DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 11. prosinca 2008. god. u prostorijama Šumarskoga doma Nazočni: izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Dalibor Bakran, dipl. ing., Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sp. Mandica Dasović, mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Milan Glavaš, Dubravko Hodak, dipl. ing., Hra nislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedo Križmanić, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Vlatko Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Emi lija Seidl, dipl. ing., Krunoslav Szabo, dipl. ing., Darko Posarić, dipl. ing. (umjesto BrankaTrifunovića, dipl. ing.), OliverVlainić, dipl. ing., ZdravkoVukelić, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec., mr. sc. Josip Dundović, Ilija Gregorović, dipl. ing., dr. sc. VladoTopić, Josip Maradin, dipl. ing., Mi ro slavMrkobrad. Ispričani: dr. sc. Miroslav Benko, Davor Butorac, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Grbac, prof. dr. sc. Bra ni mir Prpić, Dražen Štrković, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. IvicaTikvić, Branko Trifunović, dipl. ing. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Jurjević pozdravio je sve na zočne i utvrdio kvorum. Nakon toga jednoglasno je usvojen ovaj Dnevni red: 1.Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog od bo raHŠD-a. 2.Obavijesti. 3.Izvršenje programa rada i devetomjesečno financijsko izvješće. 4.Program rada i financijski plan za 2009. godinu. 5.Aktualna problematika. 6.Šumarski list i ostale publikacije. 7.Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i po tra ži vanja na dan 31. 12. 2008. godine. 8.Aktualna tema sjednica; Općekorisne funkcije šu ma – stavovi HŠD-a o inicijativi za smanjivanje nak nade za korištenje OKFŠ-a. 9.Slobodna riječ. Ad 1.Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora održane 2. 10. 2008. god. u šumariji Sinj UŠP Split, objavljen u Šumarskome listu 9–10/2008., dan je na usvajanje i jednoglasno je prihvaćen. Ad 2. 24. i 25. listopada u Crikvenici u hotelu Omorika odr žan je simpozij pod nazivom “100. godina crik ve ničkog rasadnika Podbadanj”, organiziran povodom obilježavanja 100 godina neprekidnog rada toga rasadnika. Skup je dao svoj doprinos 120. go diš njici organiziranog turizma u Crikvenici. Orga ni zatori skupa bili su HŠD Zagreb i ogranak Senj, Hr vatske šume d.o.o., UŠP Senj, a pokrovitelj Mi ni starstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos podarstva. Predstavljeno i ponovljeno izdanje za nimljive knjižice dr. Alfonsa Kaudersa, originalno objavljene 1933., pod naslovom“Nekoliko riječi o pošumljavanju krša oko naših primorskih ku pa li šta”. U ovom djelu, i danas aktualnom, autor daje jed nu sažetu sliku onodobnih okolišnih prilika oko na ših tek začetih kupališta, kao i detaljne naputke o mo guć nostima njihova unapređenja. Asve to “iz prve ruke”, jer je upravoAlfons Kauders prvi i jedinidoctor honoris causaeŠumarskog fakulteta upravo u doba pisanja ove knjižice djelovao, i u tek stasalom rasadniku Podbadanj, kao i u uređenju par ko va i šetnica ondašnje Crikvenice. Knjižicu je ovom prigodom reizdalo Hrvatsko šumarsko društvo, uredio ju je Branko Meštrić, dipl. ing. a predgovorom opre mio dr. sc. Vicko Ivančević, koji ju je i predstavio na sku pu u Crikvenici. Osim u tiskanoj verziji knjižica je dostupna i u digitalnoj biblioteci HŠD.Više o tome možete pročitati u 9–10/2008. ŠL. U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva u Za gre bu u srijedu je 22. listopada predstavljena nova knji ga s područja stručne literature FLOODPLAIN FO RESTS OF THETEMPERATE ZONE OF EU RO PE(Poplavne šume umjerenog europskog pojasa). Ovo kapitalno djelo, tiskano u Češkoj na en gleskom jeziku, zajednički je rad istaknutih šu mar skih stručnjaka i znanstvenika iz Austrije, Češ ke i Hrvatske. Uz uvodnu riječ akademika Matića mo nografiju je prezentirao prof. Anić. Obilježavajući Europski tjedan šuma Hrvatske šume d.o.o. na Cvjetnom trgu u Zagrebu organizirale su promidžbeni štand. Građani su imali priliku na prigodnoj izložbi postavljenoj na nekoliko panoa vidjeti neke isječke iz povijesti hrvatskoga šumarstva. U Hrvatskom šumarskom društvu u Zagrebu u pe tak, 28. studenoga, predstavljena je knjiga Crni orah u Podunavlju, autora mr. sp. Željka Mayera i mr. sc. Ivana Rajkovića. Monografiju je uz autore pred stavio prof. dr. sc. Zvonimir Seletković uz po vi jesni prikaz početka uzgajanja ove alohtone vrste u Podunavlju. U organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva ogran ka Požega i UŠPPožega, 2. prosinca u Požegi predstavljena su hrvatska izdanja dviju knjiga iz područja zaštite šuma:“Atlas šumskih oštećenja dijagnoze bolesti drveća”(G. Hartmann, F. Nien |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 91 <-- 91 --> PDF |
haus, H. Butin) i “Atlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju” (H. Butin, F. Nienhaus, B. Bohmer). Knjige su preveli s njemačkoga Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak. “Atlas šumskih oštećenja” predstavio je prof. dr. sc. Milan Glavaš, dok je “Atlas bolesti i štetnika na drveću i grmlju”prezentirao dr. sc. Mi roslavHarapin. Na osnovi dugogodišnje suradnje naših i Bečkih znan stvenika, nastao je priručnik Bolesti i štetnici ur banog drveća, koji objedinjuje spoznaje hrvatskih i austrijskih istraživača. Šumarski institut Jas tre barsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod spomenutim su naslovom izdali sveučilišni priručnik. Autori priručnika su Christian Tomiczek, Tho mas Cech, Hannes Krehan i Bernhard Perny iz Beča (Savezni šumarski institut – Forschungs zen trum fürWald, BFW), Danko Diminić, Boris Hra šo vec (Šumarski fakultet u Zagrebu) i Milan Pernek (Šumarski institut u Jastrebarskom). Zavod za zaštitu prirode napravio je studiju“Stanje prirode i zaštite prirode u RH”, na kojuHŠD daje svoje primjedbe. U svome Izvješću Državni zavod u po glav lju 2.3.1. Šumarstvonavodi strukturu šuma u Hrvatskoj i površine pod šumom koje nisu usuglašene s podacima Šumskogospodarske osnove po dru čja Repu bli ke Hrvatske 2006 –2015. Ukazuje se kako su u šumama najosjetljivije vrste koje su na bilo koji način vezane uz stara (šuplja) ili srušena (izvaljena) stabla, i to ponajprije određene svojte mikroorganizama, gljiva, člankonožaca, šišmiša i ptica. Dalje se ukazuje na to kako su neke šumske vrste upravo zbog gubitka takvih staništa smatraju ugroženima. Državni zavod naglašava kako se sa sta jališta bio loške raznolikosti šumarstvu može pri go voriti nekoliko osnovnih nedostataka u današnjoj praksi gos podarenjašumama: –pitanje trajanja ophodnje većine vrsta šumskoga dr veća, –broj starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala u gos podarskimšumama, –primjena kemijskih sredstava u zaštiti šuma od štetnika, –broj ostavljenih stabala prilikom dovršne sječe. Danas niti jedna od navedenih primjedbi ne stoji. Ophodnja koja predstavlja životni vijek regularne šu me, od pomlađivanja sastojine do dovršne siječe stabala ovisi danas o fiziološkom stanju šume i zdravosti sta bala, odnosno o početku starenja stabala, tj. smanje nju fotosintetskoga učinka drveća. Produženje trajanja ophodnje koje šumarstvo prilagođuje početku starenja stabala, smanjilo bi učinak općekorisne funkcije koja se odnosi na