DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
UDK 630* 525 + 526 (001)


USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH
BUKOVIH SJEČINA U SORTIMENTNIM TABLICAMAIZRAĐENIM
PRIMJENOM NORMI HRN (1995) I HRN EN 1316-1: 1999


STRUCTURE COMPARISON OF TECHNICAL ROUNDWOOD IN EVEN-AGED
BEECH CUTBLOCKS BYASSORTMENTTABLES WITHAPPLICATION
OF STANDARDS HRN (1995) AND HRN EN 1316-1:1999


12


Marinko PRKA, Tomislav PORŠINSKY


SAŽETAK: U radu je istraživana i uspoređivana struktura tehničke ob lo vi
ne u sortimentnim tablicama koje su izrađene prema zahtjevima Hrvatskih
normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine i Hrvatske norme Oblo
drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161:
1999. Uzorak je za izradu sortimentnih tablica prema zahtjevima Hrvatskih
normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine obu hva tio 3001 pri mjer
no stablo, a sortimentne su tablice prema zahtjevima Hr vatske norme
HRN EN 1316-1:1999 izrađene na osnovi uzorka od 3082 pri mjerna stabla.
Tablice udjela drvnih sortimenata određenih prema zahtjevima ova dva stan dar
da izrađene su, zbog brojnih razloga, posebno za prorede i pripremni si jek,
a posebno za naplodni i dovršni sijek.


Razlike između Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995), koje
se još uvijek primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne norme Oblo
drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161:
1999 brojne su i značajne. Razlike se odnose na broj razreda kakvoće, najmanje
propisane dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i način izmjere
teh ničke oblovine te uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda
kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog standarda. Ipak, bitnu razliku
između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku ob lovinu
“stare” hrvatske norme razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hr vat ske
norme tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući
nje zinu buduću namjenu. Iz navedenih je razloga, usporedba strukture tehničke
oblovine u sortimentnim tablicama znatno otežana, a donošenje jednoznačnih
zaključaka (osim za najkvalitetnije i najmanje kvalitetne razrede kakvoće teh ni čke
oblovine) upitno.


Razlike u sadržajima međunarodnih normi i normi koje se trenutno pri mje
njuju u hrvatskom šumarstvu neminovno moraju dovesti do promjene
nači na rada kod prikrajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šumskim
proizvodima. Promjene u načinu rada (dijelom uvjetovane prihvaćanjem me đu
narodne zakonske regulative) nužno će pratiti i određene promjene u od no si
ma unutar šumarskoga sektora.


Ključne riječi:sortimentne tablice, Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma 1995, Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999, jednodobne
bukove sastojine


1


Dr. sc. Marinko Prka, “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, Direkcija Zagreb,
FarkašaVukotinovića 2, HR–10000 Zagreb, e-mail: marinko.prka@hrsume.hr


2


Doc. dr. sc. Tomislav Poršinsky, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Sveto ši mun ska 25, HR–10000 Zagreb, e-mail: porsinsky@sumfak.hr


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem
U hrvatskom je šumarstvu započeo proces bitnih,
brojnih i neminovnih promjena čiji utjecaj u značajnoj
mjeri prelazi granice šumarske operative. Utjecaj promjena
šumarske zakonske regulative mora se odraziti na
drvnoindustrijski kompleks, šumoposjednike, kao i na
ostale sudionike u šumarskom sektoru.


Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog
nadmetanja, te stoga prisutnost proizvoda na tržištu
zahtijeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili
nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom
regulativom. Sadržaji europskih normi razlikuju
se od važećih hrvatskih normi, te će njihovo pri hva ća nje
uvjetovati promjenu načina rada. Pro mje ne će se
oči tovati u radovima prikrajanja, preuzimanja i evidencije
šumskih proizvoda te trgovini drvom (Krpani
Šuš njar1999).


