DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 UDK 630* 48 + 737 (001) ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH SORTIMENTA POSUŠENIH STABALAJELE OBIČNE (Abies alba Mill.) VOLUME UTILIZATIONAND VALUE OF TIMBERASSORTMETS OF DRIED SILVER FIR (Abies albaMill.) TREES 11112 Željko ZEČIĆ, Igor STANKIĆ, Dinko VUSIĆ, Andreja BOSNER, Dejan JAKŠIĆ SAŽETAK: Zdravstveno se stanje jele obične u preborno gospodarenim sastojinama utvrđuje praćenjem stanja krošnje pojedinih stabala, odnosno osutosti iglica. Republika Hrvatska je od 1992. godine uključena u praćenje zdravstvenog stanja šuma u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje zračnog onečišćenja na šume. Motrenje se ponavlja na stalnim plohama posrednom (vizualnom) procjenom osutosti krošanja pojedinih stabala. U 1999. godini bilo je 63,8 % značajno oštećenih, a 2004. godine zabilježeno je visokih 88,4 % značajno oštećenih stabala. Istraživanjem je obuhvaćeno 200 stabala jele srednjeg prsnog promjera 48 cm i prosječne visine 29,4 m u odsjeku od 36,00 ha, a od toga 44 stabla u “3b” i 156 stabala u “4” stupnju posušenosti. Ukupni obujam doznačenih stabala prema Schumacher-Hall-u iznosi 570,95 m3, a srednji obujam stabla 2,85 m3. Postotak iskorištenja kretao se od 35,79 % do 87,10 % s prosjekom od 71,97 %, a otpad je u prosjeku iznosio 28,03 %. Prema neto izrađenom obujmu stabla u “3b” stupnju bilo je 66,18 % tehničke oblovine, a višemetarskog prostornog drva 33,82 %. Kod stabala u “4” stupnju posušenosti na tehničku oblovinu otpada svega 37,69 %, a na višemetarsko drvo 62,31 % izrađenoga neto obujma. Relativna vrijednost jediničnog drvnog obujma u razredu oštećenja krošnje “3b” manja je za 10 % do 30 % od jedinične vrijednosti neoštećenih stabala. Kod razreda oštećenja krošnje “4” vrijednosti jediničnog obujma smanjene su za iznose od 30 % do 45 % u odnosu na neoštećena stabla. Ključne riječi:jela obična, posušena stabla, iskorištenje, oblo drvo, vrijednost drva UVOD I PROBLEMATIKA– Introduction and problem Inženjerstvo pridobivanja drva sastoji se od raš -nju šumarskih radnih operacija važno je znati količinu člam bi, uspostava tehnoloških sustava i njihovog ne -i kakvoću drvnih sortimenata koje je moguće proizvepre sta nogpoboljšavanja(Heinimann2007). Oni susti, pri tome uvažavajući propise važećih normativa. ne ophodni pri pridobivanju biomase drvnih šumskih Poznavanje količine i kakvoće drvnog obujma po pro izvoda. Drvo je glavni šumski proizvod i osnovni treb no je zbog ekonomičnijeg iskorištenja pri sječi i iz pred met kojim se bavi pridobivanje drva. Za utvrđiva radbi (Bojanin1960). Kod pridobivanja drva u nje očekivane vrijednosti drvnog obujma pri planira tr ž išno usmjerenom gospodarstvu važno je razumijevanje razredbe drvnih proizvoda po kakvoći (Lipoglav Doc. dr. sc. Željko Zečić, Igor Stankić, dipl. ing. šum., 1k DinkoVusić, dipl. ing. šum., Andreja Bosner, dipl. ing. šum. še1996). Općenito, znanstvenici koji su razmatrali pro bleme ekonomskih mogućnosti šuma i njihovih gos Šumarski fakultet Zagreb, Zavod za šumarske tehnike i po darskih potencijala, ponajprije se oslanjaju na obu teh no lo gi je,Svetošimunska25,10002Zagreb 2jam i kakvoću proizvodnje drva. Proizvodnost šumskih Dejan Jakšić, dipl. ing. šum., Goranska 3b, 51325 Moravice |