DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 41     <-- 41 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
UDK 630* 689 (001)


UNAPREĐENJE POSLOVANJA ŠUMARIJE RAZVOJEM
OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJA*


IMPROVEMENT OF FORESTRY OFFICE BUSINESS OPERATION
BY DEVELOPING BASIC MANAGING FUNCTIONS


Gabrijel HORVAT**


SAŽETAK: U radu su istražene mogućnosti unapređenja poslovanja šu ma ri
je kroz razvoj osnovnih funkcija upravljanja: planiranje, organizaciju,
uprav lja nje ljudskim resursima, vođenje i kontrolu. Postojeće stanje razine
upravljanja ocijenilo se SWOT analizom, a percepcija djelovanja šumarije ulo kalnome okruženju – na primjeru Šumarije Ludbreg – putem ankete. Ana li za
po jedine funkcije upravljanja obuhvatila je (1) ocjenu realizacije funkcije s
osvrtom na šumariji hijerarhijski nadređene organizacijske razine – Upravu
šuma podružnicu i Direkciju poduzeća; (2) procjenu mogućnosti primjene
dose ga modernog menadžmenta u provedbi na razini šumarije; (3) sugerira nje
po trebnih aktivnosti radi poboljšanja pojedinog gledišta ili poslovanja šu ma
rije i poduzeća u cjelini. Zaključuje se kako je unapređenje poslovanja
šu ma rije potrebno, ali i neminovno, zbog značajnih dosega suvremenoga me nadž
menta te stalno promjenljivih okolnosti poslovanja i uvjeta okruženja.
Nadalje, unapređenje poslovanja je najvažnija operativna podrška predstoje ćem
restrukturiranju poduzeća, pri čemu se ono mora osloniti na ljud ske re surse,
koji su ocijenjeni kao visoko kvalificirani, ali se moraju po tak nuti
or ga ni za cij skim i motivacijskim instrumentima. Decentralizacija planiranja i
odlu čivanja ključne su za unapređenje poslovanja šumarije radi prilagodbe ci lje
vima mo der nog multifunkcionalnog šumarstva, koji sve više po s taje mjera
druš tveno odgovornog gospodarenja šumama. Svako una pre đe nje poslovanja
šu marije mora polaziti od njezinog mjesta i pozicije os nov ne jedinice pos lov nog
sustava u kojoj se obavljaju osnovne javne i ko mer cijalne djelatnosti sektora
šumarstva, a za ocjenu mogućih doprinosa u una pređenju pojedine funkcije
uprav ljanja valja sagledavati najbolju praksu nje zine realizacije u usporedivim
dje latnostima, a samo unapređenje mora se podjednako odnositi na gospodar sko
djelovanje šu ma rije, ali i na javno edu ka tivnu funkciju šumarije u okruženju.


Ključne riječi:menadžment, poslovanje, funkcije upravljanja: pla ni ra
nje, organizacija, upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje, kontrola,
SWOT analiza, anketa


1. UVOD – Introduction
U poslovnom smislu šumarstvo ide u red rijetkihcijena, preoblikovanjem, zamjenom, kao ni ukidanjem
dje latnosti kod kojih nije moguće izmjenom prodajnih
pro izvoda, ali ni bitnim poboljšanjem procesa, povećati
ukup nu profitabilnost. U takvim uvjetima je bitno


*Rad je dio magistarskog znanstvenog rada, obranjenog 12. 6.
2007. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
unapre đenjeposlovnihaktivnosti.
Izv. prof. dr. Ivan Martinić, mentor, dr. sc. Stjepan Posavec,


Uvažavajući sve specifičnosti šumarstva, suvreme


predsjednik Povjerenstva za obranu rada, Šumarski fakultet u


ni uvjeti proizvodnje, obavljanja usluga i poslovanja


Zagrebu, dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko
**Mr. sc. Gabrijel Horvat, dipl. ing. šum. Hrvatske šume, Upravaop će nito, i u šumarstvu zahtijevaju stalno propitivanje
šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Ludbreg, Koprivnička


me toda i modela upravljanja.


2, Ludbreg, gabrijel.horvat@hrsume.hr




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 42     <-- 42 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Upravljanje (menadžment) kao sposobnost, umijeće,
vještina, aktivnost, čak i umjetnost postizanja
odre đe nih ciljeva i savladavanje prepreka pomoću, s,
putem drugih, dakle ne vlastitim već tuđim snagama,
ima i koristi pritom svoje osnovne funkcije kao što su:
planiranje, organizacija, upravljanje ljudskim potencijalima,
vođenje i kontrola.


Pod pojmom poslovanja pak podrazumijevamo
druš tvenu znanost i vještinu koja upravlja ljudima u
svr hu organiziranja i održavanja kolektivne produktivnosti
i obavljanje određenih kreativnih i produktivnih
ciljeva.


Pri unapređenju poslovanja šumarije želimo da to
poslovanje bude društveno odgovorno, dakle da zadovoljava
zahtjevima postavljenim od strane kupaca,
zaposlenika, tvrtke i društva u cjelini, te da doprinosi


održivom gospodarskom razvoju s ciljem postizanja
bolje kvalitete življenja. Nadalje, da poslovanja bude
kva litetno, dakle da rezultati poslovanja zadovoljavaju
ili nadilaze očekivanja. Isto tako želimo da poslovanje
bude suvremeno, dakle da upravlja rizicima kojima je
poslovni sustav izložen.


S gledišta poslovanja šumarije koja je u trostu panjskoj
organizaciji državnog šumarskog poduzeća
naj niža, ali i osnovna razina poslovanja, odluke i una pređenje
poslovanja nema isti karakter kao ono na razini
Uprave ili Direkcije, ali njezin operativni karakter
ga čini vrlo važnim za poslovne rezulate ukupnoga
poduzeća, a svako unapređenje poslovanja može se
sma trati izravnim doprinosom boljem poslovanju po du
zeća u cjelini.


2. CILJ ISTRAŽIVANJA– Goals of research
Šumarija kao osnovna jedinica šumarstva u sadaš njem
sustavu organizacije gospodarenja državnim šu ma ma
ima višestruku funkciju i zadaću. Najvažnije funk cije
i zadaće šumarije su: proizvodna funkcija, funk cija čuvanja
i zaštite šuma te javno edukativna funk cija.


Proizvodna funkcija očituje se u proizvodnji određene
vrste proizvoda, odnosno u stvaranju nove vrijednosti,
a u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih
sredstava, kvalifikacijskom strukturom radnog kolektiva
i njegovim radnim iskustvom. Cilj je proizvesti odre đenu
količinu i kvalitetu proizvoda u određenom
vre menu i s najmanjim troškovima. Proizvodna funkcija
šumarije je izražena u djelatnostima uzgajanja šuma,
iskorištavanja šuma, rasadničke proizvodnje, lov stva,
gra đevinarstva i drugih pratećih djelatnosti.


Funkcija čuvanja i zaštite šuma je očuvati, ali i una pri
jediti sadašnje stanje šuma, i to kroz aktivnosti ču va
nja šuma od fizičkog uništavanja, otuđivanja ili
oštečivanja, čuvanje i zaštita šuma od biljnih bolesti,
štet nika, protupožarne zaštite, zaštite i očuvanja div


ljači i ostale faune, kao i zaštita i očuvanje osobito vrijednih
objekata ili jedinki flore i faune.