vezivanje ugljika i smanjivanje ugljičnoga dioksida u atmosferi i tako djeluje ograničavajući na uči nak staklenika atmosfere. U suvremenom uzgajanju šuma ophodnja se više ne određuje iz merkantilnih razloga (povećanje udjela fur ni ra), nego na osnovi učinkovitosti fotosinteze koja odre đuje početak starenja. Propadanje šuma izazvano promjenom kemijske kli me, ali i drugim čimbenicima kao što su, primjerice, promjena vlažnosti staništa u nizinskim lužnjakovim šumama pod utjecajem različitih vodotehničkih zahvata, što izaziva trajni pad ili povišenje razina podzemne vode ili sušne prilike zbog klimatskih promjena na južnim rubovima areala obične jele, skratili su život po jedinoga šumskoga drveća za više desetaka pa i sto ti nu godina. Danas nema šume u Hrvatskoj u kojoj se ne pojavljuju suha stabla u većoj količini od nekadaš nje uobičajene prirodne pojave, što zasigurno vrlo obilno pruža ekološku nišu spomenutim organizmima ovis nima o mrtvom drvu. To je isto tako povezano i s ostavljenim stablima prilikom dovršne sječe, kao i pri mjenom FSC certifikacije te pridržavanjem Zakona o šumama kroz pravilnike o uređivanju šuma koji predstavljaju podzakonske akte, a koji isto tako osiguravaju mrtvo drvo kao ekološku nišu. Šumarstvo, dakle, vodi bri gu o mrtvom drvu koje treba ostati u šumi zbog bio loš ke raznolikosti svojti kojih nema u mladoj i srednjedobnoj šumi i koja se pojavljuje u prašumi u razvojnim fazama starenja i raspadanja. Ostavljanjem suhih stojećih i ležećih stabala u šumi ostvaruje se tražena bioraznolikost koju osigurava mrtvo drvo i to primjenom načela FSC certifikacije kao i Pravilnika o uređivanju šuma. Potpuno postizanje spomenute bioraznolikosti pred viđa se u trajanju od tri dobna razreda (60 godina). U Službi za zaštitu šuma Hrvatskih šuma d.o.o. Direk cija Zagreb saznali smo kako se prilikom uni šta va nja šumskih štetočina koriste isključivo biološki pre pa rati, a ne kemijska sredstva. Zaključeno je da se više ne koriste dendrocidi za “čišćenje” nepoželjnih vrs ta koje ugrožavaju hrast lužnjak. Želimo ukazati na dobro stanje naših šuma koje su preko 95 % prirodnoga sastava, što je posljedica dob ro ga rada šumarske struke u posljednjih 250 godina, a po sebno u XIX. stoljeću kada se razvila domaća šumar ska struka sa svojim Hrvatsko-slavonskim šu mar skim druš tvom i to od Šumarskoga učilišta u Kri žev cima 1860. go dine preko Šumarske akademije, koja je pripojena Sve učilištu u Zagrebu 1898. godine i ko načno Šu mar sko ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960. godine. Uzgajanje šuma razvijalo se u smislu ekosustavnih uzgojnih postupaka pa se razvila zagrebačka škola uz ga janja šuma, koja daje prednost prirodnom pomlađivanju i ne dozvoljava čistu sječu, što su osnovna načela ekosustavnoga postupka sa šumom koja ulaze u za ko ne o šumama. Škola se i dalje razvija, i u rujnu 2007. godine Hr vat ska akademija znanosti i umjetnosti Sekcija za šumar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 92 <-- 92 --> PDF |
stvo, Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šu mar stvo organizirala je međunarodni skup pod nas lo vom “Pra šum ski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospoda re nje šumama u Hrvatskoj”. Na skupu se za ključilo kako prirodno gospodarena šuma daje najveći gospodarski i općekorisni učinak, odnosno najbolje ispunjava ekološke, socijalne i socijalno-ekofiziološke funkcije. U posljednje vrijeme posebno u krugovima zaštitara prirode prevladalo je mišljenje kako bi što više šuma trebalo potpuno zaštititi, odnosno pretvarati u se kun darne prašume. Proučavajući prašume u Hrvatskoj od 1957. godine i prateći rezultate istraživanja europskih prašuma, došlo se do zaključka kako prašuma u nekim svojim razvojnim fazama ne ispunjava naj značaj nije općekorisne funkcije. Prašuma se tijekom svojega dugoga života sastoji iz razvojnih faza po mla đivanja, inicijalne faze, optimalne faze, faze starenja, raspadanja i ponovno pomlađivanja. U fazama pomlađivanja, starenja i raspadanja prašuma ne ispunjava u potpunosti ili uopće ne ispunjava ekofiziološku funkciju vezivanja ugljika i ispuštanja kisika, koja je značajna za smanjenje ugljičnoga dioksida u atmosferi sta kleničkog plina, a koji uvjetuje globalnu promjenu klime u smislu njezina zatopljenja. Osim te funkcije na vedene razvojne faze ne ispunjavaju u potpunosti pro tuerozijsku i hidrološku funkciju. Spomenute raz voj ne faze prašume traju oko 60 % njezinoga život no ga vijeka, što je velik gubitak povoljnog utjecaja šume na okoliš koji gubimo u prašumi. Prirodno gospodarena šuma preuzela je od prašume fazu pomlađivanja, koju je u odnosu na prašumu uzgojnim postupcima znatno vremenski skratila, zatim inicijalnu i optimalnu fazu koje su u smislu foto sintetskoga učinka najznačajnije u životu šume. Ako se prirodno gospodarenoj šumi doda mrtvo drvo (što je već u šumarskoj praksi u tijeku – FSC certifikacija i Pravilnik o uređivanju šuma) ona će tijekom čitavoga trajanja svoga života u potpunosti ispunjavati sirovinsko-energetsku funkciju, kao i sve općekorisne funkcije, pa i one bioraznolikosne koje prašuma ima samo u fazi starenja i raspadanja. Prirodno gospodarena šuma je optimalan oblik šumekoji bi trebalo uzgojitiu čitavomearealu hr vat skih šuma, uključivši ekološku mrežu i sve za šti će ne šume koje nisu specijalni šumski rezervati i strogo zaštićeni šumski rezervati. To bi predstavljalo vrlo učinkovitu i ekonomičnu zaštitu prirode i okoliša, što bi značajno sma njilo današnje troškove zaštite prirode. Tako organizirano šumarstvo u zajedništvu sa zaš ti tom prirode moglo bi među svojim kadrovima imati bio loge specijaliste za pojedina područja flore i faune. Primjedbe na vodno gospodarstvo 2.2. U Izvješću Državnoga zavoda za zaštitu prirode za podpoglavlje 2.2.3 u kojemu se daje ocjena provedbe NSAP-a stoji: Akcijski plan za vodno gospodarenje predviđen NSAP-omnije proveden.To ukazuje na odnos te struke prema zaštiti prirode. U podpoglavlju 2.2.1. Stanje Vodnoga gospodar stva u Hrvatskoj na kraju piše: “Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti je je dan od ključnih elemenata u konceptu integralnog upra vljanja sljevovima koji predstavlja temelj suvremenog pristupa vodnom gospodarstvu te je stoga kao takav sastavnica europskog i nacionalnog zakonodav stva i prakse u tom sektoru”. Ova izjava trebala bi zapravo pokriti sve krive po te ze vodnoga gospodarstva tijekom njihova osmo go diš njega djelovanja. Slijede sektori i naše primjedbe. Upravljanje vodotocima i zaštita od poplava Radovi unutar toga sektora odnose se na Srednje Po savlje povezano uz zaštitu Zagreba, Siska te nase lja i poljodjelstva uz Savu od Zagreba do Oku čana, kao i nizvodnih naselja i poljodjelstva. Ne ka dašnja prirodna retencija toga područja iznosila je oko 200.000 ha i danas je ograničena na kojih 50.000 ha (Lonjsko polje, Opeke, Trstika, Mokro polje) što nije značajnije ugrozilo nizinske šumske eko sustave toga područja. Prilikom ostvarenja ovo ga projekta sudjelovalo je i šumarstvo. Smatramo kako je u ovome projektu ostvaren dobar odnos iz me đu šumarstva i vodnoga gospodarstva. Tijekom izgradnje Retencije Kupčina, šumarstvo se uključilo prekasno kada su već bili dovršeni vo do teh nički zahvati, što je izazvalo značajne štete u po kupskim nizinskim šumama. Eksploatacija riječnog nanosa Šljunak se koristi izravno iz korita rijeke Drave, što produbljuje dno te izaziva pad razina podzemnih voda.Velike štete na šumskim ekosustavima izazvala je eksploatacija šljunka u prirodnom koritu ri je ke Drave, čiji je tok je ostavljen kao biološki mi nimum prilikom izgranje hidroelektrana Va raž din, Čakovec i Dubrava. Proširenje i produbljenje toga korita određenoga za protjecanje biološkoga minimuma, nije se moglo struč no opravdati osim kao čista eksploatacija šljun ka i uništenje staništa i preostaloga živoga svijeta nekadašnjega dravskoga toka. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 93 <-- 93 --> PDF |
