DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 117 <-- 117 --> PDF |
TEODOR PUBATRANGER, dipl. ing. šum.(1914 – 2008) Dana 13. 11. 2008. god. is pra ti li smo našeg kolegu, dugo godiš njeg člana Hrvatskog šumarskog društva –Ogranak Zagreb,Teo do ra Pubu Trangera,dipl. ing. šum, na vječni počinak na grob lju Mi ro goj. Tužnom ispraćaju nazočili su uz suprugu, gospođu Gretu, koja ga je s paž njom i ljubavi pra tila stazama Li ke i Gorskog kotara, nje go vi pri jatelji, kolegice i kolege Hr vat skoga šumarskog druš tva. Kolega Teodor Puba Tranger ro đen je 1914. god. u Osijeku, os nov nu školu završio je u Zenici, a Dr žavnu II realnu gimnaziju u Za grebu 1934. god. Diplomirao je šumarstvo na Po ljo privredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1938. god. Za pos lio se 15. 12. 1939. god. kao šumarski vjež benik u Direkciji šuma Vin kov ci. U studenom 1940. god. premješten je u Šumariju Li pov ljani, a u prosincu iste godine u Od sjek za bujice banske vlasti u Za grebu. Početkom Drugog svjetskog ra ta i osnivanjem NDH mijenja se ustrojstvo i organizacija šumar stva Hrvatske, što će bitno utjecati na životni i stručni put obitelji Tran ger. U Gospiću se osniva Rav na teljstvo državnih šuma Gospić. S istaknutim inženjerima šumarstva u Gospić dolazi i kolegaTran ger. U Lici ostajedo kraja 1944. god. kada je premještan u Glavno rav na telj stvo hrvatskih šuma Zagreb. Po završetku Drugog svjetskog rata, već u lipnju 1945. god. stav ljen je na raspolaganje Okruž nom NO za Liku u Gospiću, zatim Ko tar skom NO Donji Lapac, a u stu de nom iste godine vraća se u Okruž ni NO Gospić. Na području Li ke ostaje do 1947. god. Trebalo je mnogo hrabrosti i odri canja živjeti i raditi u Gospiću i Lici, u vrlo teškim ratnim i poslije rat nim uvjetima. U tim uvjetima kolegaTeodor PubaTranger bio je u krugu šumara i suradnika poznat i priznat stručnjak graditelj stva u šumarstvu, a zahvaljujući iznimnim ljudskim vrlinama, po š tenju ikomunikativnosti, obitelj Tran ger osvo jila je Gospićane i ostala im u dragomsjećanju. U veljači 1947. god. premješten je u Šumsko gospodarstvo Delnice za šefa građevinskog odsjeka, a u ožujku 1950. god. postavljen je za direktora Šumsko građevinskog po duzeća Delnice. Bitna obilježja šu marstva Gorskog kotara u tom razdoblju su intenzivno korištenje šuma i izgradnja prometnica. U toj izgradnji sudjelovao je i kolega Tranger projektima, nadzorom i or ga nizacijom građenja. lzmeđu os ta lih prometnica projektirao je i šum skuželjeznicuVrata – Kraljev jarak –Lepenica i šumske ceste: Vršićek –Kraševica (kod izvora Kupe), Crni Lug–Medveđa vrata (Risnjak) Žilavi dolci –Burni, Bitoraj –Vrata i dr. U isto vrijeme mno ge šumske ceste rekonstruirane su za kamionski promet. U svibnju 1958. god. premješ ten je u Projektni biro za šumar stvo i drvnu industriju Zagreb, kas nije radi pod nazivom (“Pal mo ti ćeva45”)za samostalnogprojektanta. S kolegom Mrzljakom dipl. ing. šum. izradio je glavne projekte za javne ceste Delnice –Crni Lug – Gerovo –Prezid, Prezid –Čabar – Brod na Kupi –Brod Moravice – Ge rovo – Tršće – Parg – Čabar – Za most (Slovenska granica) – Za molt – Osilnica (Slov.) – Gašparci (most).Na području Zagreba iz ra di li su glavni projekt javne ceste Za greb –Sljeme –Stubičke toplice. Kolega Teodor Puba Tranger pripa dao je stručnom timu di plo mi ranihinženjerašumarstva“ Pal mo ti ćeva 45”(Šerbetić, Juzbašić, Jurić,Kovač,Mrzljakidrugi) koji su obilježili razdoblje izuzetno stručnog i uspješnog projektiranja i izgradnje prometnica u hrvatskim šu mama i bili su uzor mnogim ko le gama koji su studirali Šumarski fakultet –tehnički smjer i radili pos loveprojektiranja,nadzora i iz vo đenja radova u građevinarstvu Hr vatskihšuma. Umirovljeničke dane proveo je sa suprugom gospođom Gretom u Zagrebu. S tugom se rastajemo od ko lege Trangera, a s ponosom se sje ćamo stručnjaka, projektanta i izu zetno dragog i poštenog čovjeka. Supruzi gospođi Greti iskrena sućut, a kolegi Trangeru vječna hva la za djela kojima je obogatio šu marskustruku. Ivica Milinović |