DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37 sastojina na prvom mjestu je utjecana njihovim zdravstvenim stanjem. Ono može biti narušeno biotskim i/ili abiotskim čimbenicima; međusobnom kompeticijom je dinki, insektima, negativnim klimatskim pojavama, utje cajem čovjeka itd. (PothieriMailly2006). Obična jela (Abies albaMill.) je prirodno raspro stra njena u planinama srednje, južne i djelomično za pad ne Europe (slika 1). Na sjeveru pridolazi do Polj ske, na zapadu do sjeverne Španjolske, na istoku do istočne Rumunjske i Bugarske, a na jugu do sjevernih gra nica Grčke (Anon.2004).Areal obične jele u Hr vat skoj obuhvaća područja Gorskog kotara odakle se pre ko Velebita proteže kroz cijeli Dinarski masiv. Ova vrsta nalazi i u gorskim predjelima (Papuk) između Save i Drave (Vidaković1993). Slika 1.Areal obične jele (Abies albaMill.) Figure 1Areal distribution of silver fir (Abies albaMill.) Obična jela je ekološki, gospodarski i tradicionalno naj važnija hrvatska četinjača s oko 35 % udjela u ukup noj drvnoj zalihi četinjača (PrpićiSelet ko vić 2001). Pridolazi u prebornim šumama koje predstavljaju značajno ekološko uporište najšumovitijega područja Republike Hrvatske. Ako se pri gospodarenju ovom vrs tom nema u vidu raznovrsnost međudjelovanja svih oko lišnih čimbenika, a zahvati pridobivanja drva se vrše podjednako na svim staništima, može se do goditi da neki drugi čimbenik (klimatski, biotski) do toga trenutka beznačajan, postane na nekim staništima vrlo zna čajan, odnosno odlučan za razvoj, prirast, uz rast pa i opstanak jele (Šafar1965).Da bi se spoznali uzroci su šenja obične jele potrebno je poznavati os nov ne ži vot ne značajke ove četinjače, iz razloga što jela ima naj manju prilagodljivost raznim biotskim i abiot skim čim benicima koji vladaju u okolišu. Zdravstveno stanje sastojina utvrđuje se praćenjem stanja krošanja pojedinih stabala. Povećanjem osutosti iglica eksponencijalno se povećava i odumiranje sta a la u sastojini (DobbertiniBrang2001).Pra će njeoš te ćenosti krošanja može biti posredno ili ne po sred no, no niti jedna od tih dviju metoda nije potpuno objek tiv na (RedferniBoswell2004). U Europi se zdrav stveno stanje šuma prati na godišnjoj razini u okvi ru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (Inter na tional Coope ra tive Programme on Assessment and Mo ni to ring of Air Pollution Effects on Forests, ICP FO RESTS).Spo me nu ti program započeo je 1985. go dine, a Republika Hr vat ska uključena je od 1992. godine. Mo tre nje se po navlja na stalnim plohama po sred nom (vi zual nom) pro cjenom osutosti krošanja pojedinih stabala. Prema procjeni oštećenosti šuma u Hrvatskoj (ICP FORESTS), u 1999. godini bilo je samo 14,3 % neošte će nih jelovih stabala, dok ih je čak 63,8 % značajno oštećenih. Značajna oštećenost podrazumijeva od 26 % do 99 % osutih iglica u krošnji (PotočićiSe let ko vić2000). Osobito visok udio oštećenih stabala jele od 81,6 % bilo je 1999. na području Gorskog kotara, kada je zdravih jelovih stabala bilo svega 3,8 %. Prema rezultatima terenskih motrenja nameće se zaključak da je udio oštećenih stabala jele u stalnom porastu.Tako je 2004. godine zabilježeno čak 88,4 % značajno oštećenih stabala (Vrbeki dr.2008). Posljedica sušenja je ta da se sječivi obujam jele namiruje najvećim dijelom sa ni tarnim sječama odumrlih jelovih stabala, čime je gos po darenje jelovim šumama na poznatim i propisanim osnovama postalo u najmanju ruku upitno (Krpani Pičman2001).Vrijednost drvnih sortimenata posušenih stabala jele iz sanitarnih sječa manja je obzirom na one proizvedene iz redovitih uzgojnih zahvata u zdravim prebornim sastojinama. Cilj ovoga istraživanja je količinska, kakvoćna i vrijednosna raščlamba izrađenog drv nog obujma provedene sanitarne sječe stabala obič ne jele u prebornoj šumi. 2. MATERIJAL I METODE– Material and methods Istraživanje je izvršeno na području Šumarije Go mir je u gospodarskoj jedinici “Potočine – Crna kosa” koja zauzima sjeverne i sjeveroistočne padine planins kog masivaVelike Kapele između 339 – 1220 metara nad morskevisine. Prikupljeni su podaci o doznačenim stablima prije, te izrađenim sortimentima nakon sanitarne sječe u od sje ku 7b (15°6’23,676” E, 45°17’26,242” N, slika 2). Uku p na površina odsjeka iznosi 36,00 ha. Uređajni razred je gospodarska šuma obične jele i obične bukve 3 ukupne drvne zalihe 339 m/ha. Drvna zaliha jele izno 3 si 112 m/ha. Broj stabla po hektaru iznosi 304, od čega na običnu jelu otpada 157 stabala. |