Partneri suprotnih interesa (šumarstvo i drvna in du s
trija) promjene propisnosti hrvatskih normi za mjerenje
i razvrstavanje neobrađenog drva dočekuju s nepovjerenjem
i zbog “nespretnosti“ pri donošenju novih pravilnika,
ali ponajprije zbog bojazni od poremećaja u
vlastitom poslovanju. Imajući u vidu da pro mjene u trži š
nim odnosima treba stvarati slobodno i transparentno
tržište, a ne promjene zakonske regulative, ta se zabrinutost
može shvatiti. Ipak, situacija podsjeća na onu u
kojojse oba boje prazne puške, a puška je prazna jer ni
jedna strana nema dovoljno informacija kojima bi na pra
vila projekciju budućeg stanja. Šumarstvo ne ras po laže
dovoljno kvalitetnim sortimentnim tablicama (ili ih
ne koristi), a drvna industrija nema podataka o
mogućem iskorištenju tehničke oblovine razvrstane
prema “novim” hrvatskim normama. Iskustva drugih
(država) koji su tim putem već prošli (Piškuri
Krajnc2007), zbog njihovih posebnosti, ne pomažu
dovoljno te obje stra ne čekaju i odgađaju rješenje.


Dodatnu teškoću čini, suštinska razlika između
“sta rog” i “novog” standarda, koja se ogleda u činjenici
da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme (HRN)
razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hrvatske
norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju
pre ma kakvoći, ne prejudicirajući njezinu buduću na mje
nu. Imajući navedeno u vidu, uz dugogodišnji razvoj
domaće drvne industrije zasnovan na “starim”


nor mama, nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni
izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u
Repu blici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “pri hva
ćanju” međunarodnih normi od strane operativnog
šumarstva.


Pri promišljanjima o sortimentnoj strukturi glavnih
šumskih proizvoda i izradi sortimentnih tablica “su kob ljavaju”
se (manje-više) trajne zakonitosti biološ kog
(prirodnog) rasta i razvoja sastojina (stabala) s odredbama
normi za razvrstavanje šumskih drvnih pro izvoda te
uzanci pri trgovini drvom, koji su propisani od strane
čovjeka i promjenjivi tijekom vremena. U no vije su vrijeme
brojni autori (Vondra1995,Šte fan čić1998,
Prka2001,KrpaniPrka2002, Paladinić2005,
Paladinići Vuletić2006,PrkaiKrpan2007)
istraživali sortimentnu strukturu bukovih sastojina od re
đenupremaHrvatskim normama pro izvoda iskorištavanja
šumaod 1995. godine. Re zul tati ovih istraživanja
(većim dijelom) nisu primijenjeni u šumarskoj operati


vi. Istraživanja strukture drv nih sortimenata glavnih
vrs ta drveća hrvatskoga šu mar stva, uz primjenu
međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi, znatno
su rje đa (Prka2005, Prka 2008) iako su neke od tih
normi postale dio hrvatske propisnosti.
Terenskim izmjerama, namijenjenim istraživanju
sor timentne strukture jednodobnih bukovih sječina, u
pro teklih desetak godina prikupljene su značajne
količine podataka, te je oblikovana baza od gotovo
4000 pri mjernih bukovih stabala. Rezultati istraživanja


o čim benicima koji utječu na iskoristivost i kakvoću
bu ko vog oblog drva, kao i sortimentne tablice oblikovane
prema zahtjevima oba standarda (HRN 1995 i
HRN EN 1316-1:1999), publicirani su u prethodnim
objavama.
Usporedbom strukture tehničke oblovine jednodobne
bukve u sortimentnim tablicama, izrađenim prema
zahtjevima ova dva standarda, želi se dati doprinos rješavanju
dvojbi hrvatske šumarske struke koje su vezane
uz ovaj problem. Ovakva bi usporedba mogla biti
od koristi brojnim subjektima šumarskoga sektora
(“Hr vatske šume” d.o.o. Zagreb, Tehnički odbor 218
DrvoHrvatskog zavoda za norme, Sektor primarne
pre rade drva i dr.) pri donošenju odluka u budućnosti.


2. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA– Sites and methods of research
Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici
“Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bje lo var.
Svi istraživani odjeli pripadaju ekološko-gospodarskom
tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s
op hodnjom od 100 godina, koji u površini gospodarske
je dinice sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %.
Gos podarska se jedinica “Bjelovarska Bilogora” ras pro
s tire na jugozapadnim i južnim padinama Bilogore,


na nadmorskoj visini od 115 m do 307 m. Ukupne je
ploš tine 7632,62 ha, od čega je 7444,17 ha obraslo.
Gos po dar ska je jedinica razdijeljena na 180 odjela i
533 od sjeka. Ukupna je drvna zaliha 2003. godine izno


3


sila 2.317.147 m. Od drvne zalihe, na bukvu kao naj


3


zastup lje niju vrstu otpada 1.036.386 mili 44,73 %.


Ukup ni de setogodišnji propisani etat za I/1 gospodar


3


sko polu raz doblje iznosi 586.231 m, od čega je




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
33


di na kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina kod
Bukva u desetogodišnjem propisanom etatu pridolazi s


443.752mglavnog, a 142.479 mprethodnog prihoda.
sje čina dovršnog sijeka. Uzorak je primjernih stabala


33


formiran slučajnim odabirom približno 10 %


297.753m(67,2 %) glavnog i 45.939 m(32,2%) pret3



doznačenih stabala. Krećući se sastojinom po unaprijed
određenim azimutima u uzorak su uvrštena sva


hodnog prihoda, ili ukupno s 343.692 m(58,6 %).


Dob se istraživanih sječina kretala u rasponu od 59


doznačena stab la bukve koja su se nalazila na pravcu


do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94


kretanja.


do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 go -


Tablica 1.Raspodjela primjernih stabala primjenom norme HRN (1995)


Table 1Distribution of model trees according to the standard HRN (1995)


U razdoblju od 1997. do 2007. godine terenskim je
istraživanjima obuhvaćeno ukupno 3776 primjernih
sta bala. Broj primjernih stabala po istraživanim odjelima,
s obzirom na vrstu sijeka i primijenjenu normu,
vidi se iz tablica 1 i 2.


Primjerna su stabla izrađena prema zahtjevima
Hrvat skih normi proizvoda iskorištavanja šumaod
1995. go dine (HRN D.B4.020, HRN D.B4.022, HRN
D.B4.027, HRN D.B4.028, HRN D.B5.023), a na istim
je stablima izvršena i “simulacija prikrajanja” prema


Hr vatskoj normi Oblo drvo listača – razvrstavanje po
kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999.
Greš ke drva i izrađene oblovine mjerene su sukladno
od redbama normi HRN D.A0.101, HRN D.B0.022, od nos
no HRN EN 1309-2, HRN EN 1310, HRN EN 1311.


Od ukupnog broja primjernih stabala, njih je 693 iz ra
đeno i izmjereno samo prema zahtjevima Hrvatskih
normi proizvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine,
na 2308 stabala izmjere i razvrstavanje tehničke oblovine
izvršene su prema zahtjevima oba standarda, dok




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
je 775 primjernih stabala izmjereno te je tehnička oblo-Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio:
vina klasificirana prema zahtjevima Hrvatske normeHrast i bukva HRN EN 1316-1:1999.


Tablica 2.Raspodjela primjernih stabala primjenom norme HRN EN 1316:1999


Table 2Distribution of model trees according to the standard HRN EN 1316:1999


Na taj je način uzorak za izradu sortimentnih tablica
prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskori šta
vanja šuma od 1995. godine obuhvatio 3001 pri mjer
no stablo (tablica 1). S druge strane, sortimentne
tab lice prema zahtjevima Hrvatske norme HRN EN
1316-1:1999 izrađene su na osnovi uzorka od 3082 primjerna
stabla (tablica 2).


Tablice udjela drvnih sortimenata određenih prema
Hr vatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma
od 1995. godine te prema Hrvatskoj normiHRN EN
1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstavanje po kak vo
ći 1. dio: Hrast i bukva izrađene su posebno za prorede
i pripremni sijek, a posebno za naplodni i dovršni
sijek.To je učinjeno zbog brojnih razloga navedenih i
obrazloženih u ovome radu, kao i rezultata ranijih
objav ljenih istraživanja (PrkaiKrpan2007,Prka


2008). Razloge koji su naveli na izdvajanje stabala
pro reda i pripremnog sijeka u posebne sortimentne tab li
ce nalazimo u sljedećem:


.
Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu
se većom zastupljenošću neoštećenih stabala ne normalnog
uzrasta i općenito s većim postotnim
udje lom stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu
strukturu sječine u ukupnom broju
doznačenih stabala u odnosu na naplodne i dovršne
sje čine(Prka2006).
.
Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka
ima ju prosječno manju visinu debla i u vezi s time
manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla
sta ba la u usporedbi sa stablima naplodnog i dovrš nogsi
je ka(Prka2005,Prka2006).


ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
.
Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje
da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje
indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovrš nog
i naplodnog sijeka (Prka2003,Prka2005).
.
Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto
obuj mu stabla manji je kod prorednih sječina u od no
su na ostale vrste sijeka (Prka2005).
.
Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela naj kva
litetnijih drvnih sortimenata od plana (prove dena
u trogodišnjem razdoblju na istraživanom
po dručju) uka zuje da tablice drvnih sortimenata
koje su trenutno u uporabi precjenjuju postotni udio
furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama
i pripremnim sječinama (Prka2003).
.
U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost
pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima
tehničke oblovine (F i Ltrupci –Ai B razred
kak voće) te s tim u vezi i manji je postotni udio najkvalitetnijih
drvnih sortimenata u obujmu krupnoga
drva u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog
sijeka (Prka2005, Prkai Krpan2007, Prka
2008).
.
Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama
do približno 90 godina starosti zbog činjenice da
u starijim proredama možemo očekivati oko 15 %
sta bala s nepravom srži. S druge strane u sječinama
sta rosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko
značenje s obzirom na to da je možemo očekivati
kod više od 50 % doznačenih stabala (Prka2003).
.
Od proreda prema dovršnim sjekovima raste broj
stabala s nepravom srži, duljina tehničke oblovine s
nepravom srži, kao i udjeli tehničke oblovine zahvaćeni
nepravom srži (Krpani dr.2006).


.
Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima
kak voće zadržavaju iste odnose bez obzira na pri mi
jenjenu normu (Prka2005,Prka2008).
Svi su naprijed navedeni razlozi razdvajanja uzorka
primjernih stabala i razlika između ove dvije grupe
vrsta sjekova posljedica naših odluka. Zajedničko doz na
čenim stablima proreda i pripremnog sijeka je da su
odabrana kriterijem selekcije, koji se po završetku pripremnoga
sijekaviše ne primjenjuje, jer odlučujuću
ulo gu kod odabiranja stabala za sječu tada ima
naplođenje i stanje pomlatka. Udio drvnih sortimenata
pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših
od luka prilikom odabiranja stabala za sječu, kojima
pro vodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom.


Cilj je ovoga istraživanja usporediti strukturu tehničke
oblovine jednodobne bukve u sortimentnim tablicama
oblikovanim prema zahtjevima (“starih”)
Hr vat skih normi proizvoda iskorištavanja šumaod
1995. godine i prema zahtjevima (“nove”) Hrvatske
normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1.
dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Usporedba
ovih planskih veličina dopunit će spoznaje o sortimentnoj
strukturi jednodobnih bukovih sastojina određenoj
uz primjenu ova dva standarda. To bi trebalo biti od
koristi šumarskoj ope rativi poglavito zbog promjena
propisnosti (prihvaćanja novih standarda) u hrvatskom
šumarstvu.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results
Izradbom primjernih stabala uzorka prema zahtjevima
Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma
od 1995. godinepridobiveno je 10.098 komada tehničke
oblovine, čiji je ukupni obujam bez kore iznosio


3


4.337 m. Ukupni je izrađeni i preuzeti neto obujam
svih stabala uzorka prema zahtjevima ove norme izno3



sio 7.469 m.
Prikrajanjem primjernih stabala prema zahtjevima
Hrvatske normeOblo drvo listača – razvrstavanje po
kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999


pridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji


3


je ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m, a ukupni
je neto obujam svih stabala uzorka, prema zahtjevima