U područjuVirovitice u predjelu toka Drave pro gla še nog zaštićenim krajolikom, predsjednik udruge Dravska liga bio je fizički napadnut kada je upozorio da se u zaštićenom krajolkiku ne može eksploa ti ratišljunak. Uređivanje vodnih putova Danas je vrlo aktualna izgradnja kanala Dunav-Sava na potezuVukovar-Šamac koji prolazi pokraj Spač van skog šumskog bazena i nizinskih šuma Gor njega Bosuta. Predstavnici Šumarskoga fakulteta Sve uči lišta u Zagrebu iAkademije šumarskih zna nosti, kao i Hrvatsko šumarsko društvo, dali su ne gativno miš lje nje o izgradnji spomenutoga ka na la. Predstavnici navedenih institucija smatraju kako je potrebno prema načelima šumarske biometrike is tra žiti utjecaj kanala Dunav-Sava na šume. Re zul tati tih istraživanja dali bi odgovor o mogućnosti ili ne mo guć nosti gradnje, uzevši u obzir sveukupne koristi od šume i kanala. Na mišljenje šumarske zna nosti i struke in ve stitori reagiraju angažiranjem jedne male firme, koja brzo dovršava studiju o utjecaju kanala Dunav- Sava na šume, iza čega slijedi niz nelogičnih poteza od strane Hrvatske vodo pri vre de, pa i dono še nje pro stor noga plana kanala, iako se prije toga nije konzultirala šumarska struka (Hrvatsko šu mar sko društvo, Šumarski fakultet Sve učilišta u Za gre bu, Akademija šumarskih znanosti). U prostornom planu kanala predviđa se kanalizacija Save od Šamca do Siska, ili čak do Zagreba, što bi promjenom vodnih odnosa zasigurno ugrozilo zao balje promjenivši staništa i u području Parka pri ro de “Lonjsko polje”. Danas je studija o utjecaju kanala na okoliš koja ima značajne propuste, i od šumarske strane negativno ocijenjena, na razmatranju kod povjerenstva. Izgradnja hidroenergetskih objekata Izgradnjom derivacijskih hidroelektrana, štete u ni zin skim šumama pojavljuju se uz akumulacijska je zera zbog zamočvarenja, te uz derivacijski kanal zbog trajnog sniženja razina podzemnih voda. U jednom i drugom slučaju dolazi do propadanja sta bala nizinskih šuma od kojih je najosjetljiviji hrast lužnjak. Zbog izostanka pronosa, budući da se materijal nagomilava u akumulacijskom jezeru, ri je ka produbljuje dno svojega nizvodnoga korita, što izaziva pad razina podzemnih voda u zaobalju i pro mjenu staništa nizinskih šuma uz značajno su še nje hrasta lužnjaka, primjerice u šumi Repaš i drugim šumamna u nizvodnom zaobalju hi dro elek tra neDubrava. U varaždinskom području u šumama pokraj hi dro elektrane Čakovec, u poplavnim šumamm vrba i to po la, u pojedinim dijelovima osušilo se preko 70 % drveća, a zbog drastične promjene staništa obnova nije uspjela poslije više pokušaja. Najveće štete kroz utjecaj hidroelektrane na promjenu vodnih od no sa u zaobalju izazivaju derivacijske, pa iako postoje i drukčije projektirane hidroelektrane, koje iza zivaju puno manje promjene staništa u zaobalju, investitor (HEP i Hrvatska vodoprivreda) se odlu ču je uvijek na takve s dubokim odvodnim kanalom. One proizvode nešto više kilovata, ali samo u šumama izazvane šte te, bez onih u ekosustavu rijeke, nje zinome koritu i obali, poljodjelstvu, zaštiti oko li ša i prirode, daleko prelaze koristi koje daje hidro elekt rana. Navodnjavanje i melioracijska odvodnja O utjecaju navodnjavanja na šume nemamo za sada iskustva. Glede melioracijske odvodnje imamo loša is kustva. Duboki odvodni kanali uz rub nizinskih šuma, ali i od njega udaljeniji, snizuju razine pod zem nih voda u lužnjakovim šumskim zajednicama, što izaziva sušenje šumskoga drveća.Tako smo pri mje rice zabilježili značajne štete u šumskom ba ze nu Spačva pokrajVrbanje. Utjecaj otpadnih voda na biološku i krajobraz nu raznolikost Poplavna voda gotovo uvijek sadrži otpadne vode s primjesom različitih otrova koji potječu od industrije, urbanog prostora i poljodjelstva te zasigurno utje ču, u većoj ili manjoj mjeri na zdravstveno sta nje nizinskih šuma. Prilikom istraživanja uzroka su še nja hrasta lužnjaka u šumi Kalje, analizirali smo poplavnu vodu koja je prije sušenja lužnjaka po pla vila šumu. Poplavna voda sadržavala je amonij, nitrite, nitrate, ulja i masti, ugljikovodike mineralnog porijekla, fe no le, taninske i ligninske tvari, olovo, kadmij i de ter džente pojedinačno ispod dopuštenih graničnih vrijednosti, ali u sinergiji su zasiugurno nepovoljno utjecali na živu sastavnicu šume. Značajno za ga đe nje potvrđeno je u nedostataku kisika, što je uz višak ugljičnoga dioksida, utjecalo na vitalnost stabala hrasta lužnjaka. Pri tome je nužno navesti kako je zbog iskopa odteretnoga kanala Sava-Odra koji prolazi kroz su sjed no šumsko područje Turopoljski lug, podzemna voda tijekom sušenja hrasta lužnjaka u šumi Kalje pala preko 50 cm, uz dvije sušne godine. Si ner gij sko djelovanje većega broja nepovoljnih čimbenika, uz otpadne vode, utjecalo je na sušenje hrasta lužnjaka, koje je zajedno s onim u Turopoljskom 3 lugu iznosilo oko 300.000 m. Kako se vidi, vodoprivreda u svojoj praksi nije pazila na načela biološke i krajobrazne raznolikosti u prostoru svojih djelovanja, što je daleko od očuvanja prirode i EU programa NATURA2000, a što će se uskoro pokazati i kompromitirati one koji stoje iza toga. 591 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 94 <-- 94 --> PDF |
U tijeku je javna rasprava Energetske strategije Hrvat ske u koju se uključilo i HŠD sa svojom sekcijom Hrvatskom udrugom za biomasu. Otvorenim pismom upućenom predsjedniku Države,Vlade, re sor nom Ministarstvu, Gospodarskoj komori, Sa bor skom odboru itd., HŠD je iznijelo svoje stavove oko korištenja šumske biomase kao obnovljivog eko loški prihvatljivog energenta, te potencijale hr vat skih šuma u proizvodnji drva kao energenta, kako slijedi. Šumarstvo kao proizvođač obnovljivih izvora energije Hrvatsko šumarsko društvo, kao jedna od najstarijih nevladinih udruga (osnovano 1846. godine) u svom 162-ogodišnjem radu uvijek je promicalo napredne i gospodarski značajne ideje i projekte.Tako je u cilju što bolje organizacije stručnih potencijala, na svojoj 109.redovitoj Skupštini, održanoj u Karlovcu 17. lipnja 2005. god., u okviru Dana hrvatskog šumarstva, osnovalo sekciju “Hrvatska udruga za biomasu”. Na projektima korištenja biomase šumarska struka usko surađuje s Europskim institucijama, posebice s Bavarskim ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i fir mom C.A.R.M.E.N., te s Austrijskim državnim šuma ma d.d. i njihovim Saveznim ministarstvom po ljo pri vrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, kao savjetnicima i partnerima. Zbog svega navedenog i što bržeg, učinkovitijeg i obimnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, Hr vat ska udruga za biomasu učlanjena je u Europsku udru gu za biomasu (AEBIOM). Hrvatsko