DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Ž. Zečić, I. Stankić, D. Vusić, A. Bosner, D. Jakšić: ISKORIŠTENJE OBUJMAI VRIJEDNOST DRVNIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 27-37


Slika 7.Relativna vrijednost stabla


Figure 7Relative tree price value


Vrijednost se po jedinici drvnog obujma (slika 8)
općenito povećava s povećanjem prsnog promjera stabala.
Kod posušenih stabala “3b” stupnja povećanje
vrijednosti počinje od 32,5 cm, a kod “4” stupnja od
37,5 cm, što je posljedica izostanka određenih razreda
kakvoće kod tanjih stabla te izračuna novčanih vrijed-


Slika 8.Relativna jedinična vrijednost drvnog obujma


Figure 8Relative timber price value per m3


nosti. Relativna vrijednost jediničnog drvnog obujma u
razredu oštećenja krošnje “3b” manja je za 10 % do
30 % od jedinične vrijednosti neoštećenih stabala. Kod
razreda oštećenja krošnje “4” vrijednosti jediničnog
obuj ma smanjene su za iznose od 30 % do 45 % u
odno su na neoštećena stabla.


4. ZAKLJUČNARAZMATRANJA– Final reviewings
Točna informacija o drvnom obujmu stabla ulazni
je podatak od izrazitog značaja u promatranju iskoriš te
nja pri sječi stabala i izradi drvnih sortimenata. Raz li čiti
izvori i metode izračuna obujma stabala pojavili su
se prije više desetaka godina i gdjekad rezultiraju značajnim
razlikama. Pojava modernih tehnologija snimanja
trodimenzionalnog prostora otvara mogućnosti za
brže, jednostavnije i točnije utvrđivanje obujma stabla.


Ukupno iskorištenje drvnoga obujma stabala “3b”
stup nja posušenosi iznosi 73,79 %, a “4” stupnja 71,55 %
pa postotni udio otpada iznosi 26,51 % odnos no 28,45 %.
Kod posušenih stabala jele obične otpad se povećava za
oko 10 % u odnosu na prijašnja istraživanja kod zdravih
stabala. Razlog tomu je veća pojavost truleži u deblu,
natrula i trula bjeljika, polomljeni i truli dijelovi krošnje.


Prihod od prodaje drvnih sortimenata izrađenih iz
po sušenih stabala obične jele neposredno ovisi o stupnju
oštećenja krošnje i prsnom promjeru. Obzirom na
te čimbenike, vrijednost jediničnog drvnog obujma


ma nja je i do 45 % u odnosu na drvne sortimente zdravih
stabala prebornih sječa.


Veći broj zdravih stabala u nižim debljinskim razre di
ma omogućio bi veću vrijednost po jediničnom pro iz
vodu, a samim tim se potvrđuje opravdanost
povećanog intenziteta sječe u višim debljinskim razredima.


Pravovremenim uzgojim zahvatima u obliku sani tar
nih sječa (za vrijeme slabijeg stupnja posušenosti
stabala) mogu se spriječiti gubici drvnog obujma i njegove
vrijednosti.Time bi se smanjivao udjel posušenih
stabala, iako relativna jedinična vrijednost obujma po su
šenih stabala pokazuje trend neprestanog povećanja
glede prsnog promjera. Iz toga razloga potrebna je iz nimna
pozornost pri određivanju sječive zrelosti pri
pre bornom načinu gospodarenja u sastojinama određenih
uređajnih razreda zahvećenih sušenjem.


5. LITERATURA– References
Anon.,2004: “Atlas Florae Europaeae Database”,Bo ta nical Museum, Finnish Museum of Natural/publishing/database.htm>.
His tory, Helsinky, Finland. 10. 11. 2008.