3


ove norme, iznosio 8.931 m.
Zbog bitnih je razlika usporedba strukture tehničke
oblovine razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda
jednostavnija i primjerenija za najkvalitetnije sortimente
(furnirski trupci –A razred kakvoće) i naj manje
kvalitetne sortimente (III. klasa pilanskih trupaca – D
razred kakvoće). Kod ostalih je razreda kak vo će tehničke
oblovine (trupci za ljuštenje, I. klasa pilanskih


trupaca – B razred kakvoće, II. klasa pilanskih trupaca


–C razred kakvoće) usporedba znatno teža, zbog još
zna čajnijih razlika između standarda u zah tjevima pre ma
najmanjim dimenzijama, rasponu doz voljenih grešaka,
kao i broju razreda kakvoće.
Primjerice za najkvalitetnije sortimente tehničke
oblo vine (F trupci, Arazred kakvoće) dozvoljeni udio
ne prave srži istovjetan je (20 %), zahtjevi za najmanjom
duljinom trupca veći su kod “novog” standarda (3 m u
odnosu na 2 m),a zahtjevi za najmanjim pro mje rom
tehničke oblovine bez kore veći su kod “staroga” standarda
(40 cm u odnosu na 35 cm). Odnos udje la najkvalitetnijih
drvnih sortimenata za ova dva stan darda, koji
je uvjetovan prethodno navedenim razlikama, prikazan
je na slici 1. PrisutnostA razreda kak vo će u debljinskom
stupnju od 37,5 cm posljedica je ma njih zahtjeva
normeHRN EN 1316-1:1999prema sred njem promjeru
tehničke oblovine u odnosu na Hr vat ske norme pro izvoda
iskorištavanja šuma (1995). Manji udjeliArazreda
kakvoće u odnosu na furnirske trupce kod
debljinskih stupnjeva od 47,5 cm do 67,5 cm posljedica




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
su većih zahtjeva normeHRN EN 1316-1:1999premanja) zahtjev za najmanjom du lji nom (3 m) tehničke
najmanjoj duljini trupca u odnosu naHrvatske normeoblovine ima sve manji utjecajna udio najkvalitetnijih
proizvoda iskorištavanja šuma (1995). S daljnjimsor timenata tehničke oblovine u stablu. Iz tog razloga
povećanjem prsnoga promjera stabla (debljinskog stup-postotni udjeli najkvalitetnijih sortimenata određenih




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
prema zahtjevima oba standarda poprimaju (za debljinske
stupnjeve od 67,5 cm i veće) iste vrijednosti.


Udio trupaca B razreda kakvoće nalazi se “između”
udjela trupaca za ljuštenje i I. klase pilanskih trupaca
kod proreda i pripremnog sijeka do debljinskog stupnja
od 42,5 cm, a kod naplodnog i dovršnog sijeka do debljinskog
stupnja od 37,5 cm (slika 2). Porastom debljinskih
stupnjeva udio trupaca B razreda kakvoće veći je
od udjela trupaca za ljuštenje i pilanskih trupaca I.
klase, a razlike su izraženije kod naplodnih i dovršnih
sjekova. Razlike u postotnim udjelima trupaca za ljuštenje,
pilanskih trupaca I. klase i trupaca B razreda
kakvoće pos ljedica su različitih zahtjeva prema naj manjimdimenzijamatehničkeoblovine(
35 cm – 2 m,
30 cm – 2 m i 30 cm – 3 m), ali i rasponu dopuštenih grešaka
oblo ga drva (udio neprave srži, veličina kvrga i dr.).


Postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće veći su od
postotnih udjela II. klase pilanskih trupaca bez obzira
na vrstu sijeka (slika 3). S porastom debljinskog stupnja
razlike između postotnih udjela trupaca C razreda kak vo
će i II. klase pilanskih trupaca smanjuju se kod proreda
i pripremnih sjekova, a kod naplodnih i dovršnih
sjekova rastu. Pri usporedbi ova dva razreda kakvoće
(pi lanskih trupaca II. klase i C razreda kakvoće) najmanje
dimenzije tehničke oblovine više nemaju utjecaj na
njihove postotne udjele s obzirom da su zahtjevi oba
standarda u tome pogledu jednaki (25 cm – 2 m). Raz li ke
u postotnim udjelima ovih razreda kakvoće proizlaze
iz različitih zahtjeva prema prisutnosti dopuštenih
grešaka obloga drva, kao i iz razlika u udjelima ostale
tehničke oblovine izrađene iz stabala primjenom ova
dva standarda.