šumarstvo gospodari s 2 688 687ha šuma i šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397 963 000 m3 drv ne zalihe, s godišnjim prirastom 10 526 000 m 3, gdje se svake godine u zahvatima njege i obnove šuma 3 sječe bruto volumen (godišnji etat) od 6 564 000 m. Skoro sve šume u Hrvatskoj su prirodne (97 %), na sta le prirodnim pomlađivanjem iz sjemena matične sa stojine, koja se vjekovima razvijala na tom staništu.To hrvatske šume svrstava među najprirodnije, najstabilnije i najproduktivnije u Europi, koje trajno pro iz vode općekorisna (ekološka, socijalna i so cijalno-ekofiziološka) i gospodarska dobra. Drvo je uvijek bilo značajan izvor energije u svim fazama razvoja ljudskog društva. Oko godine 1850. drvo je osiguravalo skoro 90 % energije za čovjekove potrebe, da bi u posljednjem desetljeću 20. stoljeća udio drva za energiju u razvijenim zemljama pao ispod 5 %. Pojavom energetske krize, udio drva u energetskoj bilanci najrazvijenijih europskih zemalja u ovo vri jeme svakim danom sve više raste, kao i potreba za svim oblicima energije. Šumarska struka ovladala je i usavršila sve postupke pridobivanja drva kako za potrebe industrije, tako i ogrjevnog drva kao primarnog ili sekundarnog nositelja energije. Ukupna i planirana godišnja i desetgodišnja sječa na ziva se etat i predstavlja bruto volumen krupnog drva, iz kojega se izrađuju šumski proizvodi (iznad 7 cm promje ra sortimenta). On je planiran i bilanciran u gos po darskim godišnjim i desetgodišnjim osnovama gos po darenja. Ostvareni ili sječivi etat, predstavlja neto volumen proizvedenih drvnih sortimenata posječenog godišnjeg etata. Razlika između bruto etata krupnog drva stabala iz kojega se izrađuju drvni proizvodi i ostvarenog neto sječivog etata količine proizvedenih sortimenata go diš nje, drvni je materijal koji danas kao otpad ostaje u šumi, a koji može dobro poslužiti za pridobivanje energije. Isto tako, za pridobivanje energije može poslužiti sva biomasa dobivena zahvatima njege čišćenjem u pr vim dobnim razredima regularnih šuma, kao i biomasa dobivena uzgojnim zahvatima u svim degradacijskim stadijima šuma. Ta se biomasa do sada nije prikazivala u okvirima go dišnjih etata regularnih visokih, srednjih i niskih, kao i prebornih šuma, jer se po dimenzijama stabala od ko jih nastaje nalazi ispod taksacijske granice od 10 cm prsnog promjera, za koju do sada tržište nije pokazivalo interes. U biomasu za pridobivanje energije spada i drvo iz osnovanih energijskih plantaža i kultura, kao i drvo od vjetroizvala, ledoloma, opožarenih površina, drvoreda, parkova te drvo uz kanale, vodotoke i dr. U današnjim uvjetima, kad biomasa postaje tržišno vrijedan i tražen proizvod, hrvatsko šumarstvo se mora opredijeliti za intenzivnije gospodarenje, kako bi zahvatima njege i pomlađivanja šuma, povećali njihovu kvalitetu, a istovremeno dobili tržišno vrijednu bioma se za energiju. Intenzivno gospodarenje u šumarstvu predstavlja skup stručnih radova u šumskom ekosustavu, koji se te melje na spoznajama do kojih je došla šumarska znanost na svim znanstvenim područjima unutar šumarske struke i srodnih područja. Koristeći se stvarnim podacima koji se temelje na dugogodišnjim sveobuhvatnim izmjerama u šumama Hrvatske, kao i saznanjima o dosezima šumarske znanosti u gospodarenju s njima, izradili smo 4 različita scenarija o mogućim količinama pridobivanja drva za industriju i energiju. Koji će se scenarij primijeniti ovisi o našoj opredijeljenosti za korištenje bioenergije, kao i o intenzitetu i kvaliteti gospodarskih zahvata. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Prvi scenarijpredstavlja današnje stanje gdje se od 3 pro pisanog godišnjeg etata koji iznosi 6 564 000 m do bije 30 % trupaca i 10 % celuloznog drva, što znači ukup no 40 % drva za industriju, zatim 20 % ili 1 312 800 mogrjevnog drva, a ostatak od 40 % predstavlja drvo tanjih dimenzija koje kao otpad ostaje neiskorišteno u šumi. Drugi scenarijtemelji se na činjenici da 40 % drv nog volumena koji kao otpad ostaje u šumi, danas ima veliku tržišnu vrijednost i koristi se za pridobivanje energije. Ako bi prihvatili to drvo i upotrijebili ga za energiju, onda bi od istog bruto etata dobili 40 % indu 3 strijskog drva, 45 % ili 2 954 000 mdrva za energiju, a otpad bio iznosio 15 %. Treći scenarijtemelji se na mogućnostima povećanja današnjeg etata putem intenzivnijih zahvata njege proredom i povećanjem intenziteta zahvata u pre bornim šumama. Na taj način bi dobili mogući etat od 3 7 330 000 m.Taj bi nam etat mogao dati 40 % indu 3 strijskog drva i 45 % ili 3 299 000 mdrva za energiju, uz 15 % otpada koji ostaje u šumi. Četvrti scenarijtemelji se na povećanom normal- nom etatu, a zatim i na drvnom volumenu kojega mo že mo dobiti izvan propisanog etata, njegom mladih šuma 3 čišćenjem u iznosu od 170 000 mte drvnim volu me nom kojega je moguće ostvariti radovima njege i obno 3 ve u šikarama i makijama u iznosu od 705 000 m. Na taj bi način, uz drvo za industriju kojega smo odre di li na 3 osnovi povećanog etata, mogli dobiti 4 174 000 mdr ve ta za energiju. Iz navedenih scenarija vidljivo je da godišnje raspolažemo s drvetom za proizvodnju primarne i sekundar 3 ne energije u količinama od 1 312 800mminimalno, 3 do4 173 507mmaksimalno. Navedeni podaci su naša energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i prezentirana. To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji način ćemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj energetskoj i gospodarskoj politici. Prednosti veće upo rabe potencijala šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su: 1.Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna go riva je njena obnovljivost i potrajnost. Opte re će nje atmosfere COpri korištenju biomase kao gori2 va je gotovo zanemarivo. Dok su fosilna goriva odgovorna za 80 % zagrijavanja planete zemlje, po troš nja fosilne primarne energije u šumskoj proizvodnji iznosi svega između 1 i 4 % ! 2.Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva su sma njenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita, povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti op skr be energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost Hr vat ske u uvozu energije porast će sa sadašnjih 50 % uvo za na preko 70 % u 2030. godini. Budući da u EU irazvijenom svijetu raste tendencija korištenja ob nov ljive energije kao izvora energije, trebamo i u Hr vat skoj poraditi na tome, da se obnovljivi izvori energije koriste u pravoj mjeri. U protekle tri godine (siječanj 2005 – siječanj 2008) cijene nafte porasle su za oko 120 %, a cijene prirodnog plina za više oko 70 %! 3.Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pri donosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je im pe rativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Ciljanim rastom korištenja šumske sječke od 1 mi lijun tona godišnje od 2010. godine postiže se: 1.povećat će se prihod u šumarstvu prodajom šumske sječke za oko 35 mil. € godišnje, 2.smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 0,36 mi lijuna tona ekvivalenta nafte na godinu, 3.smanjit će se emisija fosilnog COza oko 1,05 mi li 2 juna tona na godinu, 4.porast će zaposlenost za više od 1000 radnih mjesta u šumarstvu. Budući da su predložene količine šumske biomase u Energetskoj strategiji RH (zelena knjiga) prenisko pla nirane, molimo Vas da u poglavlju 9. Obnovljivi izvo ri energije u Tablici 9.2 Ukupan procijenjeni po ten cijal drvne biomase iz šumarstva, industrije i po ljo pri vrede (stranica 74.) unesete pod rednim brojem 1. Prostorno drvo sljedeće količine šumske biomase, i to: 3 za 2020. godinu 3.299.000 mumjesto planiranih 1.889.551m3( u Planu poslovanja HŠ d.o.o. za 2008. prostorno drvo iznosi 2,0 mil. m3), a za 2030. godinu 3 4.173.507m. Ove količine šumske biomase nalaze se u Zborniku radova savjetovanja HAZU znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 26. 