DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 prema zahtjevima oba standarda poprimaju (za debljinske stupnjeve od 67,5 cm i veće) iste vrijednosti. Udio trupaca B razreda kakvoće nalazi se “između” udjela trupaca za ljuštenje i I. klase pilanskih trupaca kod proreda i pripremnog sijeka do debljinskog stupnja od 42,5 cm, a kod naplodnog i dovršnog sijeka do debljinskog stupnja od 37,5 cm (slika 2). Porastom debljinskih stupnjeva udio trupaca B razreda kakvoće veći je od udjela trupaca za ljuštenje i pilanskih trupaca I. klase, a razlike su izraženije kod naplodnih i dovršnih sjekova. Razlike u postotnim udjelima trupaca za ljuštenje, pilanskih trupaca I. klase i trupaca B razreda kakvoće pos ljedica su različitih zahtjeva prema naj manjimdimenzijamatehničkeoblovine( 35 cm – 2 m, 30 cm – 2 m i 30 cm – 3 m), ali i rasponu dopuštenih grešaka oblo ga drva (udio neprave srži, veličina kvrga i dr.). Postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće veći su od postotnih udjela II. klase pilanskih trupaca bez obzira na vrstu sijeka (slika 3). S porastom debljinskog stupnja razlike između postotnih udjela trupaca C razreda kak vo će i II. klase pilanskih trupaca smanjuju se kod proreda i pripremnih sjekova, a kod naplodnih i dovršnih sjekova rastu. Pri usporedbi ova dva razreda kakvoće (pi lanskih trupaca II. klase i C razreda kakvoće) najmanje dimenzije tehničke oblovine više nemaju utjecaj na njihove postotne udjele s obzirom da su zahtjevi oba standarda u tome pogledu jednaki (25 cm – 2 m). Raz li ke u postotnim udjelima ovih razreda kakvoće proizlaze iz različitih zahtjeva prema prisutnosti dopuštenih grešaka obloga drva, kao i iz razlika u udjelima ostale tehničke oblovine izrađene iz stabala primjenom ova dva standarda. Veći udio trupaca D razreda kakvoće u odnosu na pilanske trupce III. klase (slika 4) ponajprije je posljedica najmanjeg dozvoljenog promjera bez kore, koji je kod norme HRN EN 1316-1:1999manji (20 cm) u odnosu na Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma (1995), gdje iznosi 25 cm. Svakako, treba napomenuti da minimalne dimenzije (duljina i srednji promjer bez kore) trupaca D razreda kakvoće nisu propisane normom HRN EN 1316-1:1999, već je taj razred kakvoće određeniskorištenjem većim od 40 % obujma trupca, dugog drva ili dijela dugog drva koji nisu dopušteni u drugim razredima kakvoće. S obzirom da su u šumarskoj operativi (“Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb) “predložene – prihvaćene” najmanje dimenzije ovoga razreda kakvoće od 2 m duljine i 20 cm srednjeg promjera bez kore, te su dimenzije upotrijebljene i kod ovoga istraživanja. Ukupni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla (za prorede i pripremni sijek te naplodni i dovršni sijek) razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda prikazan je na slici 5. Veći udio tehničke oblovine prema hrvatskoj normiOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161: 1999u odnosu na Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma (1995)posljedica je već spomenutih “manje strogih” zahtjeva prema trupcima D razreda |