DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Jozefa Mindaša,generalnog direktora Slovačkih šuma, Marijana OndrejčakaizŠumarske sekcije Mi ni star stvagospodarstvaSR,predsjednikaOrga ni za cij skog odbora 41. EFNS, i dr. sc. Rudi Kynasta, pred sjednika EFNS, službeno je otvoren 41. EFNS. Sljedećeg dana počevši od 9 sati krenulo je natjecanje klasičnim, a od 13 sati slobodnim stilom. Snijeg koji je pomalo padao kroz noć, a i tijekom dana, djelomično je prekrio zaleđenu stazu, učinio je nešto sporijom, a time i manje opasnom. Ženski dio naše ekipe startao je na 4 km dugoj stazi klasičnim stilom, dok se muški dio ekipe podijelio na klasični i slobodni stil trčanja na stazi dužine 8 km. Jedini naš, i to najbolji natjecateljAlen Abramović, nastupio je prijepodne klasičnim, a poslijepodne slobodnim stilom, što zaslužuje posebne čestitke. S rezultatima natjecanja možemo biti zaista zadovoljni. U natjecanju žena starosne kategorije 51–60 god., Marija Gubić osvojila je 16. mjesto, 41-50 god.,Tijana Grgurić 22., 31–40 god., Ana Crnković2.mjesto (srebrna medalja), Silvana Skender 9. iAndreja Ribić 19. mjesto, 21–30 god., Ivana Mihelčić 4. mjesto (bron čana medalja izmakla je za 17 sec.). Tri prvoplasirane u kategoriji 31–40 god., slijeva, Ana Crnković – 2. mjesto (Foto: A.Crnković) U natjecanju muškaraca klasičnim stilom, starosne kategorije 41–50 god.,Andrija Crnković osvojio je 39. mjesto, Denis Štimac 57., a NevenVukonić 70. mjesto, 31–40 god.,AlenAbramović 13. mjesto, DamirTrnski 43., a Tomislav Kranjčević 51. mjesto, 21–30 god., De nis Kauzlarić osvojio je 11. mjesto. Slobodnim stilom u starosnoj kategoriji 41–50 god., Mleden Šporer os vo jio je 10. mjesto, a Franjo Jakovac bio je 18., 31–40. god.,Alen Abramović osvojio je 12. mjesto, SinišaVu ko nić 13., a Klaudio Lisac 33. mjesto, 21–30 god., Bla žimir Crnković osvojio je 6. mjesto. Četvrtak je prema programu bio dan za ekskurzije. Od 5 predloženih ekskurzija naša ekipa uzela je učešća u dvije. Kolega Dundović, uz još stotinjak sudionika, prijavio se za ekskurziju pod br. 4. u Srednju šumarsku školu “Jozefa Dekreta Metejovie” u Lipovsky Hradoki i NP Visoke Tatre. Ing. Vilian Pukner,direktor škole, u pozdravnom govoru nakon svirke rogista, istakao je kako je to najstarija srednja šumarska škola u Srednjoj Europi, utemeljena u bivšojAustro-ugarskoj 1796. god. U dosadašnjih 210 god. ona je osposobila preko 6500 šumarskih tehničara. Škola ima đački dom, restoran, šport sku višenamjensku dvoranu, bogatu stručnu bi blio teku, arboretum s rasadnikom, školski streljački centar (glineni golubovi, makete divljih svinja i dr.), au tobus za stručne ekskurzije i praktičnu nastavu, skijaške dis cipline i izvanškolske aktivnosti. Trenutno ima 260 uče nika, koji uz znanja o gospodarenju šumama, stječu znanja i iz lovstva, ribolova, ornitologije, kinologije, so kolarstva i ruralnog turizma. Postoji veliki interes za tu školu, i dosadašnji učenici nakon završetka škole do bi vaju posao. Škola ima dobru međunarodnu suradnju (Poljska, Švedska, Francuska, Češka) i zainteresirana je za proširenje suradnje sa sličnim školama iz ostalih drža va. Stručnu praksu, osim na školskim objektima, učenici provode u Slovačkim državnim šumama i grad- skim šumama s kojima škola ima potpisan ugovor o suradnji. Posebnu suradnju imaju s institucijama koje se brinu o netaknutim dijelovima prirode Niskih iVisokih Tatri, pa nakon mature svaki maturant dobiva međunarodni certifikat (na temelju toga 1998. god. škola je dobila od International Educatin Society najveći kredit koji može dobiti srednja škola). Nakon svih ovih infor ma cija, sljedila je živa rasprava i odgovori na postavljena pitanja sudionika. Uz prezentaciju ing. Milana Korena, natemu “Prirodna zaštita i problemiTatra”, sljedilo je upoznavnje s Tatrama, sjevernim dijelom 2 Karpata, površine 700 km, od čega 80 % pripada Slo vač koj, a 20 % Poljskoj. Obrađen je razvoj reljefa, flore i fauneTatri od pleosticena, utjecaja ledenjaka čiji su fe no men glacijalna jezera s vodopadima i brdskim rječicama, s naglaskom na tri rezineTatri: Tatre – Tatranske padine – Podtatranska kotlina, od 700-2655 m n.m. s pet vrhova. Prva naselja uTatrama nastaju od 1793. god., kada počinje i veliki utjecaj čovjeka na to područje, pose bice danas sa značajnim turističkim objektima. Po seb no je naglašen razvoj NPTatry od 1918. god. i pro blemi s vjetrolomima koji se pojavljuju gotovo ciklički |