DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem U hrvatskom je šumarstvu započeo proces bitnih, brojnih i neminovnih promjena čiji utjecaj u značajnoj mjeri prelazi granice šumarske operative. Utjecaj promjena šumarske zakonske regulative mora se odraziti na drvnoindustrijski kompleks, šumoposjednike, kao i na ostale sudionike u šumarskom sektoru. Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog nadmetanja, te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom regulativom. Sadržaji europskih normi razlikuju se od važećih hrvatskih normi, te će njihovo pri hva ća nje uvjetovati promjenu načina rada. Pro mje ne će se oči tovati u radovima prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih proizvoda te trgovini drvom (Krpani Šuš njar1999). Partneri suprotnih interesa (šumarstvo i drvna in du s trija) promjene propisnosti hrvatskih normi za mjerenje i razvrstavanje neobrađenog drva dočekuju s nepovjerenjem i zbog “nespretnosti“ pri donošenju novih pravilnika, ali ponajprije zbog bojazni od poremećaja u vlastitom poslovanju. Imajući u vidu da pro mjene u trži š nim odnosima treba stvarati slobodno i transparentno tržište, a ne promjene zakonske regulative, ta se zabrinutost može shvatiti. Ipak, situacija podsjeća na onu u kojojse oba boje prazne puške, a puška je prazna jer ni jedna strana nema dovoljno informacija kojima bi na pra vila projekciju budućeg stanja. Šumarstvo ne ras po laže dovoljno kvalitetnim sortimentnim tablicama (ili ih ne koristi), a drvna industrija nema podataka o mogućem iskorištenju tehničke oblovine razvrstane prema “novim” hrvatskim normama. Iskustva drugih (država) koji su tim putem već prošli (Piškuri Krajnc2007), zbog njihovih posebnosti, ne pomažu dovoljno te obje stra ne čekaju i odgađaju rješenje. Dodatnu teškoću čini, suštinska razlika između “sta rog” i “novog” standarda, koja se ogleda u činjenici da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme (HRN) razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hrvatske norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju pre ma kakvoći, ne prejudicirajući njezinu buduću na mje nu. Imajući navedeno u vidu, uz dugogodišnji razvoj domaće drvne industrije zasnovan na “starim” nor mama, nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u Repu blici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “pri hva ćanju” međunarodnih normi od strane operativnog šumarstva. Pri promišljanjima o sortimentnoj strukturi glavnih šumskih proizvoda i izradi sortimentnih tablica “su kob ljavaju” se (manje-više) trajne zakonitosti biološ kog (prirodnog) rasta i razvoja sastojina (stabala) s odredbama normi za razvrstavanje šumskih drvnih pro izvoda te uzanci pri trgovini drvom, koji su propisani od strane čovjeka i promjenjivi tijekom vremena. U no vije su vrijeme brojni autori (Vondra1995,Šte fan čić1998, Prka2001,KrpaniPrka2002, Paladinić2005, Paladinići Vuletić2006,PrkaiKrpan2007) istraživali sortimentnu strukturu bukovih sastojina od re đenupremaHrvatskim normama pro izvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine. Re zul tati ovih istraživanja (većim dijelom) nisu primijenjeni u šumarskoj operati vi. Istraživanja strukture drv nih sortimenata glavnih vrs ta drveća hrvatskoga šu mar stva, uz primjenu međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi, znatno su rje đa (Prka2005, Prka 2008) iako su neke od tih normi postale dio hrvatske propisnosti. Terenskim izmjerama, namijenjenim istraživanju sor timentne strukture jednodobnih bukovih sječina, u pro teklih desetak godina prikupljene su značajne količine podataka, te je oblikovana baza od gotovo 4000 pri mjernih bukovih stabala. Rezultati istraživanja o čim benicima koji utječu na iskoristivost i kakvoću bu ko vog oblog drva, kao i sortimentne tablice oblikovane prema zahtjevima oba standarda (HRN 1995 i HRN EN 1316-1:1999), publicirani su u prethodnim objavama. Usporedbom strukture tehničke oblovine jednodobne bukve u sortimentnim tablicama, izrađenim prema zahtjevima ova dva standarda, želi se dati doprinos rješavanju dvojbi hrvatske šumarske struke koje su vezane uz ovaj problem. Ovakva bi usporedba mogla biti od koristi brojnim subjektima šumarskoga sektora (“Hr vatske šume” d.o.o. Zagreb, Tehnički odbor 218 DrvoHrvatskog zavoda za norme, Sektor primarne pre rade drva i dr.) pri donošenju odluka u budućnosti. 2. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA– Sites and methods of research Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici “Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bje lo var. Svi istraživani odjeli pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s op hodnjom od 100 godina, koji u površini gospodarske je dinice sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. Gos podarska se jedinica “Bjelovarska Bilogora” ras pro s tire na jugozapadnim i južnim padinama Bilogore, na nadmorskoj visini od 115 m do 307 m. Ukupne je ploš tine 7632,62 ha, od čega je 7444,17 ha obraslo. Gos po dar ska je jedinica razdijeljena na 180 odjela i 533 od sjeka. Ukupna je drvna zaliha 2003. godine izno 3 sila 2.317.147 m. Od drvne zalihe, na bukvu kao naj 3 zastup lje niju vrstu otpada 1.036.386 mili 44,73 %. Ukup ni de setogodišnji propisani etat za I/1 gospodar 3 sko polu raz doblje iznosi 586.231 m, od čega je |