DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I.Anić, S. Mikac: STRUKTURA, TEKSTURAI POMLAĐIVANJE DINARSKE BUKOVO-JELOVE ...Šumarski list br. 11–12, CXXXII (2008), 505-515
Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima
dobili smo množenjem opažanog broja stabala u sva


(3)
kom debljinskom stupnju (ni) sa srednjim volumenom
sva kog debljinskog stupnja (1) prema izrazu:
REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM– Research results with discussion


Površina i struktura sastojine


Area and structure of the stand


Ustanovljeno je kako površina prašumske sastojine
iznosi 80,50 ha. Činjenica je kako se uz njezine rubove,
posebice zapadne, mogu pronaći natruli panjevi
posječenih stabala. Ta su stabla vjerojatno iskoristili
žitelji nekadašnjega obližnjega naselja Čorkova uvala.
Ovakav antropogeni utjecaj nije značajnije utjecao na
prašumsku strukturu i njezine životne procese. Osim
toga, on je očekivan, jer su starosjedioci također bili
po ve zani sa šumskim ekosustavima koji ih okružuju.
Zbog toga smo mišljenja kako se kod istraživanja pra šum
ske sastojine i ovaj njezin dio može uzeti u obzir.


Prašumsku sastojinu Čorkova uvala u prosjeku
tvori 440 stabala po hektaru (Tablica 1). Gotovo polovica
stabala (49 %) pripada običnoj bukvi (Fagus sylvaticaL.)
i ostaloj tvrdoj bjelogorici (OTB), 45 % je
jelovih stabala (Abies albaMill.), a 6 % su stabla obične
smreke (Picea abiesKarst.). U strukturi sastojine
sudjeluju sljedeće prijelazne vrste drveća koje pripadaju
skupini ostale tvrde bjelogorice (OTB): gorski javor
(Acer pseudoplatanusL.), gorski brijest (Ulmus glabra


Tablica 1.Struktura prašumske sastojine Čorkova uvala


Table 1Structure of the old growth stand of Čorkova uvala


Huds.) i malolisna lipa (Tilia cordataMill.). Ove vrste
su u strukturnoj tablici pribrojene bukvi, zbog neznatnoga
učešća po jedinici površine. Ukupni odnos broja
sta bala bjelogorice i crnogorice u prašumskoj sastojini
prilično je ujednačen i iznosi 49 % : 51 %.


3


Volumen sastojine Čorkova uvala iznosi 671,23 m/ha,
od čega 52 % otpada na jelu, 42 % na bjelogoricu, a osta tak
u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Me đu
tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, ku mu lirano
je 7,55 % ukupnoga volumena.Nastablima sred njih
prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je
19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena
u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima ve li
kih prsnih promjera iznad 50 cm. Mayeri dr. (1980)
usta novili su prosječni volumen iste sastojine u iznosu


33


od 680 m/ha, a Kramarići Iuculano(1989) 652 m/ha.
Na trajnoj pokusnoj plohi volumen Čorkove uvale se u
razdoblju 1957 – 2000. kretao u rasponu 761 – 932


3


m/ha(Tikvići dr.2006). Iako su navedeni podaci do bi
veni mje renjima različita intenziteta, ipak daju opći
uvid u pro sječni volumen prašumske sastojine koji se


3


uvi jek kre tao između 650 i 950 m/ha.


D
1.30
dbh
(cm)
Abies albaFagus sylvatica + OTB
(other broadleaves)Picea abies.
NGVNGVNGVNGV
(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)(kom/ha)(m
2
/ha)(m
3
/ha)
-10840,330,70400,170,4460,030,101300,531,24
-20521,016,49541,087,7170,121,371132,2115,57
-30160,787,95392,1123,5330,172,39583,0633,87
-4090,9011,86313,1643,4820,223,25424,2858,59
-5060,9614,20223,5054,0630,476,89314,9375,15
-6071,6425,95163,9366,1420,476,93256,0499,02
-7062,0634,3393,0854,8810,415,94165,5595,15
-8083,9167,7431,3024,2310,354,97125,5696,94
-9032,0736,7210,417,8810,344,8952,8249,49
-10032,2139,7332,2139,73
-11021,6730,4621,6730,46
-12010,9717,7710,9717,77
-130
-140
11,0820,0111,0820,01
-15011,7738,2411,7738,24
.19921,36352,1521518,74282,35262,5836,7344042,68671,23


Distribucija stabala po prsnim promjerima pokazu-pro mjera. Ta je pojava osobito izražena kod obične
je kako ukupni broj stabala opada s porastom prsnogjele. Uočljiv je mali broj jelovih stabala po hektaru, čiji