Veći udio trupaca D razreda kakvoće u odnosu na
pilanske trupce III. klase (slika 4) ponajprije je posljedica
najmanjeg dozvoljenog promjera bez kore, koji je
kod norme HRN EN 1316-1:1999manji (20 cm) u
odnosu na Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma (1995), gdje iznosi 25 cm. Svakako, treba napomenuti
da minimalne dimenzije (duljina i srednji promjer
bez kore) trupaca D razreda kakvoće nisu
propisane normom HRN EN 1316-1:1999, već je taj
razred kakvoće određeniskorištenjem većim od 40 %
obujma trupca, dugog drva ili dijela dugog drva koji
nisu dopušteni u drugim razredima kakvoće. S obzirom
da su u šumarskoj operativi (“Hrvatske šume” d.o.o.


Zagreb) “predložene – prihvaćene” najmanje dimenzije
ovoga razreda kakvoće od 2 m duljine i 20 cm srednjeg
promjera bez kore, te su dimenzije upotrijebljene
i kod ovoga istraživanja.


Ukupni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla
(za prorede i pripremni sijek te naplodni i dovršni
sijek) razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda
prikazan je na slici 5. Veći udio tehničke oblovine
prema hrvatskoj normiOblo drvo listača – razvrstavanje
po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161:
1999u odnosu na Hrvatske norme proizvoda
iskorištavanja šuma (1995)posljedica je već spomenutih
“manje strogih” zahtjeva prema trupcima D razreda




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
Slika 4.Usporedba udjela III. klase pilanskih trupaca i trupaca D razreda kakvoće


Figure 4Share comparison of 3rd class of sawlogs and D quality class logs




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
4. ZAKLJUČAK – Conclusion
Razlike izmeđuHrvatskih normi proizvoda iskorištavanja
šuma (1995), koje se još uvijek primjenjuju u
šumarstvu Hrvatske i međunarodne normeOblo drvo
listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva
HRN EN 1316-1:1999, čija primjena predstoji, brojne
su i značajne. Razlike se odnose na broj razreda
kakvoće, najmanje propisane dimenzije, raspon dozvoljenih
grešaka, kao i način izmjere tehničke oblovine te
uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata
(razreda kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog
standarda. Iz navedenih je razloga, usporedba
strukture teh ničke oblovine u sortimentnim tablicama
znatno ote žana, a donošenje jednoznačnih zaključaka
(osim za naj kvalitetnije i najmanje kvalitetne razrede
kakvoće tehničke oblovine) upitno.


Bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u
činjenici da tehničku oblovinu “stare”Hrvatske norme
pro izvoda iskorištavanja šuma (1995) razvrstavaju
pre ma njezinoj namjeni, a “nove” Hrvatske (međunarodne)
norme Oblo drvo listača – razvrstavanje po
kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999
tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući
njezinu buduću namjenu.


Svakako, treba napomenuti da norma HRN EN
1316-1:1999,odnosno njene strane inačice, nisu uvijek


obvezne u primjeni ni u zemljama u kojima su nastale,
jer su trgovački odnosi šumoposjednika (proizvođača,
prodavatelja) i drvoprerađivača (kupca) regulirani ugovorima
koji se ne moraju nužno pozivati na normu.
Takvi postupci ugovaranja podrazumijevaju dvije istinski
tržišno zainteresirane strane. Imajući u vidu sve na ve
deno, nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni
izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u Re publici
Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “prihva ća
nju” međunarodnih normi od strane operative.


Razlike u sadržajima međunarodnih normi i normi
koje su trenutno u uporabi u hrvatskom šumarstvu, ne minovno
moraju dovesti do promjene načina rada kod
pri krajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šums kim
proizvodima. Promjene u načinu rada (dijelom
uvjetovane prihvaćanjem međunarodne zakonske re gu
lative) nužno će pratiti i određene promjene u odnosima
unutar šumarskoga sektora.


5. LITERATURA– References
Anon., 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma. II. izdanje, Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb.