11. 2006. godine. Slijedom toga, molim da ispravite i Tablicu 9-1 Projekcije strukture obnovljivih izvora energije do 2020. godine (s pogledom na 2030. godinu) na stranici 73.u koloni Biomasa (PJ). UnaprijedVam zahvaljujemo i stojimo na raspolaganju ukoliko trebate dodatne informacije. U tijeku je javna rasprava studije utjecajaVKDS na šumske ekosustave. Primjedbe HŠD-a na Stu di ju sadržane su u sljedećem pismu: Prema OIKONU,Višenamjenski kanal Dunav-Sava ((VKDS) utjecat će na šume istočne Slavonije unutar kojih se nalazi i šuma Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (QuecusroburL.) u srednjoj, zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Osim Spačve tu su nizinske šu me sjeverno od toga kompleksa do Dunava, kao i šume |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 99 <-- 99 --> PDF |
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO FINACIJSKI PLAN POSLOVANJAZA2009. GODINU PRIHODI Prihodi od članarina750.000,00 Prihodi od kamata25.000,00 Prihodi od iznajmljivanja imovine1.900.000,00 Prihodi od donacija:Državni proračun/lokalna samouprava150.000,00 Ostali prihodi od donacija250.000,00 Prihodi od pretplate na Šumarski list450.000,00 Prihodi – ostalo400.000,00 UKUPNO PRIHODI:3.925.000,00 RASHODI Rashodi za zaposlene Plaće, porezi, prirezi, doprinosi800.000,00 Ostali rashodi za zaposlene (naknade)25.000,00 Materijalni rashodi Rashodi za službena putovanja20.000,00 Rashodi za materijal i energiju120.000,00 Rashodi za usluge:Telefon i pošta55.000,00 Usluge tekućeg održavanja300.000,00 Komunalne360.000,00 Intelektualne usluge300.000,00 Računalne usluge50.000,00 Grafičke365.000,00 Ostali rashodi poslovanja Premije osiguranja30.000,00 Reprezentacija510.000,00 Članarine30.000,00 Stručna putovanja, savjetovanja630.000,00 Stručna literatura50.000,00 Troškovi vanjskih suradnika90.000,00 Amortizacija55.000,00 Bankovne usluge15.000,00 Ostali rashodi120.000,00 UKUPNO RASHODI:3.925.000,00 UKUPNO PRIHODI:3.925.000,00 Nakon rasprave jednoglasno je usvojen program rada i financijski plan za 2009. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 96 <-- 96 --> PDF |
područja gornjega Bosuta. Prema autorima Studije utjecana površina šume budućim VKDS ima oko 70.000ha. Izravni ekološki vladajući čimbenik na vrste drveća ni zinskih šuma, a što je posebno izraženo kod hrasta lužnjaka, je voda koje nema dovoljno u oborinama toga područja za uspješan rast hrasta lužnjaka. Ne do sta tak vode osigurava lužnjak iz zaliha podzemne vo de, čija godišnja razina u tome području koleba od 1 m do 2 m. Ako trajno padne podzemna vode više od 0,5 m, hrast lužnjak fiziološki slabi i suši se. Isto se događa ako se razina podzemne vode trajno podigne i za moč vari tlo u dijelu ekološkoga profila u kojemu se na lazi korijenje hrasta lužnjaka. To je šumarskoj prak si i znanosti poznato više od stotinu godina, a tu pojavu je detaljno opisao Vajda, bivši profesor zaštite šuma na Šumarskome fakultetu u Zagrebu. Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima između uspijevanja šumskoga drveća i podzemne vode prema načelima šumarske biometrike,mo ra mo raspolagati s vremenskim nizom mjerenja pod zem ne vode i prirasta drveća od najmanje 30 godina, a što je vrlo značajno u današnje vrijeme globalne promjene klime. U Spačvi piezometri mjere od 1988. godine, bez mje renja tijekom Domovinskoga rata, a u području šu ma gornjega Bosuta od 1996. godine, nizovi mjerenja za Spačvu su do 2008. godine 16, a u gornjen Bosutu 12 godina, dakle nedostaje najmanje 14, odnosno 18 go dinamjerenja. Budući da izrađivači Studije nisu raspolagali s po treb nim godinama mjerenja, obavili su ekstrapolaciju postojećih podataka, kako bi se navodno postigla pouzdanost podataka koristeći vodostaje postojećih vodotoka na Biđu u Cerni, Bosutu u Njemcima i Spačvi u Otoku. Evo načina postupka ekstrapolacije iz Studije OIKONA: “Za potrebe ekstrapolacije vremenskih nizova mje re nih razina podzemnih voda izrađeni su predikacijski modeli u funkciji obližnjih vodotoka za koje su kompletirani podaci na vodomjernim postojama Biđ-Cer na, Bosut-Njemci i Spačva-Otok (najranija mjerenja od 1950. godine) i klimatskih parametara (mjesečna obo rina i mjesečna evapotranspiracija). Za izgradnju mo dela korištena je metoda generalnog linearnog mo de liranja (Ott, 1993). Srednji mjesečni vodostaj na piezo metrima je kao zavisna varijabla izjednačen vi še stru kim linearnim regresijskim modelom u kojemu su ne zavisne varijable bile srenji mjesečni vodostaj od nos nog vodotoka u tekućem, prošlom i pretprošlom mje secu, mjesečna potencijalna evapotranspiracija u te kućem, prošlom i pretprošlom mjesecu (mjesečna oborina nije dala statistički značajan doprinos regresi ji), te sami piezometri na način da je za svakoga od njih izračunata posebna linearna konstanta.Te konstante su kasnije prostorno interpolirane čime je omogućeno da se za svaku točku promatranog područja te za zadani vodostaj odnosnog vodotoka i zadanu potencijalnu eva potranspiraciju izračuna apsolutna nadmorska razina podzemne vode, a nakon njezinoga oduzimanja od di gitalnog modela i dubina podzemne vode”. Eks tra po lacija vremenskih nizova mjerenih pod zem nih voda unatrag nepouzdana je i pomoću njezinih rezultata ne može se provesti multiple-regresija iz me đu ekoloških i bioloških varijabla u svezi utjecaja VKDS na stabla hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća istraživanih nizinskih šuma. Nema nikakve suvremene statističke me to de niti će je ikada biti, koja bi mogla na osnovi nedovoljnih podataka dati pouzdan rezultat o rea gira nju hrasta lužnjaka na promjene u staništima koje će izazvatiVKDS. Kako se radi o podzemnim vodama koje su usko po vezane s globalnom promjenom klime koja je osjet ljivije započela osamdesetih godina prošloga stoljeća, za pouzdane rezultate u tome području istraživanja po treb ni su po načelima biometrike određeni vremen ski nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uo če nih klimatskih promjena, kako bi se dobili pouzdani rezultati. Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši podatke unatrag, što se nikako ne može prihvatiti. Svi izračuni koji su uslijedili povezano uz Studiju o utje caju VKDS na šumske ekosustave, a temelje se na tako dobivenim razinama podzemne vode,ne mogu se pri hvatiti jersu nepouzdani. To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Stu dije: 2.4.Podloge dobivene modeliranjem 3.7.Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i pa rametara dobivenih biodiverziteta od dubine pod zemnevode 3.8.Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak 3.9.Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s dubinom podzemne vode 4.ProcjenautjecajaVKDS na šumske ekosustave 5.Ekonomska interpretacija promjena u šumskim eko sustavima nakon izgradnje VKDS 6.Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod utje cajem VKDS. Budući da je veći dio poglavlja i potpoglavlja Stu di je o utjecajuVKDS na šumske ekosustave neprihvat ljiv, Studija se u cjelini ne prihvaća. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Završen je projekt digitalizacije ŠLi sada se radi na sustavu pretraživanja. MRRŠVG poslana je zamolba za financijskom potporom ŠLu 2009. godini. Ad 3. Tajnik je izvijestio da su aktivnosti Društva predvi đe ne planom rada za 2007. godinu i ostvarene. Devetomjesečno financijsko izviješće HŠD-a ko men tirala je i obrazložila stavke, gdje indeksi pokazuju zna čajnije odstupanje od plana, voditeljica financijske služ be Biserka Marković, dipl. oec. Oba izvješća su jednoglasno prihvaćena. Ad 4. Program rada za 2009. god. Organizirat ćemo tematske sjednice s aktualnom pro blematikom, koji će zahtijevati iskazivanje na šeg stava i stručnog mišljenja. Ponajprije ovdje mis limo nastaviti s praćenjem aktivnosti oko izgradnjeViše na mjenskoga kanala Dunav-Sava, raspraviti Studiju restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u izra di Eko nom skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i slično. Kao organizatori ili suorganizatori sudjelovat će mo, zajedno sa ograncima HŠD-a, AŠZ, Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskim institutom Jastrebarsko, u organizaciji simpozija, okrug lih stolova i sl. Već sada je najavljeno znanstveno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem, u or ga nizaciji Šumarskog instituta Jas tre barsko, koje će se održati u Zagrebu u četvrtak, 12. ožujka 2009. go dine. Naziv savjetovanja je Biološko-ekološke i ener getske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj. Poticat ćemo i pomagati ogranke da nastave s akcijom podizanja spomen obilježja svojim istaknutim članovima. Isto tako pomagati već uhodane projekte, međunarodnu izložbu fotografija “Šuma okom šumara” bjelovarskoga ogranka, podizanje šumarskih muzeja (Brod na Kupi) i slično. Kako je 2009. godine obilježavajući Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, u planu održati sjekačka i spor tska natjecanja djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o., mjesto održavanja redovite skupštine HŠD-a i svečane akademije bit će određeno u suradnji s pos lo vod stvom Hrvatskih šuma d.o.o.Aktualna struč na tema Skupštine isto tako će se naknadno odabrati (možda Plan restrukturiranja HŠ d.o.o.). I u 2009. godini nastavit ćemo s aktivnostima koje su već postale tradicionalne, a to je priprema ekipe i sudjelovanje na europskom prvenstvu šumara u nor dijskom skijanju EFNS, koje će se održati od 8. do 14. ožujka 2009. u Donovalyma u Slovačkoj, i ski jaškom natjecanju šumara iz Italije, Austrije, Slo venije i Hrvatske, ALPE-ADRIA, koja će se odr žati u Koruškoj u Austriji. Ukoliko dobijemo po tvrdan odgovor od vlade RH na zamolbu za po kro viteljstvom EFNS natjecanja 2012. godine u Hrvatskoj, već od 2009. godine krenut će se s intenzivnim pripremama za organizaciju ovoga skupa. I u svojoj 133. godini izlaženja, nastojat će se da naše znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski list, bude što kvalitetniji i da redovito izlazi u 6 dvobroja, kao iWEB izdanje Šumarskoga lista. Po čet kom godine organizirat ćemo u dvorani MRRŠVG javnu prezentacijuWEB izdanja Šumarskoga lista. HŠD će i nadalje potpomagati i koordinirati radom Sekcija, kako već uhodanih, Hrvatske udruge za bio masu i Pro-Silva Croatia, tako i novoformiranih Ekološke sekcije i Sekcije za zaštitu šuma. Pro Silva Croatia u 2009. godini namjerava ostvariti sljedeće aktivnosti: –Dovršiti tiskanje i prezentirati zbornik radova me đu narodnoga znanstvenoga skupa “Prašumski re zer vati dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj”. Sekcija je suorganizirala znan stveniskup. –Sudjelovati na sastanku Upravnoga vijeća asocijacije, koji se povodom 20. obljetnice njezina osnutka or ganizira u Ljubljani, u mjesecu lipnju 2009. go dine. –Obaviti pripreme i postupak kandidiranja izabranih šumskih sastojina za europsku listu reprezentativnih objekataPro Silva Europe. –U suradnji s Ekološkom sekcijom,Akademijom šu mar skih znanosti i Sekcijom za šumarstvo HAZU, organizirati okrugli stol radnoga naslova: NATURA 2000 i hrvatsko šumarstvo. –Propagirati rad asocijacijePro Silva Europeinformiranjem članova HŠD i javnosti putem članka u Šumarskom listu. Hrvatska udruga za biomasu će i u 2009. godini, tj. četvrtu godinu zaredom, nastaviti sa svojim aktivno stima: –Organizacije savjetovanja, stručnih skupova, seminara, predavanja za ogranke HŠD i lokalnu sa moupravu, Izdavanje publikacija i promidžbenih ma te rijala, 4. Hr vatskih dani biomase u sklopu 11. europskih dana biomase regija 2009. –Pripreme podloga za toplinsku energetsku politiku putem HGK Zajednice obnovljivih izvora energije, Grupacije za biomasu i bioplin i Radne skupine za ener getsko iskorištavanje šumske biomase Mi ni star stva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos podarstva. –Predavanja i kooperacija s drugim organizacijama i udru gama koje imaju slične ciljeve. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 98 <-- 98 --> PDF |
–Lobiranje na nacionalnim i međunarodnim procesima u pripremi Zakona iz energetske i okolišne poli tike, i provedbi Strategije energetskog razvoja RepublikeHrvatske. –Potpora praktičarima u uporabi bioenergije, na primjer tvrtkama koje proizvode kotlove i peći na biomasu “Centrometal” d.o.o. Macinec i sl. –Organizacija i potpora u koncesiji marketinga i ogla šavanje (plakata, letaka i sl.) za bioenergiju, na pri mjer snimanje studijskih emisija na radiju i TV. –Suradnja s politikom (saborski odbori i dr.), korisnicima, proizvođačima, znanosti i istraživanju u toku daljnjeg razvoja sustava bioenergije. –Hrvatska udruga za biomasu svojim radom i afir ma tivnim nastupima na stručnim savjetovanjima, konferencijama i aktivnostima, i u 2009. godini pridonosit će jačanju nacionalne svijesti o važnosti ko riš tenja biomase kao obnovljivog izvora energije. Sekcija za zaštitušuma formirat će stručnu vodeću grupu koja će brinuti o provođenju planiranih ak tivnosti: –Organizirati okrugli stol o aktualnoj problematici za štite gospodarskih, privatnih i šuma na zaštiće nim područjima. –Uskladiti realnost primjene sredstava za zaštitu bilja u skladu s FSC-om, organizirati radionice za primjenu klopki za ulov potkornjaka u prebornim šumama. –Ukazati na nedostatke, neangažiranost šumara u ins pekcijskim i savjetodavnim službama. –Formirati tim za šumske požare i pripremiti podlogu za izradu prijedloga za međunarodni projekt. –Sakupiti podatke o 10-godišnjem sudjelovanju šu ma ra na Seminarima biljne zaštite u Opatiji. –Održavanje predavanja o aktualnoj zaštiti šuma u pojedinim Upravama šuma. –Sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima. Ekološka sekcija– nije još dostavila plan aktivnosti za 2009. godinu. Daljnja konsolidacija web sustava.Osim što je odr žavanje weba stalna aktivnost, HŠ d.o.o. upravo mi je njaju serverski sustav, što će zahtijevati izvjestan angažman na prilagodbi i našeg sustava. Kompletiranje Imenika hrvatskih šumara.Osim onog redovitog rutinskog dijela postoji izvjestan fond podataka kod nekolicine