Javno edukativna funkcija očituje se u javnom djelovanju
šumarije na površinama od općeg interesa i u
okviru društvene zajednice, te mogućem utjecaju na
stanje i budućnost državnih šuma, te educiranju sta nov
ništva o značaju i važnosti šuma kao i vrijednosti
po stupaka u gospodarenju šumama. Cilj javno edukativnog
djelovanja je isto tako razvijati svijest o važ nosti
i značaju šuma, ali i potrebi njihova očuvanja i
stručnog gospodarenja te pridobivanja javnosti za ra zu
mijevanje, ali i podrški u radu.


Cilj istraživanja je bio izvršiti analizu sadašnjeg stanja
fukcioniranja šumarije kako u okviru sustava po duzeća,
a tako i u okruženju te percepciju javnosti.
Budući da je postojeće stanje moguće, ali i potrebno
una prijediti, kako bi šumarija kao temeljna jedinica
organizacije mogla odgovoriti današnjim potrebama
odr živog i multifunkcionalnog gospodarenja šumama.


3. METODE ISTRAŽIVANJA– Methodes of research
U istraživanjima je korišteno više dostupnih i poznatih
medota rada. Za procjenu postojeće razine upravljanja
šumarijom korištena je SWOT analiza. Za
ocje nu odnosa šumarije prema širem društvenom kontekstu,
u smislu njezinog javnog djelovanja, dakle
ocje ne stanja i percepcije šumarstva i šumara od javnosti
korištena je anketa.


Stanje i mogućnosti unapređenja poslovanja šumarije
izvršeno je i analizom osnovnih funkcija upravljanja
i to planiranja, organizacije, upravljanja ljudskim
potencijalima, vođenja i kontrole, te ponuđena poboljšanja
na temelju modernog menadžmenta. Kao model
u istraživanjima korišteni su podaci kao i načini i uvjeti
poslovanja Šumarije Ludbreg, koja se nalazi u okviru
Uprave šuma Podružnica Koprivnica.


4. REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion
Uvažavajući naprijed postavljene ciljeve istraživa-cjelina. Prema predmetu i vrsti rezultata, to su sljedeće
nja, te imajući na umu složenost rezultata, radi očuva-cjeline: 1) rezultati SWOTanaliza, 2) nalazi ankete i 3)
nja konzistentnosti rada, rezultati su podijeljeni u višeanalize pojedinih funkcija menadžmenta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 43     <-- 43 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
4.1.Rezultati SWOTanalize –SWOT analysis results
Za određivanje glavnih značajki postojeće razine
poslovanja šumarije bilo je potrebno utvrditi unutarnje
snage i slabosti te prilike i prijetnje u vanjskom okruženju.
U analizi poslovnih sustava jedan od prikladnih


alata je i SWOTanaliza. Upravo SWOTanaliza pruža
važnu orijentaciju i pomoć menadžmentu kod utvrđivanja
trenutnih i budućih šansi i prijetnji iz okruženja,
te sposobnosti i slabosti organizacije.


Tablica 1.SWOTanaliza razine poslovanja šumarije Ludbreg


Table 1SWOT analysis of levels of Ludbreg forestry business operation


Snage – strenghtsSlabosti – weakneses


stručno osoblje
tehničko-tehnološka ovisnost u obavljanju
qualified personnel
osnovnih poslova (npr. ‘zajedničko’
jasno definirane zadaće


korištenje mehanizacije
explicitly defined tasks


technical and technological dependency on
stabilno financiranje


each other in performing the basic
stable financing


activities (such as using the same mehanization)
naklonjeno društveno okruženje


ograničenje mogućnosti stvaranja prihoda
supportive social environment


limitations in oportunities to provide income
dobri infrastrukturni uvjeti za obavljanje osnovne


preveliko administriranje
djelatnosti (npr: otvorenost šume cestama)
administration that is too large
favourable infrastructural conditions for executing


premalo utjecaja na planiranje
the basic operation (for example:
too little influence on plann
forest’s accessibility by roads)


premalo slobode za kreativnost i promjene
not enough space for creativity and changes
nemogućnost stimuliranja radnika
not beeing able to stimulate adequately the workers
ekonomska ovisnost (nabava)
economic dependence (acquisition)


ograničeni prirodni resursi po kvaliteti i obujmu
limited natural resources (quality and volume)


Mogućnosti – opportunitiesPrijetnje – threats


stvaranje veće autonomije šumarije u smislu
još veća centralizacija u fazi odlučivanja
samostalnog odlučivanja i utjecaja na
increased centralization in the phase
ukupnu poslovnu politiku poduzeća


of decission making
creating larger autonomy of the forestry regarding


jača ovisnost o vanjskom tržištu- izvozu
its self management and its influence on
larger dependence on the foreign markets - export
the total bussines policy of the firm


zakonska ograničenja u pogledu obujma sječa


jačanje ekonomske neovisnosti šumarije
legal regulations regarding the volume
strenghtening economic independence of forestry


of cutting the trees


razvoj novih usluga
pritisci ekoloških udruga vezano za promjenu
development of new services
karaktera proizvodnje (npr. smanjenja sječa)


stvaranje većih prihoda uslijed rasta
pressures by the environmentalist groups to change
potražnje drva, korištenja otpada i biomase


the production (for example to decrease
increasing the income due to the increased demand


the amount of cutting)
for wood, waste and biomass utilization



veća tehnička ovisnost o višim organizacijskim


dodatno motiviranje osoblja
razinama sustava reforma sustava u kojem
additional personnel motivation


bi oslabio značaj šumarije


jačanje društvene uloge kroz bolju
increased technical dependency upon higher
valorizaciju šume i šumarstva


organizational levels of the reform system -
strenghtening social role by applying the better


the system which lessens the importance of forestry
evaluation of forest and forestry


Nalaz SWOTanalize: osnovni se naglasci predme-financijskog učinka poslovanja, dok se sadržaj i osnotne
analize odnose na sferu poslovnog odlučivanja,vno financiranje te stručnost osoblja drži povoljnim i
rea lizaciju poslovne zadaće i mogućnosti povećanjastabilnim dijelom sustava.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 44     <-- 44 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Prema nalazima SWOTanalize moguće je zaključiti:


–pokazalo se da su ključne snage u ljudskim resursima,
povezano sa stabilnim financiranjem i jasnim
poslovnim zadaćama upravo kvalificirano i motivirano
osoblje može biti važan nositelj promjena i
poboljšanja;


–većina odlučujućih čimbenika koji su prepoznati
kao unutarnje slabosti proizlazi i usko je vezana za
višu i nadređenu organizacijsku cjelinu;
–sugerira se kako je hijerarhijsko odlučivanje o svim
načinima poslovanja glavni ograničavajući čimbenik
za veću djelotvornost šumarije;
–prepoznate su značajne mogućnosti u različitim
segmentima djelovanja i poslovanja šumarije – od
raz voja novih djelatnosti, proizvoda i usluga do
zna čajnog jačanja javne uloge šumarije
–prepoznate mogućnosti idu u smjeru smanjenja po sto
jeće subordinacije glavnih funkcija poslovanja,
ali ne ugrožavaju osnovna načela postojeće organizacije
i poslovnih protokola;
4.2Rezultati ankete –Poll results
4.2.1.Značaj ankete za analizu poslovanja šumarije –
Šume kao nacionalno blago utječu na kvalitetu ži vo
ta u cjelokupnoj državi, a još više na lokalnoj razini,
gdje se koristi šuma i šumarstva trebaju jače i bolje
osjećati, ali postojati i veća odgovornost za njihovo
stanje i očuvanje. Pri tome posebno važnim smatramo
dje lovanje lokalnih šumara u okviru šumarije. O spoz na
ji važnosti šuma, njihovu stanju, ali i radu lokalnih
šumara provela se sljedeća anketu na području Šumarije
Ludbreg.