Anon., 2003: Osnova gospodarenja GJ “Bjelovarska
Bi logora” za razdoblje 2003–2012. “Hrvatske
šu me” d.o.o. Zagreb, Odjel za uređivanje šuma,
Upra va šuma podružnica Bjelovar.


HRN EN 1316-1:1999, Oblo drvo listača – Raz vr sta va
nje po kakvoći – 1. dio: Hrast i bukva (EN
1316-1:1997)


HRN EN 1309-2:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode
mje renja dimenzija – 2. dio: Oblo drvo (EN
1309-2:1998)


HRN EN 1310:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode
mje renja značajki (EN 1310:1997)
HRN EN 1311:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode
mje renja bioloških oštećenja (EN 1311:1997)


Krpan, A.P.B., M. Šušnjar, 1999: Normizacija šumskih
drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj.
Šumarski list 123(5–6): 241–245.


Krpan, A.P.B., M.Prka,2002: Kakvoća bukovih
stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja.
Drvna industrija 52(4): 173–180.


Krpan, A.P.B., M.Prka, Ž.Zečić,2006: Pojava i
zna čajke neprave srži u bukovim prorednim i
oplod nim sječama gospodarske jedinice “Bje lo


var ska Bilogora”. Glasnik za šumske pokuse,
Po sebno izdanje 5: 529–541.


Paladinić,E., 2005: Redizajniranje modela procjene
drvnih sortimenata bukve iz prethodnog pri ho
da. Magistarski rad, Šumarski fakultet
Sve uči lišta u Zagrebu, 1–138.


Paladinić,E., D. Vuletić,2006: Modeliranje sortimentne
strukture dubećih stabala bukve. Ra do vi,
Izvanredno izdanje 9: 279–296.


Piškur,M., N. Krajnc,1997: Roundwood flow
ana lysis in Slovenia. Croat. j. for. eng. 28(1):
39–46.


Poršinsky,T.,J.Vujeva,2007: Gubiciobujmaiz ra
đenesmrekoveoblovinezbogpropisanoga
načinaizmjere. Novameh. šumar. 28: 37–47.


Prka, M.2001: Udioikakvoćašumskihdrvnihsortimenata
uoplodnimsječamabukovihsastojina
BjelovarskeBilogore. Magistarski rad, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 45–47.


Prka,M., 2003:Vrijednosne značajke bukovih stabala
prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske
Bilogore. Šumarski list 127(1–2): 35–44.


Prka,M., 2003: Pojavnost neprave srži kod bukovih
stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i
pripremnih sječa na području Bjelovarske Bi lo go
re. Šumarski list 127(9–10):467–474.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
Prka,M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala iPrka,M.,A. P. B.Krpan,2007: Problem određivastruktura
sortimenata iz prorednih i oplodnihnja sortimentne strukture jednodobnih bukovih
sje čina Bjelovarske Bilogore. Disertacija, Šu -sastojina. Šumarski list 131(5–6):219–236.
mar ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 42–62.


Prka,M., 2008: Određivanje sortimentne strukture
Prka,M., 2006: Značajke doznačenih bukovih staba-jednodobnih bukovih sastojina primjenom nor


la po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bi lo -me HRN EN 1316-1:1999. Šumarski list


gore i utjecaj na strukturu sortimenata. Šumarski132(5–6): 223–238.


list 130(7–8): 319–329.


Štefančić,A., 1998: Udio drvnih sortimenata u
Prka, M.2006:Visina i čistoća debla bukovih stabalavolu menu krupnog drva do 7 cm promjera za


po vrsti sijeka i postotak tehničke oblovine uobič nu bukvu u jednodobnim sastojinama. Šu


deb lima i krošnjama stabala s obzirom na primi -mar ski list 122(7–8): 329–337.


je njeni standard. Šumarski list 130 (11–12):


Vondra, V.,1995: Usporedne analize postojećih
511–522.


modela za procjenu očekivanih obujmova
Prka,M., T.Poršinsky,2006: Utrošci vremena usječivog etata u jednodobnim šumama u


te renskim izmjerama namijenjenima utvrđiva-Hrvatskoj – di jagnostička studija. Zavod za


nju sortimentne strukture bukovih sječina. Novaistraživanje u šu mar stvu, Šumarski fakultet


meh. šumar. 27: 33–40.Sveučilišta u Za gre bu, 1–47.


