DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Prvi scenarijpredstavlja današnje stanje gdje se od 3 pro pisanog godišnjeg etata koji iznosi 6 564 000 m do bije 30 % trupaca i 10 % celuloznog drva, što znači ukup no 40 % drva za industriju, zatim 20 % ili 1 312 800 mogrjevnog drva, a ostatak od 40 % predstavlja drvo tanjih dimenzija koje kao otpad ostaje neiskorišteno u šumi. Drugi scenarijtemelji se na činjenici da 40 % drv nog volumena koji kao otpad ostaje u šumi, danas ima veliku tržišnu vrijednost i koristi se za pridobivanje energije. Ako bi prihvatili to drvo i upotrijebili ga za energiju, onda bi od istog bruto etata dobili 40 % indu 3 strijskog drva, 45 % ili 2 954 000 mdrva za energiju, a otpad bio iznosio 15 %. Treći scenarijtemelji se na mogućnostima povećanja današnjeg etata putem intenzivnijih zahvata njege proredom i povećanjem intenziteta zahvata u pre bornim šumama. Na taj način bi dobili mogući etat od 3 7 330 000 m.Taj bi nam etat mogao dati 40 % indu 3 strijskog drva i 45 % ili 3 299 000 mdrva za energiju, uz 15 % otpada koji ostaje u šumi. Četvrti scenarijtemelji se na povećanom normal- nom etatu, a zatim i na drvnom volumenu kojega mo že mo dobiti izvan propisanog etata, njegom mladih šuma 3 čišćenjem u iznosu od 170 000 mte drvnim volu me nom kojega je moguće ostvariti radovima njege i obno 3 ve u šikarama i makijama u iznosu od 705 000 m. Na taj bi način, uz drvo za industriju kojega smo odre di li na 3 osnovi povećanog etata, mogli dobiti 4 174 000 mdr ve ta za energiju. Iz navedenih scenarija vidljivo je da godišnje raspolažemo s drvetom za proizvodnju primarne i sekundar 3 ne energije u količinama od 1 312 800mminimalno, 3 do4 173 507mmaksimalno. Navedeni podaci su naša energetska stvarnost temeljena na konkretnim izmjerama u šumama Hrvatske, koja su znanstveno obrađena i prezentirana. To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji način ćemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj energetskoj i gospodarskoj politici. Prednosti veće upo rabe potencijala šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su: 1.Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna go riva je njena obnovljivost i potrajnost. Opte re će nje atmosfere COpri korištenju biomase kao gori2 va je gotovo zanemarivo. Dok su fosilna goriva odgovorna za 80 % zagrijavanja planete zemlje, po troš nja fosilne primarne energije u šumskoj proizvodnji iznosi svega između 1 i 4 % ! 2.Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva su sma njenje uvoza fosilnih energenata i platnog deficita, povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti op skr be energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Prema predviđanjima ovisnost Hr vat ske u uvozu energije porast će sa sadašnjih 50 % uvo za na preko 70 % u 2030. godini. Budući da u EU irazvijenom svijetu raste tendencija korištenja ob nov ljive energije kao izvora energije, trebamo i u Hr vat skoj poraditi na tome, da se obnovljivi izvori energije koriste u pravoj mjeri. U protekle tri godine (siječanj 2005 – siječanj 2008) cijene nafte porasle su za oko 120 %, a cijene prirodnog plina za više oko 70 %! 3.Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pri donosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je im pe rativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Ciljanim rastom korištenja šumske sječke od 1 mi lijun tona godišnje od 2010. godine postiže se: 1.povećat će se prihod u šumarstvu prodajom šumske sječke za oko 35 mil. € godišnje, 2.smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 0,36 mi lijuna tona ekvivalenta nafte na godinu, 3.smanjit će se emisija fosilnog COza oko 1,05 mi li 2 juna tona na godinu, 4.porast će zaposlenost za više od 1000 radnih mjesta u šumarstvu. Budući da su predložene količine šumske biomase u Energetskoj strategiji RH (zelena knjiga) prenisko pla nirane, molimo Vas da u poglavlju 9. Obnovljivi izvo ri energije u Tablici 9.2 Ukupan procijenjeni po ten cijal drvne biomase iz šumarstva, industrije i po ljo pri vrede (stranica 74.) unesete pod rednim brojem 1. Prostorno drvo sljedeće količine šumske biomase, i to: 3 za 2020. godinu 3.299.000 mumjesto planiranih 1.889.551m3( u Planu poslovanja HŠ d.o.o. za 2008. prostorno drvo iznosi 2,0 mil. m3), a za 2030. godinu 3 4.173.507m. Ove količine šumske biomase nalaze se u Zborniku radova savjetovanja HAZU znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 26. 11. 2006. godine. Slijedom toga, molim da ispravite i Tablicu 9-1 Projekcije strukture obnovljivih izvora energije do 2020. godine (s pogledom na 2030. godinu) na stranici 73.u koloni Biomasa (PJ). UnaprijedVam zahvaljujemo i stojimo na raspolaganju ukoliko trebate dodatne informacije. U tijeku je javna rasprava studije utjecajaVKDS na šumske ekosustave. Primjedbe HŠD-a na Stu di ju sadržane su u sljedećem pismu: Prema OIKONU,Višenamjenski kanal Dunav-Sava ((VKDS) utjecat će na šume istočne Slavonije unutar kojih se nalazi i šuma Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (QuecusroburL.) u srednjoj, zapadnoj i jugoistočnoj Europi. Osim Spačve tu su nizinske šu me sjeverno od toga kompleksa do Dunava, kao i šume |