Anketa je provedena na uzorku od 50 ispitanika iz
raznih ustanova, organizacija i udruga, ali i osoba kao
pojedinca iz okruženja Šumarije Ludbreg. Anketa je
tako provedena u lokalnoj samoupravi (gradovi i općine),
odgojno obrazovnim ustanovama i to od vrtića,
osnovnih škola, srednjih škola do visokih škola, udrugama
građana i to ekološkim, lovačkim, ribolovnim,


4.2.2.Nalazi ankete –Poll results
Pri odabiru i ponudi anketa na ispunjavanje, svi od
50 anketiranih prihvatili su popuniti anketu. Od ukupnog
broja ispitanika njih 25, što čini 50 % izjasnilo se
da posjeduje šumu. Rezultati su obrađeni po pitanjima
kako slijedi:


1.Na što pomislite kod spominjanja riječi šumarstvo
i šumarija?
What do you think of when the expressions forestry
and forestry office are mentioned?


Ovim se pitanjem željelo saznati sa čime ispitanici


povezuju spominjanje riječi šumarstvo i šumarija. Bila


su ponuđena 4 odgovora.


–prepoznate prijetnje moguće je svrstati u skupinu
onih koje bi proistekle iz još jače centralizacije
poslovnih funkcija s viših upravljačkih razina, i
onih prijetnji koje su izvan ‘šumarskog’okruženja,
te bi podjednako mogle ugroziti poslovni sustav
poduzeća u cjelini.
Ovakav nalaz SWOTanalize ima svoju vrijednost
radi činjenice da je šumarija dio cjelovitog sustava
hrvatskogšumarstvaudržavnomvlasništvu, što znači
da uposlovnom smislu predstavljakonceptkojiobjedinjavaelementejavnog
djelovanja u smislu skrbi za
šume i šumska zemljišta,sjedne, icjeline koja djeluje
na tržišnim načelima, pri čemu nastoji uz optimalnu
veličinu resursa ostvariti najbolje učinke, sdrugestrane.
To znači da je poslovanje šumarije, u svim glavnim
načinima djelovanja, kroz trostupanjsku organizaciju
vezan na državneregulativnei kontrolne mjere. U tom
smislu je cijeliskloppitanjavezanuzučinkovitost poslovanja
iprijedlogezanjegovopoboljšanjegotovo
istovjetanza sve organizacijske jedinice iste razine u
jedinstvenom poduzeću.


Poll significance for forestry operation analysis


pčelarskim, umirovljeničkim, braniteljskim, zatim u
va trogasnim društvima i zajednicama, te osoba pojedinaca
zastupljenih po spolu, životnoj dobi i obrazovanju,
te da li su posjednici šuma ili šumskog zemljišta.


Cilj ankete bilo je utvrditi javno mišljenje o stanju
šuma kao posljedica djelovanja lokalnih šumara kroz
percepciju rada Šumarije Ludbreg. Isto tako nas je za ni
mao interes ispitanika za stanje i budućnost šuma, ali
i njihova potreba spoznaje i razumijevanja šuma i šu mar
stva kroz edukativnu ulogu šumarije. Zanimalo nas
je dakle, razumiju li građani šume i šumarstvo, i postoji
li potreba i želja za edukativnim djelovanjem šumara.
Anketa je sastavljena od 15 pitanja, od kojih se na
14 odgovara zaokruživanjem ponuđenih odgovora, a u
zad njem se iznose prijedlozi i zapažanja.


nešto drugo


divljač


(upravljanje šumama, ekologija)


gamesometing else


toplina iz peći


(forest management, ecology)


house heating


šume okruženja –forest in the country


Slika 1.Asocijacija na riječ šumarstvo


Picture 1Asociations on the word forestry




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 45     <-- 45 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Od ponuđenih odgovora njih 44 ili 88 % asocira na


šume okruženja, 2 ispitanika ili 4 % na toplinu iz peći,


2 ispitanika ili 4 % asocira na divljač, a njih dvoje ili
4 % na nešto drugo, i to na upravljanje šumama i na
ekologiju. Dakle, većina ispitanika povezuje šumarstvo
sa šumama koje dnevno doživljava u svom okruženju.


2.Jeste li upoznati s organizacijom šumarstva u
RepubliciHrvatskoj?
Are you acquainted with the organization of forestry
in the Republic of Croatia?


Ovim pitanjem željeli smo doznati koliko javnost
poz naje sustav gospodarenja šumama, i to posebno
gos podarenje državnim šumama. Pretpostavka je da
ve ćina javnosti ne prepoznaje složenost djelatnosti šu mar
skog sektora u Hrvatskoj, pogotovo ne njegov jav ni
i tržišni način djelovanja.


djelomično da –partially yes


Slika 2.Poznavanje organizacije šumarstva


Picture 2Knowledge of forestry organization


U opredjeljenjima je 9 ili 18 % ispitanika izabralo
opciju da poznaje organizaciju šumarstva u RH, 32 ili
64 % smatra da djelomično poznaje, a 9 ispitanika ili
18 % ne poznaje organizaciju šumarstva. Niti jedan
od govor nije bio da ga to ne zanima, dakle u javnosti
po stoji interes za šumarstvo.


3.Znate li kojim se poslovima baviVama najbliža
šumarija?
Are you familiar with the activities your nearest
forestry deals with?


Kroz ovo pitanje htjeli smo saznati interes javnosti
za poslove koje obavlja šumarstvo kroz percepciju


djelomično da –partially yes


Slika 3.Poznavanje poslova šumarije


Picture 3Knowledge of forestry office activities


lokalne šumarije. Pretpostavka je bila da će većina is


pi tanika potvrditi kako dobro poznaje djelatnost šuma


rije koja djeluje u njihovom okruženju.


Od ukupnog broja ispitanika, 17 ili njih 34 % tvrdi
da poznaje poslove koje obavlja Šumarija Ludbreg;
njih 32 ili 64 % djelomično zna, a tek 1 ispitanik ili 2 %
ne zna čime se šumarija bavi. Opet ni jedan odgovor
nije bio “ne zanima me”, dakle s obzirom na učestalost
odgovora “da” i “djelomično da”, očito je da djelatnost
šu marije nije izvan zanimanja javnosti.