SUMMARY: This paper deals with research and comparison of technical
roundwood structure in assortment tables compiled in accordance with the
requirements of the Croatian standards for forest harvesting products of 1995
and the Croatian Standard Hardwood round wood – Qualitative classification
– Part 1: Oak and Beech HRN EN 1316-1:1999.


The research was carried out in the Management Unit „Bjelovarska
Bilogora”, Forest Office Bjelovar, Forest Administration Bjelovar. All investigated
compartments pertain to ecological management type II–D–11 and
management class BEECH with a 100-year rotation. The age of the investigated
cutblocks ranged between 59 and 91 with thinning, between 94 and 110
with preparatory cut, between 100 and 112 with seed cut and between 98 and
114 with final cut. The group of sample trees was formed by random selection
of approximately 10% of marked trees.


The sample for compiling assortment tables in accordance with the
requirements of the Croatian standards for forest harvesting products of 1995
involved 3001 sample trees (table 1), and assortment tables were compiled in
accordance with the requirements of the Croatian standard HRN EN 13161:
1999 based on 3082 sample trees (table 2). Share tables of wood assortments
determined in accordance with these two standards were developed,
for various reasons, separately for thinnings and preparatory felling, and
separately for seeding and final felling.


By processing sample trees in accordance with the requirements of the
Croatian Standards for Forest Harvesting Products of 1995, 10,098 pieces of
technical roundwood were obtained, whose total volume was 4,337 m3(without
bark). In accordance with the requirements of this Standard, total
processed and classified net volume of all sample trees was 7,469 m3.


By bucking sample trees in accordance with the requirements of the
Croatian Standard Hardwood round wood – Qualitative classification – Part


1: Oak and Beech HRN EN 1316-1:1999, 13,507 pieces of technical roundwood
were obtained, whose total volume was 6,010 m3(without bark), and in
accordance with the requirements of this Standard, the net volume of all sample
trees was 8,931 m3.
Due to substantial differences, structural comparison of technical roundwood
classified in accordance with the requirements of these two standards is




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 27     <-- 27 -->        PDF

M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25
more simple and adequate for wood assortments of the best quality, veneer
logs – A quality class (Fig. 1) and assortments of the lowest quality class, 3rd
class sawlogs – D quality class (Fig. 4). The comparison is much more difficult
with other quality classes of technical roundwood, logs for rotary cutting


–1st quality class sawlogs – B quality class (Fig. 2), 2nd class sawlogs – C
quality class (Fig. 3), due to even more significant differences between standard
requirements with respect to dimensions, range of timber defects, and
number of quality classes.
Differences between the Croatian standards for forest harvesting products
(1995), still applied in Croatian forestry and international standards
Hardwood round wood – Qualitative classification – Part 1: Oak and Beech
EN 1316-1:1999 are numerous and significant. Differences are related to the
number of quality class, prescribed minimum dimensions, range of roundwood
defects along with way of measurement of technical roundwood and
they reflect to different share of wood assortments (quality classes) determined
in accordance with the requirements of individual standards. However,
the key difference between these two standards lies in the fact that according
to the „old” Croatian standards technical roundwood was classified by purpose,
and according to the „new” Croatian standards technical roundwood is
classified by quality, therefore avoiding to define its future purpose.
Consequently, the comparison of percentage shares of wood assortments in
the assortment tables is difficult, and defining unambiguous conclusions
(except for assortments of technical roundwood of the highest and lowest
quality) is questionable.


Differences in contents between international standards and standards
currently in use in Croatian forestry shall necessarily bring operational
changes in bucking, scaling, classifying and marketing of forest products.
Operational changes (partly conditioned by the acceptance of international
laws and regulations) shall also be accompanied by certain changes in relationships
within the forestry sector.


Key words:assortment tables, Croatian standards of forest harvesting
products 1995, Croatian Standard HRN EN 1316-1:1999, even-aged beech
stands