nas je dočekao šef pilanske proizvodnje KrunoslavŽnidarecdipl. ing. i proveo nas kroz primarnu pilanu i pogon izrade elemenata za tvornicu kuhinja u Beljevini. Ova proizvodnja, koja je nikla kao fenix iz pepela, vratila nam je nadu da će bar dio legendarne industrije, koja je godinama značila život ovog kraja, biti novi pokretač razvoja. Prof. dr. sc. Marijan Brežnjak sa svojim nekadašnjim studentom Krunoslavom Žnidarcem, dipl. ing. drv. teh. Zajedno s kolegom Žnidarcem otišli smo do pogona AG Dinas Beljevine, gdje se obavljaju montaže kuhinja i ostali završni radovi. U pogonu nas je dočekao DanijelŽgelarukovoditelj montaže.Tu gdje je prije 15 godina bila livada, danas se montiraju kuhinje prestižne kvalitete, koje se izvoze u mnoge eupske zemlje.AG Dinas je moderna i dobro organizirana pro iz vodnja, koja za ovaj kraj znači mnogo. Zapošljava 450 radnika (90 u primarnoj proizvodnji). Nakon posjeta pogonimaAG Dinas-a, uputili smo se na klonsku sjemensku plantažu hrasta lužnjaka “Ko sovac” kod Zdenaca, na području šumarije Ora ho vica, u pratnji stručnog savjetnika za sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju KrunoslavaGlovadipl. ing šumarstva. Pokraj ove klonske sjemenske plantaže postoji u šumariji Našice rasadnik “Gajić”, gdje je početkom 90-ih godina započela aktivnost oko podizanja klonske plantaže. U svom iscrpnom izlaganju kole- Dipl. ing. šum. Krunoslav Glova impresionirao nas je svojim stručnim izlaganjem ga Glova je predočio sve faze rada, vezane za ovaj pothvat. Ponajprije, naglasio je ulogu akademika prof. dr. Mirka pl. Vidakovićaidrugih profesora Šumarskog fakulteta u stvaranju ovih plantaža.Akademiku Mirku pl. Vidakoviću podignuta je spomen ploča na prilazu rasadniku “Kosovac”. Zbog problema prirodne obnove lužnjakovih sastojina, neredovitog uroda žira, sušenja stabala, te općenito promjena u stanišnim uvjetima, ukazala se potreba za sve veću rasadničku proizvodnju sadnica. Zbog tih problema pristupilo se proizvodnji žira u sjemenskom plantažama, čime se postiže genetska kvaliteta, zdravo sjeme i veća klijavost. Za osiguranje sjemenske plantaže potrebno je odabrati “plus stabla”. Fenotipski najbolja stabla koriste se u obliku klonova – cijepljenih biljaka za podizanje sjemenske plantaže. Plemke se skidaju sa “plus stabala” u početku vegetacije i nakon čuvanja u hladnom i vlažnom prostoru cijepe se omega (.) rezom na sadnice lužnjaka, koje su počele tjerati.Takve se sadnice nakon određenog vremena prenose u sjemenske plantaže. U klonskoj plantaži “Kosovac” korišteni su klonovi iz istih “plus stabala” (40 stabala) sa raznih staništa UŠPNašice. Sadnja klonova je započeta 1996 godine, da bi nakon proljetne sadnje 2008 godine u plantaži bilo 1500 klonova. U razdoblju 1993–2007. g. u obje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 89 <-- 89 --> PDF |
plantaže proizvedeno je 1840 kg žira i 193 242 sadnica za unošenje u šumu. Ovaj vrlo zahtjevan posao još je u fazi istraživanja, da bi se postigao kontinuirani i veći urod žira. Po seb na briga vodi se o uzgojnom obliku sjemenskih stabala, što se postiže re zidbom (piramidalan ob lik). Pri mje njuje se ponajprije zašti ta od štetnika i gnojidba organskim i umjet nim gnojivima. Klonska plantaža i izlaganje kolege Krunoslava Glove, ostavile su na nas snažan dojam o jednom novom pristupu una pređenja šumarske prakse. Posljednja faza naše ekskurzije je posjet park-šumi Jan kovac – “biseru papučkog gorja” i planinarskom do mu Jankovac na području šumarije Slatinski Dre no vac, čiji Planinarski dom na Jankovcu nas je upravitelj Mirko Pečekdipl. ing. tamo dočekao. Osebujna priroda, obilježena starom bukovom šu mom, s izvorom i dva jezera te čudesni slap “Ska ka vac”, oduševili su grofa Jankovića, koji je još u XIX. stoljeću uživao u romantičnoj idili ovog dijela Papuka, koji je po njemu dobio ime. Njegov sarkofag nalazi se u jednoj od dviju pećina, koje se nalaze u blizini jezera. U lijepom, obnovljenom domu poslužen je šumarski ručak, poslije kojeg smo se oprostili od naših domaćina. U ime upravitelja UŠPNašice, pozdravio nas je njegov pomoćnik Dar ko Mikičićdipl. ing., uz opširno predstavljanje po slovanja i organizacije Uprave šuma. Naš predsjednik Hranislav Jakovacdipl. ing., zahva lio je svima, posebno predstavniku Ogranka Davoru Butorcu dipl. ing., koji je najviše doprinio or ga nizaciji izleta, kao i Mr. Dundoviću koji je vrlo za slu žan za realizaciju ekskurzije. Pozvao je članove Ogranka Našice, da nam uzvrate posjet na područje Zagreba. Na kraju nas je pozdravio predsjednik Ogranka Da vor Butorac, izrazio zadovoljstvo našom posjetom i pri hvatio mogućnost odaziva našem pozivu. Svoj dirljivi i dobro sročen govor, završio je s prijedlogom da šumari u cijeloj Hrvatskoj usvoje kao svoj staleški poz drav dvije simboličke riječi – Pozdrav šumi. Nakon pozdravljanja i želje za sretan put, krenuli smo prekoVirovitice, Garešnice i Kutine za Zagreb, gdje smo, kako je programom predviđeno, stigli oko 19,30 sati. I ovom prilikom zahvaljujemo domaćinima iz UŠP Našice, na srdačnom gostoprimstvu i dobroj organizaciji. Također zahvaljujemo Šumarskom fakultetu u Za gre bu na ustupljenom autobusu. Frane Grospić |