4.Smatrate li da su državne šumeVašeg okruženja
dobre, zdrave i očuvane?
In your opinion, are the state forests in your vicinity
(local county) good, healthy and well preserved?



Kroz odgovore na ovo pitanje željeli smo izravno
saz nati mišljenje i stav ljudi o stanju šuma. Pret po stav ka
je da većina javnosti ima pozivan stav prema načinu
rada šumarije, te da prepoznaje obzirnost i kvalitetu
kojom menadžment i osoblje šumarije Ludbreg skrbe


o šumi.
djelomično da –partially yes


Slika 4.Poznavanje stanja državnih šuma


Picture 4Knowledge of state forest conditions


Nalaz ankete pokazao je da 20 ispitanika ili njih
40 % misli da su šume u okružju dobro očuvane, 28
njih ili 56 % da su djelomično očuvane, a 2 ispitanika
ili 4 % da šume nisu dovoljno dobre, zdrave i očuvane.
Uvažavajući ovakav nalaz može se zaključiti da javnost
dobrim dijelom odobrava postojeći način rada
šumarije, te da drži da glavni atributi šuma (prirodnost,
vi talnost, zdravstveno stanje) nisu ozbiljnije ugroženi.


5.Razlikujete li u Vašem okruženju privatne od
državnih šuma?
Can you differentiate between private and state
forests in your county and surrroundings?


Kroz ovo se pitanje nastojalo eksplicitno utvrditi da
li javnost prepoznaje stručni i odgovorni pristup gos po
darenju šumama kojima gospodare Hrvatske šume


d.o.o.Zagreb, odnosno da li ga razlučuje od gospodarenja
privatnim šumama, gdje se to radi uglavnom ne stručno,
stihijski, a ponekad i štetno.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 46     <-- 46 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Slika 5.Razlikovanje privatnih od državnih šuma


Picture 5Differences between state and private forests


Nalaz pokazuje da gotovo polovica ispitanika, njih
22 ili 44 % ne uočava razlike između ove dvije kategorije
vlasništva i gospodarenja, dok 28 ispitanika ili 56 %
prepoznaje državne od privatnih šuma.Takav je nalaz
pomalo obeshrabrujući za šumarske stručnjake u državnom
šumarskom poduzeću, koji očekuju od javnosti da
njihov stručni rad bude prepoznat po stanju očuvanosti,
i po uređenju, gospodarenju, pošumljavanju, uređenosti
šumskih cesta naspram privatno gospodarenih šuma, za
koje se očekuje da ih javnost kritizira radi prevelikih
sječa, nestručnog rada i dr. Interesantno je da je broj
onih koji uočavaju razlike nešto veći od broja onih koji
su se izjasnili kao vlasnici šume, što ukazuje na njihov
pošten kritičan odnos prema načelima i uspjehu gospodarenja
njihovim vlastitim šumama.


6.Smatrate li daVaša lokalna šumarija dovoljno
radi na obnovi, njezi i očuvanju šuma?
Do you think that your local forestry puts enough
effort to replant, nourish and preserve the forests?


Ovim se pitanjem htjelo doznati mišljenje javnosti o
tome ulaže li šumarija Ludbreg dovoljno truda u poslovima
uzgajanja šuma. Pretpostavilo se da su upravo uz goj
ni radovi (njega, čišćenje, pošumljavanje i dr.) od
javnosti prepoznati kao ključni doprinos šumarije očuvanju
kvalitete i vitalnosti šuma kojima gospodari.


djelomično da


partially yes
Ovim se pitanjem željelo doznati misli li javnost da
se u prošlosti bolje gospodarilo šumama nego što se to
danas čini. Pritom se pretpostavilo da će jedan dio
javnosti biti uvjerenja kako su u prošlosti bili manje
izraženi komercijalni interesi u gospodarenju šumama
nego što su to sada .
Slika 6.Ocjena rada šumarije u segmentu obnove i njege šuma


Picture 6Evaluation of forestry office business operation within
the segment of reforesting and cultivation of forests


Nalaz ankete pokazao je da većina, odnosno 32 is pi tanika
ili 64 % misli da se šumarija dostatno angažira na
poslovima obnove i njege šuma; njih 16 ili 32 % smatra


da to šumarija radi nedovoljno i tek djelomično dobro,


dok samo 1 ispitanik smatra da šumarija u po gle du uz


goj nih radova ne radi dovoljno; isto tako 1 se ispitanik


opredijelio za odgovor “ne znam”. Ovakav na laz daje
za ključiti da javnost pretežito pozitivno ocje njuje rad
šu marije i da percipira dio poslova koji do prinose obnovi
i očuvanju šumskih resursa.


7.Smatrate li da Vaša lokalna šumarija obavlja
prevelike sječe u državnim šumama?
Does your local forestry, in your opinion, perform
excessive cuttings in the state forests?
Ovako izravno postavljenim pitanjem željelo se
utvr diti postoje li opravdani razlozi kako je percepcija
javnosti da se državne šume prekomjerno iskorištavaju
sječama.


djelomično
partially
Slika 7.Ocjena rada šumarije u smislu godišnjih sječa


Picture 7Evaluation of forestry office business operation in connection
with annual forest cutting


Nalaz je pokazao da je stav tek 3 ispitanika ili njih
6 % da se u državnim šumama prekomjerno sječe; 11
ispitanika ili 22 % smatra da je takva tvrdnja tek djelomično
točna, a većina ispitanika – njih 35 ili 70 % –
smatra da u državnim šumama šumari ne sijeku previše.
Samo je 1 ispitanik bio bez opredjeljenja. Ovakva
struktura opredjeljenja potvrđuje kako javnost prepoznaje
korektan odnos šumarije prema šumi, iskazano
veličinom godišnjih sječa.


8.Mislite li da se u državnim šumama u prošlosti
bolje gospodarilo?
Do you think that state forests were better managed
in the past?


djelomično da


partially yes
Slika 8.Ocjena gospodarenja šumama u prošlosti


Picture 8Evaluation of forestry management in the past years




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 47     <-- 47 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Od ukupnog broja ispitanika njih dvoje ili 4 % sma


tra da se je u prošlosti bolje gospodarilo šumama, njih


osmero ili 16 % smatra da je to djelomično točno, a
većina , 39 ispitanika ili 78 % smatra da se u prošlosti
nije bolje gospodarilo državnim šumama, dok 1 ispitanik
ili 2 % se naknadno izjasnio da ne zna. Zaključak je
da javnost ima pozitivno mišljenje o sadašnjem gos po darenju
šumama ili barem ne lošije nego u prošlosti
šuma (odgovori na prethodna pitanja) posljedica naslijeđenih
šuma kao rezultat boljeg gospodarenja u prošlosti
ili postoji kontinuitet pozitivnoga djelovanja šumara.


9.Brine li vas budućnost državnih šuma uVašem
kraju?
Are you worried about the future of state forests in
your county?


