DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 93 <-- 93 --> PDF |
U područjuVirovitice u predjelu toka Drave pro gla še nog zaštićenim krajolikom, predsjednik udruge Dravska liga bio je fizički napadnut kada je upozorio da se u zaštićenom krajolkiku ne može eksploa ti ratišljunak. Uređivanje vodnih putova Danas je vrlo aktualna izgradnja kanala Dunav-Sava na potezuVukovar-Šamac koji prolazi pokraj Spač van skog šumskog bazena i nizinskih šuma Gor njega Bosuta. Predstavnici Šumarskoga fakulteta Sve uči lišta u Zagrebu iAkademije šumarskih zna nosti, kao i Hrvatsko šumarsko društvo, dali su ne gativno miš lje nje o izgradnji spomenutoga ka na la. Predstavnici navedenih institucija smatraju kako je potrebno prema načelima šumarske biometrike is tra žiti utjecaj kanala Dunav-Sava na šume. Re zul tati tih istraživanja dali bi odgovor o mogućnosti ili ne mo guć nosti gradnje, uzevši u obzir sveukupne koristi od šume i kanala. Na mišljenje šumarske zna nosti i struke in ve stitori reagiraju angažiranjem jedne male firme, koja brzo dovršava studiju o utjecaju kanala Dunav- Sava na šume, iza čega slijedi niz nelogičnih poteza od strane Hrvatske vodo pri vre de, pa i dono še nje pro stor noga plana kanala, iako se prije toga nije konzultirala šumarska struka (Hrvatsko šu mar sko društvo, Šumarski fakultet Sve učilišta u Za gre bu, Akademija šumarskih znanosti). U prostornom planu kanala predviđa se kanalizacija Save od Šamca do Siska, ili čak do Zagreba, što bi promjenom vodnih odnosa zasigurno ugrozilo zao balje promjenivši staništa i u području Parka pri ro de “Lonjsko polje”. Danas je studija o utjecaju kanala na okoliš koja ima značajne propuste, i od šumarske strane negativno ocijenjena, na razmatranju kod povjerenstva. Izgradnja hidroenergetskih objekata Izgradnjom derivacijskih hidroelektrana, štete u ni zin skim šumama pojavljuju se uz akumulacijska je zera zbog zamočvarenja, te uz derivacijski kanal zbog trajnog sniženja razina podzemnih voda. U jednom i drugom slučaju dolazi do propadanja sta bala nizinskih šuma od kojih je najosjetljiviji hrast lužnjak. Zbog izostanka pronosa, budući da se materijal nagomilava u akumulacijskom jezeru, ri je ka produbljuje dno svojega nizvodnoga korita, što izaziva pad razina podzemnih voda u zaobalju i pro mjenu staništa nizinskih šuma uz značajno su še nje hrasta lužnjaka, primjerice u šumi Repaš i drugim šumamna u nizvodnom zaobalju hi dro elek tra neDubrava. U varaždinskom području u šumama pokraj hi dro elektrane Čakovec, u poplavnim šumamm vrba i to po la, u pojedinim dijelovima osušilo se preko 70 % drveća, a zbog drastične promjene staništa obnova nije uspjela poslije više pokušaja. Najveće štete kroz utjecaj hidroelektrane na promjenu vodnih od no sa u zaobalju izazivaju derivacijske, pa iako postoje i drukčije projektirane hidroelektrane, koje iza zivaju puno manje promjene staništa u zaobalju, investitor (HEP i Hrvatska vodoprivreda) se odlu ču je uvijek na takve s dubokim odvodnim kanalom. One proizvode nešto više kilovata, ali samo u šumama izazvane šte te, bez onih u ekosustavu rijeke, nje zinome koritu i obali, poljodjelstvu, zaštiti oko li ša i prirode, daleko prelaze koristi koje daje hidro elekt rana. Navodnjavanje i melioracijska odvodnja O utjecaju navodnjavanja na šume nemamo za sada iskustva. Glede melioracijske odvodnje imamo loša is kustva. Duboki odvodni kanali uz rub nizinskih šuma, ali i od njega udaljeniji, snizuju razine pod zem nih voda u lužnjakovim šumskim zajednicama, što izaziva sušenje šumskoga drveća.Tako smo pri mje rice zabilježili značajne štete u šumskom ba ze nu Spačva pokrajVrbanje. Utjecaj otpadnih voda na biološku i krajobraz nu raznolikost Poplavna voda gotovo uvijek sadrži otpadne vode s primjesom različitih otrova koji potječu od industrije, urbanog prostora i poljodjelstva te zasigurno utje ču, u većoj ili manjoj mjeri na zdravstveno sta nje nizinskih šuma. Prilikom istraživanja uzroka su še nja hrasta lužnjaka u šumi Kalje, analizirali smo poplavnu vodu koja je prije sušenja lužnjaka po pla vila šumu. Poplavna voda sadržavala je amonij, nitrite, nitrate, ulja i masti, ugljikovodike mineralnog porijekla, fe no le, taninske i ligninske tvari, olovo, kadmij i de ter džente pojedinačno ispod dopuštenih graničnih vrijednosti, ali u sinergiji su zasiugurno nepovoljno utjecali na živu sastavnicu šume. Značajno za ga đe nje potvrđeno je u nedostataku kisika, što je uz višak ugljičnoga dioksida, utjecalo na vitalnost stabala hrasta lužnjaka. Pri tome je nužno navesti kako je zbog iskopa odteretnoga kanala Sava-Odra koji prolazi kroz su sjed no šumsko područje Turopoljski lug, podzemna voda tijekom sušenja hrasta lužnjaka u šumi Kalje pala preko 50 cm, uz dvije sušne godine. Si ner gij sko djelovanje većega broja nepovoljnih čimbenika, uz otpadne vode, utjecalo je na sušenje hrasta lužnjaka, koje je zajedno s onim u Turopoljskom 3 lugu iznosilo oko 300.000 m. Kako se vidi, vodoprivreda u svojoj praksi nije pazila na načela biološke i krajobrazne raznolikosti u prostoru svojih djelovanja, što je daleko od očuvanja prirode i EU programa NATURA2000, a što će se uskoro pokazati i kompromitirati one koji stoje iza toga. 591 |