DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 10 <-- 10 --> PDF |
( . Tablica 3.Korelacijski koeficijenti između promatranih varijabli Table 3Correlations coefficients between observed variables Iz tablice 3 vidljivo je da je veza između svih varijabli jaka i izuzetno jaka. Koeficijenti korelacije kreću se od 0,60 do 0,96. Najveći koeficijent korelacije ima odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 0,50 i 1,30 m iznad površine tla, gdje je r = 0,96, odnosno 0,93.Veoma jaku vezu imaju i volumen lista, odnosno težina lista s promjerom izbojka (r = 0,86) i promjerom krošnje (r = 0,87), te promjer izbojka s promjerom krošnje, gdje je r = 0,86. Na osnovi promjera izbojka na visini od 0,50 i 1,30 m iznad površine tla, njegove visine i promjera kroš nje, kao nezavisinih varijabli, procijenjena je teži n a i volumen drva i lista univarijantnom i multiva ri jant nom regresijskom analizom. U tablicama 4 i 5 pri ka zani su regresijski modeli za procjenu varijabli bio mase u panjačama planike, odnosno rezultati linearnog izjednačavanja težine i volumena drva i lista s ne za vis nim va rijablama i njihovim kombinacijama. Tablice sa drže procijenjene regresijske parametre s koeficijentima ko re lacije(R)iprilagođenimkoeficijentimade termina cije 2 (R), koji su neophodni za ocjenu upotrebljivosti pred loženih modela. Univarijantnom regresijskom analizom utvrdili smo signifikantnu ovisnost težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru kroš nje. Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od 0,50 m objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva 22 (R= 0,923; p<0,000), a 72,6 % težine lista (R= 0,726; p<0,000), tablica 4 i slika 1, dok promjer izbojka na visi ni od 1,30 m iznad površine tla ima nešto manje vrijednosti. Promjer krošnje objašnjava 76,7 % varijabil 2 nosti težine drva (R= 0,767; p<0,000), a 75,9 % težine 2 i volumena lista (R= 0,759; p<0,000), dok visina izboj 2 ka objašnjava 44,6 % težine drva (R= 0,446; p<0,000) 2 i 34,9 % težine i volumena lista (R= 0,349; p<0,000), tablica 4 i slika 1. Na slici 1 uz regresijsku analizu ovisnosti težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje date su i jed nadžbe regresijskog pravca.Analizom varijance utvrdili smo da su ovi modeli dobri i primjenjivi u praksi, posebno model s promjerom iz boj ka na visini od 0,5 m iznad površine tla. Multivarijantni regresijski modeli (R, Ri Ru tab 567 li ci 5) ne daju bolje rezultate od univarijantnih (R, R, 12 Ri Ru tablici 4), posebice kod promjera izbojka kao 34 najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti izjednačene. Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od 0,50 m i njegova visina s promjerom krošnje objašnja 2 vaju 87,9 % varijabilnosti težine drva (R= 0,879; 2 p<0,000), a 76,9 % težine i volumena lista (R= 0,769; p<0,000), tablica 5. Objašnjenju ovog regresijskog modela najviše pri do nosi, kod težine drva, promjer izbojka (r = 0,667; p<0,000), zatim promjer krošnje (r = 0,298; p<0,001), a najmanje visina izbojka, koja nije ni signifikantna zbog jake međuzavisnosti samih varijabli (r = 0,006; p<0,923). Kod težine i volumena lista objašnjenju ovog regresijskog modela najviše pridonosi promjer kroš nje (r = 0,642; p<0,000), zatim promjer izbojka (r = 0,274; p<0,046), a najmanje visina izbojka (r = - 0,007; p<0,934). Na osnovi izračunatih parame ta ra jednadžbe višestruke regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike moguće je izraziti kao: T= - 3,5285 + 2,2558* d- 0,0594* h+ 3,6488* d dizbizbkr T= - 0,2061 + 0,1387* d- 0,0105* h. + 1,1828* d lizbizbkr V= - 0,0049 + 0,0017* d+ 0,0007 h+ 0,0018 d dizbizbkr V= - 0,0002 + 0,0002* d- 0,0003 h+ 0,0016 d lizbizbkr Analizom varijance utvrdili smo da su ovi modeli primjenjivi u praksi, jer varijable promjer izbojka i promjer krošnje statistički značajno objašnjavaju zavisne varijable (težinu i volumen drva i lista). |