Ovako postavljenim pitanjem željelo se doznati ra zu
mije li javnost važnost šuma kroz brigu za njihovu
bu dućnost. Povjerenje u šumare i šumarstvo po tom pi tanju
tražilo se u kasnijim pitanjima ankete. Pritom se
pret postavilo da je javnost pomalo upoznata s ključnim
pro cesima u hrvatskom šumarstvu, kao što su povrat
dr žavnih šuma bivšim vlasnicima, zahtjevi za regionalizacijom
u smislu stvaranja većeg broja šumarskih
tvrt ki, privatizaciju pojedinih djelatnosti i drugo.


djelomično da
partially yes
Slika 9.Zabrinutost za budućnost šuma u okruženju


Picture 9Concerns in connection with forest future within the
given environment


Odgovori su pokazali da 22 ili 44 % ispitanika bri ne
za budućnost državnih šuma; 19 ispitanika ili njih
38 % samo djelomično brine za budućnost državnih
šuma, a 9 ispitanika ili 18 % ne brine budućnost šuma
u njihovu okruženju. Dakle, velika većina ispitanika
ipak misli da opstanka državnih šuma nije doveden u
pitanje. S druge strane, ovakav se nalaz može tu mačiti
premalim poznavanjem mogućih prijetnji dr žav nim
šumama i šumarstvu od strane javnosti.


10.Mislite li da se i u drugim šumarijama u RH
gospodari kao i uVama najbližoj?


Do you think that the managing of other forestries
in the Republic of Croatia is the same as the
one in your vicinity?


Ovim se pitanjem željelo doznati zanimaju li javnost
samo lokalne šume, odnosno stvara li se percepcija
šumarstva općenito, kroz sliku rada lokalne šumarije
i šumara.


djelomično da


partially yes


Slika 10.Usporedba šumarije Ludbreg s ostalim šumarijama


Picture 10Comparison between Ludbreg forestry office and other
forestry offices


Odgovor 17 ispitanika ili 34 % je potvrdan; 26 ispitanika
ili njih 52 % smatra to djelomično točnim, 6 is pi tanika
ili 12 % smatra da se u drugim šumarijama ne radi
kao u njima najbližoj, a 1 ispitanik ili 2 % se nak nadno
izjasnio da ne zna.Većina ispitanika vjeruje i mis li da se
približno u svim šumarijama radi slično ili isto, odnosno
na šumarstvo gledaju kroz doživljaj rada lokalne šumarije
i šumara. Jednako tako, ovakav se na laz može tumačiti
na način da javnost ne doživljava rad šu marije
Lud breg kao izdvojen primjer korektnog rada, već misli
da je to razina rada državnog šumarstva u cjelini.


11.Jeste li zadovoljni mogućom razinom suradnje
izmeđuVas i lokalne šumarije?
Are you satisfied with the present level of cooperation
between you and your local forestry?


Ovo se pitanje odnosilo na stav ispitanika o njihovom
zadovoljstvu razinom suradnje šumarije s ustanovama,
organizacijama, ali i pojedincima iz okruženja.
Bilo je za pretpostaviti kako će mnogi ispitanici biti
mišljenja kako postoje značajne dodatne mogućnosti
poboljšanja takve suradnje.


djelomično da
partially yes
Slika 11.Ocjena razine suradnje sa šumarijom


Picture 11Evaluation of level of cooperation with forestry office


Provedenom anketom utvrdilo se da je 31 ili 62 %
ispitanika zadovoljno postojećom suradnjom sa šumarijom;
10 ispitanika ili 20 % je djelomično zadovoljno,
a 9 ispitanika ili 18 % nezadovoljno je suradnjom. Su rad
njom su zadovoljne uglavnom ustanove, organiza


cije i lokalna vlast, a najviše nezadovoljstva (iskazano


mišljenjem kroz posljednje pitanje u anketi) odnosi se


na stanje, gospodarenje i brigu o privatnim šumama u




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 48     <-- 48 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
kojima je stanje vrlo loše s tendencijom pogoršanja, ali


i nemoćnosti utjecaja na poboljšanje. Dobra suradnja


organizacija sa šumarijom može se objasniti sustav nim,
ciljanim i stručnim kontaktima interesnih strana,
odnosno suradnji oko sasvim konkretnih pitanja i problema.



12.Imate li potrebu za edukativnu suradnju s lo kal
nomšumarijom?


Is there, on your side, any need for educational
aspect of cooperation with your local forestry?


Ovakvo se pitanje postavilo kako bi se doznalo pos to
ji li u javnosti potreba za educiranjem po pitanju šu mar
stva, sa željom da bi ga se bolje razumjelo te da li
oni u tome prepoznaju moguću ulogu osoblja šumarije
kao nositelja edukacije. Naime, drži se da je upravo
pu tem šumarije, radi njezine lokalne prepoznatljivosti
i lokalnog djelovanja, moguće ostvariti blisku surad nju
s najrazličitijim interesnim skupinama.


djelomično da


partially yes


Slika 12.Potreba za suradnjom na edukativnim sadržajima


Picture 12Need for colaboration on the field of education


Prema nalazu čak 40 % ili 20 ispitanika izrazilo je
želju i potrebu za edukativnom suradnjom sa šumarijom
Ludbreg, i to su uglavnom odgojne i obrazovne usta nove
kao i udruge građana: ekološke, lovačke, ri bo lovne
i pčelarske; nešto manje ili 19 ispitanika (38 %)
priželjkuje neki oblik edukativne suradnje, dok 11 ispitanika
ili 22 % nema potrebe ni želje educirati se kroz
suradnju s lokalnom šumarijom. Na temelju ovakvog
na laza, vidljivo je da postoji snažan interes i potreba za
su radnjom u pogledu edukacije.


13.Smatrate li šumare Vašega okruženja dovoljno
stručnim, sposobnim i odgovornim za očuvanjem
šuma?


Do you think that your local foresters are qualified
enough as well as capable and responsible to
preserve the forests?


Ovim pitanjem željeli smo jasno ispitati mišljenje
javnosti o šumarima i njihovo povjerenje u stručno
djelovanje osoblja šumarije. Od ukupnog broja ispitanika
njih 46 ili 92 % izjasnilo se kako ima puno povjerenje
u rad šumarijskog osoblja, dok samo četvero
is pitanika ima tek djelomično povjerenje u takav rad.


Uoč ljivo je da ni jedan ispitanik nije iskazao nepovje


renje u rad lokalnih šumara, što je za djelatnike svaka


ko ohrabrujuće.


djelomično da


partially yes
Slika 13.Ocjena rada šumara


Picture 13Evaluation of forester’s work


14.Između predloženih rangirajte zanimanja po
društvenoj važnosti i ugledu


Rank the listed professions according to social
status and reputation.


Ovakvo se formuliranim pitanjem željelo ispitati
miš ljenje javnosti o značaju zvanja šumarskog inženjera
uspoređujući ga drugim zanimanjima koja su u
lokalnoj sredini jednako prepoznatljiva. Očekivalo se
da će vrijednosni stavovi o zvanju šumarskog inženjera
slijediti ocjenu rada šumarije, pa i državnog šumarstva
u cjelini, odnosno da će zvanju šumarskog
in ženjera biti pridodan ugled koji uživa i rad lokalne
šu marije.