suradnika koje bi trebalo obraditi, a da nam se ne bi dogodilo da nam važne informacije odu s njima.Također, nikad nije rješen sustav zahvata novih šumara u Imenik, pa sad imamo bolje povjesne informacije nego suvremene, što baš nije pohvalna karakteristika jednog imenika. Dovršetak i optimizacija prezentacije Šumarskog lista.Iako sustav sad funkcionira ima još posla oko uklanjanja poznatih nedostataka, a potrebno je još i izvjesna nadogradnja. Naime, sustav pretraživanja uspostavljen je, ali nije optimiziran, a nisu ni otklonjeni svi problemi za koje znamo da postoje. Također, sustavna poprečna veza između full text pretraživanja stranica i strukturiranog pretraživanja radova nije uspostavljena, jer zahtjeva malo jači angažman. Reprinti i reizdanja povijesne šumarske literature. Kako imamo velik fond digitaliziranog materijala kroz projekt digitalizacije ŠL, kao i teh nologiju koju smo tamo koristili, zaista nije veliki problem, pa ni trošak vratiti određene za struku važne materijale u ponovni život, odnosno iskorititi ih u određenim prigodama. Utemeljenje digitalne foto arhive HŠD.Ovo je pro jekt koji već kasni godinama i svako toliko imamo priliku na predavanjima četvrtkom vidjeti najprije čisto tehničke probleme pri projeciranju dijapozitiva, a potom i za povijest šumarstva značajne serije fotografija, koje su već bitno narušenih tonskih odnosa zbog proteka vremena. Imamo već nekoliko članova koji su vrlo zainteresirani za digitalizaciju svojih diateka, pa čak i nekoliko pokojnih, čije su jako vrijedne zbirke možda već i ne povratno izgubljene. Nije veliki napor, a ni trošak za društvo krenuti u digitalizaciju svojih pa i članskih fototeka, čime bi same izvore spasili od propadanja i gubljenja, ali bi i postupno formirali zbirku koja bi bila itekako korisna za nas. U projekt bi krenuli postupno i za početak predlažemo nabaviti dia skener i po če ti graditi arhivu. Početak uspostave digitalne biblioteke HŠD-a.Ka ko bi pokrenuli projekt virtualne šumarske digitalne biblioteke potrebno je napraviti snimku sadašnjeg stanja biblioteke. Za to predlažemo iskoristiti tehnologiju koju smo usvojili tijekom projekta digitalizacije ŠL, a najjednostavniji početak je skeniranje bitnih elemenata postojećih knjiga po ormarima i po licama društva. Vjerojatno bi se radilo o koricama, naslovnoj stranici i impresumu, koji se jednostavno mogu rekognirati i na taj način formirati bazu podataka. Ona bi s jedne strane bila polazište budućih bibliotekarskih aktivnosti, ali bi praktički odmah mogla biti od praktične koristi za istraživače i zainteresirane članove HŠD-a. Na šumarskom domu obaviti će se radovi sanacije zidova podrumske sale, uređenje prostora dokumentacijskog centra i ostave, kao i popravak elektroinstalacija na drugoj etaži zgrade koju koriste Hrvatske šume d.o.o. U suradnji sAkademijom šumarskih znanosti tiskat ćemo Znanstvenu monografiju “Šume hrvatskoga sredozemlja” i organizirati promociju iste. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Ad. 5. Predloženo je da se honorira uređivanje digitalnog izdanja Šumarskoga lista kao i redovito održavanje WEB stranica HŠD-a WWW/sumari.hr s cijenom od 20 kn/stranica. Prijedlog je prihvaćen s jednim suzdr ža nimglasom. Šumarski list je od prvoga dvobroja 2008. godine uvršten uThomson Reuters produkte i informacijske usluge. Počevši od broja 1–2/2008. “Šumarski list” bit će indeksiran i abstraktiran u Science Ci ta tion Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal Citation Reports/Science Edition.S obzirom da svi slični znanstveni časopisi s tom kategorijom ne honoriraju objavljivanje znanstvenih čla naka, a neki to i naplaćuju, predloženo je da od 2009. godine Ured ništvo Šumarskoga lista ne honorira znanstvene ra dove. Predloženo je da se lektorici Šumarskoga lista povisi honorar s 25 kuna na 30 kuna po stranici, budući da je to današnja aktualna cijena lektoriranja na tržištu. Oba prijedloga su jednoglasno usvojena. Upućeno je pismo MRRŠVG u kojemu tražimo po kro viteljstvo Vlade pri mogućoj organizaciji EFNS natjecanja u hrvatskoj 2012. godine. Od Mi ni star stva smo primili potvrdu da su pismo proslijedili Vladi. Odgovor iščekujemo. Općinski građanski sud u Zagrebu uputio je prema HŠD-u prijedlog za mirenje, u postupku tužbe prema Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, pokrenutim zbog njihovog višegodišnjeg ne pla ćanja najamnine. Prijedlog je proslijeđen našem pravniku gospodinu Kosu i od njega očekujemo prav nisavjet. Ogranak Našice još uvijek nije dostavio popis članstva te očekujemo da to uskoro učini. Izv. prof. dr. sc Josip Margaletić, član Saborskog odbora za zaštitu okoliša, najavio je raspravu u Saborskom odboru o stanju drvne industrije s obzirom na utjecaj globalne recesije na tu privrednu granu te zahtjeve drvoprerađivača za smanjenje ci jena drvne sirovine i produženje rokova plaćanja. Na kon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Uprav nog odbora: Jakovac, Dundović, Matić, Vlai nić i Jurjević, usvojen je sljedeći stav. Uz puno ra zu mijevanje za probleme kolega u drvnoj industriji, mislimo, poučeni iskustvima iz bliže prošlosti, da samo snižavanje cijena drveta nije pravi put ka oporavku drvne industrije. Budući da cijena sirovine kod finalnih proizvođača, koje u biti treba podržavati i potpomagati, nije u konačnoj cijeni proizvoda značajniji čimbenik, cijene drvne sirovine trebaju pratiti tržište drveta susjednih zemalja, a Država mora naći drugi način za stimuliranje izvoznika. Ad. 6. Do danas je tijekom 2008. godine izašlo 5 dvobroja Šumarskog lista na 500 + 15 stranica.Tiskano je 27 čla naka i to 14 iz vornih znanstvenih, 3 pregledna i 10 stručnih. Članci su napisani iz ovih područja i znanstvenih grana: uzgajanje šuma 7, is korištavanja šuma 4, uređi va nje šuma 5, zaštita šuma 2, lovstvo 3, genetika 3, šu mar ska pe dologija 1, šumarska nastava 1, hortikultura 1, šu mar ska fitocenologija 1. Članci su indeksirani od više sekundarnih časopisa, od kojih jedan pripada u bibliografsku bazu SCI. “Šumarski list” je sadržavao uobičajene rubrike – Za šti ta porirode, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Knjige i časopisi, Međunarodna su rad nja, Izložbe, Iz svijeta gljiva, Iz Hrvatskoga šu mar skoga društva, In memoriam i dr. Broj 9–10 časopisa dao je nove upute autorima članaka koje su prilagođene sekundarnim časopisima i to ponajprije Science Citation Indeks Expanded. Potanko izvješće o “Šumarskom listu” u 2008. go di ni dat ćemo na prvoj sjednici Upravnoga odbora Hr vatskoga šumarskoga društva u 2009. godini. Ad. 7. Predloženo je Povjerenstvo za popis imovine i po tra živanja na dan 31. 12. 2008. u sastavu: Hranislav Jakovac, dipl. ing. – predsjednik, Đurđica Belić – član, Ana Žnidarec – član. Ad. 8. Stručna tema Općekorisne funkcije šuma aktualizirana je sve češćim glasovima, kako iz Hr vat ske udruge poslodavaca tako i iz drugih izvora, za ukidanjem izdvajanja iz privrede od 0,07 % u korist OKFŠ-a. Nakon provedene diskusije stavovi HŠD-a mogu se očitati u sljedećem: Republika Hrvatska raspolaže s više od 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta, što je gotovo polovina cjelokupnog njezinog teritorija. U šumama Republike 3 Hrvatske nalazi se 397 963 000 mdrvne zalihe, s go diš njim prirastom od preko 10 000 000 m 3,a ukupni 3 go dišnji etat iznosi preko 7 milijuna m. Najveći dio šuma i šumskog zemljišta, 78 % u vlasništvu je Re publike Hrvatske, dok su vlasnici ostalog dijela šumoposjednici. Gotovo 95 % šuma Republike Hrvatske su prirodne šume i kao takve u najvećoj mjeri ispunjavaju svoje go s podarske, ekološke i društvene funkcije, pri čemu znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu prirode. Zbog uloge šume u životu čovjeka, zbog njezinih vrijednosti, kako s osnove izravnih koristi od proizvodnje biomase, tako i zbog velikih vrijednosti općekorisnih funkcija koje šume imaju, Ustavom Republike Hr vat ske utvrđene su kao dobro od posebnog interesa za Re pu blikuHrvatsku. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Ad. 9. Po toj točki dnevnoga reda nije se nitko javio za riječ. Nakon sjednice Branko Meštrić je sudionicima sjed nice te članovima Akademije šumarskih znanosti predstavio završetak digitalizacije cjelokupnog izdanja Šumarskog lista (od 1877. god. do danas).Tim obimnim pos lom obuhvaćena su 1024 sveska časopisa, odnosno 76.000 stranica! Zapisnik sastavio: Tajnik HŠD-a Damir Delač, dipl. ing. šum., v. r. Šumarski je dom sad već postao uobičajeno mjesto predstavljanja umjetnika, koji svoj umjetnički izražaj nalaze u šumi. Tako je otvorena izložba šumarskoga tehničara u mirovini, Mladena Gašpara, koji je uljanom tehnikom na platnu preslikao brojne impresije iz goranskih šuma. Predsjednik HŠD-a: mr. sc. Petar Jurjević, v. r. PRETPLATAZAŠUMARSKI LISTU 2009. GODINI: – za zaposlene članove 120 kn – za studente, đake i umirovljenike 30 kn – za poduzeća 500 kn ADRESA:HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb,Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000-1101232768 PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKABANKAZagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX) Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Polazeći od takve Ustavne odredbe šumarska struka i znanost svojom upornošću i stručnim radom uteme ljenom na znanstvenim osnovama sačuvala je i danas čuva hrvatske šume, koje su po mnogo čemu u samom vrhu europskog šumarstva. Značajan doprinos očuvanju naših šuma ostvaren je pro vođenjem Zakona o šumama donesenim 1990. go dine. Tim Zakonom je prvi put u povijesti Hrvatskog šu marstva kvalitetno i dugoročno riješeno financiranje gos podarenja šumama na kršu (Istra, Hrvatsko Pri mor je, dio Like i Dalmacija s otocima), ali i sanacija gos po darskih šuma ugroženih sušenjem (propadanjem) koje je već tada poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Naime, od 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta Re pub like Hrvatske gotovo 1.143.250 ha ili 43 % zauzimaju šume na kršu za koje je karakteristično da imaju veliku vrijednost općekorisnih funkcija, a vrlo malu gotovo beznačajnu vrijednost i upotrebljivost drvne mase. Zbog te činjenice očuvanje tih šuma nije se mog lo osigurati prihodima ostvarenim gospodarenjem tim šu ma ma (prodaja drvnih sortimenata), što je rezultiralo nji hovim lošim stanjem s tendencijom stalnog pogor ša nja. Kolika je bila nebriga za te šume, najbolje govo ri podatak o samo 58 km izgrađenih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta na cijelome po dru čju. O po dizanju novih šuma (osim pošumljavanja koje su iz vo dile omladinske radne akcije), o provođe nju potrebnih uzgojnih radova, nije moglo biti niti govora. U cilju očuvanja, bolje reći spašavanja šuma na području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na te me lju potreba utvrđenih Programima gospodarenja šumama na kršu, došli su do spoznaje da bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih su bje kata, koji na teritoriju Republike Hrvatske obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koji gospodare šumama, u visini od 0,07 % od ukupnog prihoda, bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem. Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Za ko nom o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom 2005. godine. Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osi gu ranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponaj pri je šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u hrvatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska sredstva gospodarenje šumama na kršu podignuto je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, koje uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije vatrogastvo opožarene šumske površine i štete od po žara svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina koliko je na snazi ova zakonska odredba, u šumama Republike Hrvatske, uz ostale radove izgrađeno je pre ko 3.500 km protupožarnih prosjeka s elementima šum skih cesta. Iz ovih sredstava stalno se obavlja sana cija opožarenih površina, pošumljavaju se nove po vr šine, uređuju se šume, razminiraju se minirane šumske površine i privode svrsi, te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Samo u 2007. godini na temelju provedbe ovog Za ko na, ostvareno je oko 400 milijuna kuna. Od tog iznosa u skladu s odredbama Zakona o šumama 20 % sredstava uloženo je u unaprjeđenje gos po darenja privatnim šumama putem Šumarske sa vje todavne službe. U skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu 5 % ili 20 milijuna kuna koristile su vatrogasne zajednice na području krša, dok je za znanstveno-istraživački rad, što je također propisano Zakonom o šumama, utrošeno 10 milijuna kuna. Od preostalih 308 milijuna kuna tijekom 2007. go dine samo u razminiranje utrošeno je oko 100 milijuna kuna ili 25 % utrošenih sredstava.Tako visoka ulaga nja u razminiranje nužno je i višestruko korisno zbog sigurnosti ljudskih života i zbog mogućnosti gospodarenja do sada nepristupačnim šumskim površinama. Za gospodarenje šumama na kršu utrošeno je gotovo 200 milijuna kuna ili 50 % svih prikupljenih sredstava. Sva ova ulaganja koja su neophodna i nužna, ne bi se u ovom obimu mogla ostvarivati da se Zakonom o šu mama nije utvrdio ovaj način financiranja. Pored ostalog Hrvatske šume d.o.o. su Hrvatskoj vodoprivredi na ime vodnog doprinosa uplatile 22 milijuna kuna, a upravo su šume najveći pročišćivač i rezervoar vode. Isto tako Hrvatske šume d.o.o. su lokalnoj upravi i samo upra vi platile šumski doprinos u iznosu 48 milijuna kuna. Ulaganje ostvarenih financijskih sredstava u naprijed navedene radove koje je nužno, nije ostavilo do voljno mogućnosti za značajnija ulaganja u sanaciju šuma, ponajprije šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma, koje su ugrožene sušenjem (propadanjem). Hrast luž njak, naša najvrjednija šumska vrsta drveća oštećen je 33,0 % s tendencijom povećanja, dok je jela oštećena 73,7 % također s tendencijom povećanja. Takvo stanje ovih glavnih vrsta drveća izravno se odražava i na kvalitetu proizvedenih sortimenata, jer u etatu hrasta lužnjaka i jele oštećena stabla već sada sudjeluju s 47 %. U cilju zaustavljanja ovog negativnog trenda u sta nju šuma hrasta lužnjaka i jelovih šuma, neophodno je intenzivirati radove na sanaciji ugroženih šuma. Uko li ko to ne učinimo posljedice mogu biti katastrofalne. Zbog toga i zbog nužnosti održavanja dostignute razine gospodarenja šumama na kršu, donošenje odlu ke o smanjenju naknade za korištenje općekorisnih funkcija za 25 % iz koje se financiraju navedeni po treb ni radovi, zahtijeva temeljitu analizu. |