Rezultati ankete pokazali su da je tek jedan ispitanik
stavio na prvo mjesto, kao društveno najuglednije,
zvanje inženjera šumarstva; njih 12 % smatra da je to
drugo zanimanje po društvenom ugledu; 30 % ispitanika
smatra da je inženjer šumarstva treće zvanje po društvenom
ugledu među navedenim. Nadalje polovica
ispitanika (50 %) smatra da je to četvrto mjesto po društvenom
ugledu među pet navedenih zvanja, dok konačno
njih troje smatraju da, među predloženim, zvanje
inženjera šumarstva ima najmanji društveni ugled i
važnost.


U ukupnoj usporedbi svih zvanja šumarski inženjer
dijeli treće i četvrto mjesto s veterinarom, nakon liječnika
kojeg najuglednijim smatra 70 % ispitanika i učitelja
kojeg 28 % ispitanika smatra uglednim i va ž nijim.
Zanimljivo je da ispitanici najmanje važnim među
navedenim drže zvanje odvjetnika.Takvi stavovi daju
naslutiti da su ispitanici ocjenjivali ugled i važnost zvanja,
ali i neke konotacije koje se vezuju uz pojedina
zvanja.


Anketa je uključivala i mogućnost da ispitanici iz ra
ze vlastita mišljenja i stavove na način da u zasebnom
dijelu upitnika navedu zapažanja, prijedloge i
sugestije vezane uz teme iz ankete.Većina je ispitanika
is koristila takvu mogućnost, a njihovi se komentari,
bez preinaka, navode u nastavku.


Zapažanja i prijedlozi mogu se svrstati u nekoliko
tema koje su složene brojnosti ispitanika koji su ih
navodili:




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 49     <-- 49 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
odvjetnik
lawyer
veterinary
vet
šum ing.
forestry eng
učitelj
teacher
liječnik
doctor
Slika 14.Rangiranje zvanja na osnovi društvenog ugleda


Picture 14Ranking of occupations based on social status


Tako ispitanici misle da treba:


pojačati angažman na zaštiti, očuvanju i unapređenju
privatnih šuma kao i otkup privatnih šuma, te
pre vođenje istih u državno vlasništvo,


pojačati edukativno djelovanje šumara u javnosti
putem medija, sa značajno više prisutnosti u odgojno-
obrazovnom procesu na svim razinama – od vr ti
ća do visokih škola s posebnim naglaskom na
nužnost postojanja ekološke osviještenosti ljudi;
po sebno se sugerira omogućavanje mladim generacijama
praktični rad sa šumom i u šumi,


u većoj mjeri urediti šumske površine za zabavne i
rekreativne svrhe, te u većoj mjeri omogućiti ljudima
uživanje u blagodatima šume,


čuvati šume od zagađenja smećem i otpadom, te
čistiti zaostalo smeće na šumskim površinama,


iznaći rješenja za zaustavljanje propadanja šuma u
zoni vodno-građevinskih objekata i akumulacija
izaz vanih gradnjom istih na rijeci Dravi,


šumari bi se trebali više uključiti i baviti lovstvom
te posvetiti više pozornosti uzgoju, unosu i zaštiti
me donosnog bilja drveća.
Na temelju interpretacije rezultata ankete našlo se
kako su, za poticaj unapređenja poslovanja šumarije,
važni sljedeći zaključci i prijedlozi:


1.U javnosti postoji ozbiljan i stalan interes za šume i
šumarstvo u cjelini, kroz vrlo različita pitanja, – od
gos podarskih, preko ekoloških do socijalnih gle dišta.
2.Javnost percipira šumarstvo i osoblje šumarije na
temelju rada šumara lokalne šumarije, o čijem radu
se pozitivno izjašnjava i u čije stručno djelovanje
ima veliko povjerenje.
3.Javnost pokazuje visoku svijest u smislu budnosti
pri ocjeni stanja kvalitete i očuvanosti šuma.
4.Jasno je iskazana potreba najšire javnosti za edukativnim
djelovanjem šumara i šumarije, i to od naj mla
đih uzrasta do razine udruga i organizacije
građana i lokalne vlasti.
5.Javnost brine stanje i budućnost šuma, pogotovo
onih u privatnom vlasništvu i od šumara traži djelovanje
u pozitivnom smislu.
6.Vrijednosni stavovi stanovništva o zvanju šumarskog
inženjera ne slijede, nažalost, njihovu ocjenu
rada šumarije, pa i državnog šumarstva u cjelini, te je
prema anketi, zvanje šumarskog inženjera svrstano
na sredinu ljestvice društvenoga ugleda iza zvanja
uči telja i liječnika, a ispred veterinara i od vjetnika.
U smislu javnog rada šumarije i mogućih unapređenja
te dimenzije djelovanja šumarije, važno je imati na
umu iskazani jak interes i pozitivne stavove javnosti.
Takve okolnosti treba iskoristi za osnaživanje ekološke
dimenzije šumarskoga zvanja i za jačanje novih usluga
šuma kao što su rekreacija i edukacija, ali i za pridobivanje
stanovništva za zajedničko djelovanje u različitim
akcijama, kampanjama, radovima vezanih za šumarstvo,
ali i zaštitu okoliša u cjelini. Naime, pozitivan stav
prema šumi i visoka ekološka svijest stanovništva mogu
se tumačiti kao spremnost za partnerski odnos po mnogim
pitanjima. To je vrlo važno za daljnje djelovanje
šumarije u svojoj osnovnoj djelatnosti, posebno u na dolazećim
vremenima u kojima će važno biti izbjeći
kon flikte između javnosti posebno senzibilizirane po pi tanjima
kvalitete života i potreba društva za uporabnim
vrijednostima i i uslužnim dobrobitima šuma.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 50     <-- 50 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
4.3.Sugestije i zaključci na osnovi analize funkcija upravljanja
Suggestions and conclusions based on the analysis of management functions


U ovom su dijelu sugestije za poboljšanje i zaključci
prikazani za svaku analiziranu funkciju zasebno.


Planiranje –Plannning: u sferi funkcije planiranja
su gerira se uključiti šumariju u odlučivanje na strateš koj
razini, radi doprinosa mogućim poboljšanjima koje
bi uključile:


1.planiranje proširenja dosadašnje djelatnosti kroz:
1.1.komercijalnu eksploataciju rudnih bogatstava
i to kamena, šljunka, pijeska i zemlje, gdje
god je to ekološki dopustivo i ekonomski
oprav dano.
1.2.komercijalnu eksploataciju pitke vode iz
šum skih izvora koji se nalaze na površinama
kojima gospodari šumarija.
1.3.podizanje energetskih plantaža za uzgoj i is ko
rišćivanje šumske biomase i šumskog otpada
u cilju proizvodnje toplinske i električne
energije
1.4.unapređenje rasadničke proizvodnje s ciljem
raz voja usluga podizanja, uređivanja i održavanja
hortikulturnih i sličnih objekata.


2.decentralizaciju planiranja i odlučivanja, posebno
pi tanjima koja su izravno povezana sa specifičnim
uvjetima i resursima šumarije; npr. o razvoju i primjeni
normi
3.snažnije uključivanje stručnog osoblja šumarije u
rad ne skupine, ad hoc grupe ili projektne timove
koji se formiraju na razini uprave šume ili direkcije
radi planiranja ili rješavanja određenih pitanja i problema
u poslovanju poduzeća.
Organiziranje – Organizing: na osnovi analize
funk cije organizacije predlaže se:


u ukupnoj organizaciji poslovanja Hrvatskih šuma
d.o.o. Zagreb predlaže se šumarije formirati kao
proizvodno-troškovne centre, čime bi bilo lakše
upravljati ali i pratiti naturalno i financijsko poslovanje
svake šumarije;


uvođenje tzv. slobodnog organizacijskog pristupa
koji počiva na logici seljenja trenutno neiskorištenih
potencijala na poslove koji predstavljaju “uska
grla”;


uvođenje motivacijskih mjera radi podupiranja primjene
slobodnog organizacijskog pristupa na način
da se stručnjacima u upravama šuma i šumarijama
omogući ostvarivanje nekih svojih posebnih interesa
(npr. multidisciplinarni timski rad, dodatno osposobljavanje
i dr.);


primjenu modernih oblika organizacije od kojih bi
za razinu šumarije najprihvatljiviji bili projektna
organizacija, organizacija putem namjenskih radnih
grupa i organizacija slobodnim organizacijskom
pristupom (Free-Form Design ).


Upravljanje ljudskim resursima–Managing hu man
resources: za poboljšanje funkcije upravljanja
ljud skim resursima na razini šumarije sugerira se:


–na razini šumarije definirati mogućnosti i uvjete
profesionalnog razvoja i napredovanja za stručne
zaposlenike;
–uvesti načelo trajne izobrazbe, posebno stručnih
kadrova, kroz razne programe obučavanja, instrukcije,
rotacije radnih mjesta, predavanja i sl.;
–na razini šumarije uspostaviti transparentan sustav
poticanja uspješnosti u radu koji bi uključivao sus tav
motiviranja, nagrađivanja kreativnosti i ocjenjivanje
uspješnosti;
–stručno osoblje šumarije uključiti, kao kandidate ili
ocjenjivače, u sustav pronalaženja i izbora voditelja-
menadžera na svim razinama;
Vođenje – Leadership: za poboljšanje poslovanja
kroz funkciju vođenja predlaže se uspostava primarnih
motivacijskih mehanizama na razini šumarije zasnovana
na sljedećim načelima:


naglasak mora biti na timskom izvršenju i nagrađivanju
u ukupnoj organizacijskoj uspješnosti;


raspodjela bonusa mora biti jednostavna


plaće odgovornih osoba i rukovoditelja moraju biti
vi soke, ali i prve na udaru redukcije i snižavanja
kod loših poslovnih rezultata.
Kontrola–Control: u smislu mogućeg unapređenja
funkcije kontrole/nadzora u šumariji predlaže se:


kontrolu izvršenja zadaće s naturalnih pokazatelja
pro širiti i na financijske pokazatelje s jasnom ve zom
između prihoda i rashoda;


uspostaviti povratnu vezu upravljačke kontrole
kroz sustav pravodobnih i korektnih informacija;


na razini poduzeća uvesti sustav upravljanja kvalitetom
putem norme ISO 9000: 2000 koji bi imao
po zitivne implikacije i na upravljanje šumarijom;


na razini poduzeća uvesti sustav upravljanja okolišem
putem usvajanja ISO 14000 norme.
Uvažavajući da je decentralizacija prepoznata kao
nužan korak za unapređenje poslovanja upravljanja te
da obuhvaća sve funkcije upravljanja, sugerira se ras pra
viti o mogućnostima razvoja organizacije poduzeća
koji bi šumariju stavio u poziciji profitnog centra. S
tim u vezi zaključuje se sljedeće:


–ustroj šumarije kao profitnog centra potaknuo bi
odlučivanje na ovoj primarnoj razini organizacije;
–šumariji kao profitnom centru moguće je dodijeliti


ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 51     <-- 51 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
samo neke funkcije – ponajprije one koje bi joj
omo gućile utjecaj na visinu troškova proizvodnje;



neke funkcije kao npr. nabavu nije razumno prenijeti
na šumarije kao profitni centar, jer bi se time sma njila
ugovorna moć prema dobavljačima, a ne bi se
ostvarila značajna prednost u smislu učinkovitije i
ekonomičnije proizvodnje u osnovnoj djelatnosti.


ZAKLJUČAK – Conclusions


Analiza poslovanja šumarije kao temeljne i osnov ne
organizacijske jedinice gospodarenja državnim šu ma
ma u RH napravljena ja na modelu šumarije
Ludbreg, a koja se nalazi u okviru Uprave šuma Po druž
nice Koprivnice. Pri tome je šumarija prikazana
kroz prikaz kompletne organizacijske strukture, poslovanja,
kao i zakonske regulative hrvatskoga šumarstva.
U radu su analizirane sve funkcije šumarije i to proizvodna
funkcija, funkcija zaštite i čuvanja šuma kao i
javno-edukativna funkcija. Pri analizi i ocjeni stanja
ko rištene su sljedeće metode:


–SWOTANALIZA
–ANKETA
–ANALIZAOSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJA

Na temelju tako izvršenih istraživanja i analiza na vo
de se sljedeći generalni zaključci vezani na unapređenje
poslovanja šumarije:


1.unapređenje poslovanja šumarije je poželjno, po treb
no ali i neminovno zbog razvoja upravljačkih
funk cija u okvirima suvremenih koncepata menadžementa
i zbog stalno promjenljivih okolnosti
pos lovanja i uvjeta okruženja.
2.unapređenje poslovanja je najvažnija operativna
po drška predstojećem restrukturiranju poduzeća;
3.unapređenje poslovanja mora se osloniti na ljudske
resurse, čija je kvalificiranost, dodatno potaknuta
LITERATURABahtijarević-Šiber, F.:Management ljudskih
po tencijala. Golden marketing, Zagreb, 1999.
Biškup,J., V.Vondra, M.Zdjelar,(2000): Sta vo
vi i mišljenja zaposlenika “Hrvatskih šuma”


p.o. Zagreb o restrukturiranju poduzeća (Re zul tati
socioloških istraživanja – cjelovita verzija),
(www. hrsume. hr), Hrvatske šume p.o. Zagreb,
str. 1–51 + 2 priloga.
Figurić,M.: Uvod u ekonomiku šumskih resursa.
Za greb 1996. Šumarski fakultet Sveučilišta u
Za grebu.


Figurić,M., 1996: Rasprava o koncepciji održivog
razvitka i njenom utjecaju na utvrđivanje vri jednosti
šumskih resursa. Šumarski list, CXX
(1–2): 9–18.


organizacijskim i motivacijskim instrumentima,
ključ na za potrebni iskorak;


4.unapređenje poslovanja velikim dijelom znači
trans formaciju upravljačkih funkcija da bi se bolje
pri lagodilo ciljevima modernog multifunkcional nog
šumarstva izraženog kroz zahtjeve i uvjete po stig
nutog FSC certifikata, koji sve više postaje
mjera društveno odgovornog gospodarenja šumama,
kao i prilagodba i usvajanje normi upravljanja
kva litetom (ISO 9000:2001; ISO 14000)
5.svako unapređenje poslovanja šumarije mora polaziti
od njezinog mjesta i pozicije osnovne jedinice
poslovnog sustava, u kojoj se obavljaju osnovne
javne i komercijalne djelatnosti sektora šumarstva;
6.za ocjenu mogućih doprinosa u unapređenju pojedine
funkcije upravljanja valja sagledavati najbolju
praksu njezine realizacije u usporedivim djelatnostima,
imajući stalno na umu hrvatsko opredjeljenje
za koncept integralnoga i višenamjenskoga gospodarenja
šumom i šumskim resursima;
7.unapređenje poslovanja mora se podjednako odno si
ti na gospodarsko djelovanje šumarije, ali i na jav no
edukativnu funkciju šumarije u okruženju, kako
bi se upoznalo, ali i motiviralo javnost o važnosti
očuvanja i zaštite unapređenja šuma te pridobilo
javnost u nužnosti stručnog i odgovornog gospodarenja
šumama od strane šumarske znanosti i prakse.
– References
ja, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str.
1–198.
Martinić,I.: Menadžment u šumarstvu. Zbirka prezentacija
predavanja – Šumarski fakultet Sve uči
lišta u Zagrebu. Zagreb 2006.
Martinić,I.,V.Vondra: Šumarska politika i zakonodavstvo.
Zbirka prezentacija i predavanja – Šu mar
ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb
2006.
Martinić,I.,A. Dolenec, M. Šporčić,: Stajališta stanovništva
Hrvatskog zagorja o općem značenju
šume i šumarstva. Jastrebarsko 2006. Radovi br.
1–2 2006. str. 73–82.
Prpić,B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija
šume. Šumarski list, 116 (6–8): 301–312.


Martinić,I., 1995: Ekonomski i organizacijski krite-Sabadi,R.: Šumarska politika. Zagreb 1992. Hr vat riji
za oblikovanje šumarskih radova. Di ser ta ci -ske šume Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 52     <-- 52 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Sikavica, P., H.Skoko, D. Tipurić, M. Dalić: Po -fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1997, str.
slov no odlučivanje – teorija i praksa donošenja1–14.
odlu ka. Zagreb 1994. Informator.


Vondra, V.,: Formalna organizacijska struktura
Srića,V.,: Principi modernog menadžmenta, Za gre


“Hrvat skih šuma”, p.o. Zagreb (Predavanje 9. u
bač ka poslovna škola, Zagreb, 1992.


akademskoj godini 99/00, Šumarski fakultet Za Supek,
R.,: Ispitivanje javnog mijenja. Naprijed, Za


greb, str. 1–16.
greb 1961.


Vondra,V.,(2000): Inventivni menadžer (rukovodiVondra,
V.& I.Martinić& M. Zdjelar,:Pro cje


telj u šumarskoj organizaciji/ poduzeću – tvrtki).
na uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetni-


Pregledni materijal oblikovan za potrebe studeštva
u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Studija.nata červrte godine šumarstva. Šumarski fakul-
Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarskitet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–34.


SUMMARY: The analysis of business operation of forestry office, as the
basic and fundamental organization unit in the Republic of Croatia, was done
on the model of Ludbreg forestry office that lies within Forestry Head Office,
Koprivnica Branch. In the process of analysis, the forestry office was presented
through the survey of its complete organizational structure as well as its
business operation and legislative regulations of Croatian forestry. In the
research all the functions of forestry were analysed, such as productivity function,
the function of protection and preservation of forests as well as the function
of public education.


The following methods were applied in the process of analysing ana evaluating:



–SWOT analysis
Based on SWOT analysis results, the fundamental strength lies within the
qualified and motivated human resources supported by stable financing.
Most of the factors of weaknesses within are the result of and are
connnected to higher-ranked organizational system containing oversized
hierarchy of decision making


–There are possibilities to decrease the existing suborganizations of the
main managing functions without destroying the basic principles of the
organization and bussines protocols, as well as the possibility of developing
new operations together with strengthening the public role of Forestry.
–Poll
Poll was made on the sample of 50 respondents from the various institutions,
organizations or societies in the local area, such as local government,
eductional institutions, and citizen’s associations. It included respondents
selected by gender, degree of education and the fact whether they owned the
private forests or not. The aim of the poll was to establish the role of forester’s
work in the local area. The result of the poll showed that there is a serious
interest in the well beeing and prosperity of the forests and environment among
the public.The role and importance of the forester is regarded by the public
quite high and this profession is considered to be important, ranked immediately
after a doctor and a teacher, and before a vet and a lawyer. A full confidence
regarding the management of forests is given to forestry profession.


–Analysis of basic management functions
Planning – within the sphere of planning it is suggested to include forestries
into the decission making on the strategic level through the possibilities
of widening the range of activities (ore and mineral resources, drinking water,
plantations, transplanting and similar activities). It can be achieved by
including forestry personnel into the working groups, ad hoc groups or teams
especially when the development and application of local norms is the issue.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 53     <-- 53 -->        PDF

G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51
Organization – an approach to organize forestries into the profit centres
with liberal organization scheme is suggested, as well as more modern forms
of organization (project organization, Free Form Design).


Managing the human resources – to define and enable for the qualified
personnel the conditions of professional development and improvement
applying the principle of permanent and whole life education.


Leadership – team effort should be emphasized, supported and followed
by stimulating bonuses as a reward.


Control – the function of natural and financial control should be implemented
by means of correct and timely system of information applying the
systems and norms of quality control (such as ISO standard).


On the basis of these researches and analysis the following general conclusions
in connection with the improvement of forestry office business operation,
were drawn:


1.the improvement of forestry office business operation is welcome, necessary,
and inevitable in the light of further development of management
functions within the frame of contemporary management concepts as well
as constantly changable circumstances of business operation and conditions
of environment and millieu;
2.business operation improvement is of the utmost importance as the operative
support in the forthcoming restructuring of the firm;
3.business operation improvement must be supported by human resources
whose qualifications, further stimulated by organizational and motivational
means, play the crucial role in the forthcoming breakthrough;
4.the improvement of business operation mostly entails transformation of
the managing functions in order to achieve better adjustment to the targets
of modern multifunctional forestry as stated in the conditions of approved
FSC certificate, which tends to be the mode of socially responsible forestry
managing; as well as it entails the adjustment ond acquirement of the
quality control norms (ISO 9000:2001; ISO 14000);
5.each improvement of forestry office business operation should proceed
from location and position of the basic unit within the business operating
system where the basic public and commercial activities of forestry
department have been performed;
6.evaluation of possible contributions in the improvement of each and every
management function should comprise the best examples of its realization
in everyday practice within the comparative fields of activities constantly
bearing in mind Croatian orientation for the concept of integral and multipurpose
managing of forests and forestry resources;
7.improvement of business operation must equally refer to the commercial as pect
of forestry office operation, as well as to its public educational func tion
within the given environment so that it can motivate and inform this public
about the importance of protection and preservation of forests in order to
win it over and convince it that it is essential to have expert and res ponsible
forestry management by competent forestry science and practice.