DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 60     <-- 60 -->        PDF

I. Dakskobler: FITOCENOLOŠKAISTRAŽIVANJA ŠUMSKIH EKOSUSTAVANA POČETKU 21. STOLJEĆAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 53-62
ne kog područja. Dovoljno je znati prema pravilima u
kon kretnoj šumskoj sastojini napraviti fitocenološku
snim ku koja pruža, ukoliko se poznaju biljke i njihove
eko loške potrebe, čitav niz informacija pomoću kojih
šu mar može ispravno odlučivati i djelovati. Naravno da
će mladi šumari koji će jednom ili su već započeli is tra ži
vačku karijeru usvojiti drukčiji pristup i upotrijebiti
bo taničko i fitocenološko znanje u detaljnim analizama
(brojanju, mjerenju biljaka) na sustavno odabranim
pokusnim plohama.Analiza vegetacije na tim će plohama
biti samo jedna od analiza koju će koristiti, a služit
će se prikladnim statističkim metodama i obradama.


Sigurno je barem za jugoistočno alpsko-dinarski
pros tor vrlo živopisnog i bogatog florom i vegetacijom
i vrlo važno, da po uzoru na fitocenološki razvijenije
srednjeeuropske države (Austriju, Njemačku, Češku,


LITERATURA


Bohn,U., G.Gollub& C.Hettwer(eds.), 2000:
Kar te der natürlichen Vegetation Europas:
Maßstab 1:2 500 000. 1 – ErläuterungText mit
CD-ROM, 2 – Legende, 3 – Karten. Bonn-Bad
Go desberg: Bundesamt für Naturschutz.


Braun-Blanquet,J., 1964: Pflanzensoziologie.
Grund züge der Vegetationskunde. 3. Auflage,
Sprin ger, Wien-New York, 865 pp.


Čarni,A., L.Marinček,A.Seliškar& M.Zupan
čič,2002: Vegetacijska karta gozdnih
združb Slovenije 1:400.000. Biološki inštitut Jo vana
Hadžija, ZRC SAZU, Ljubljana.


Češka,A., 1966: Estimation of the mean floristic
smi larity between and within sets of vegetational
relevés. Folia Geobotanica & Phyto taxo no mica
1 (2): 94–100.


Devillers,P.& J. Devillers-Teschuren,1996:
Aclassification of Palearctic habitats. Nature and
environment 78. Council of Europe, Strasbourg.


Ellenberg,H., 1956:Aufgaben und Methoden der
Vegetationskunde. In:Walter, H. (ed.): Ein füh rung
in die Phytologie, IV. Grundlagen der
Vegetationsgliederung, Eugen Ulmer, Stuttgart,
156 pp.


Ellenberg,H., 1963:Vegetation Mitteleuropas mit
denAlpen in ökologischer Sicht. Eugen Ulmer,
Stuttgart, 943 pp.


Ellenberg,H., 1974: Zeigerwerte der Ge fäss pflan zen
Mitteleuropas. Scripta Geobot. 9, 97 pp.


Ellenberg, H. & F. Klötzli,1972: Wal d gesell schaften
undWaldstandorte der Schweiz. Anst.
Forstl.Versuchswes. 48: 388–930.


Ellenberg,H., H. E. Weber, R.Düll,V.Wirth,


W.Werner& D.Paulissen,1991:Zei ger -
Slo vačku, Mađarsku, Poljsku) iskoristimo veliko računalno
znanje mladih generacija, bogate mogućnosti
koje nam pružaju moderni programi, izradimo baze na ših
vrlo brojnih vegetacijskih snimaka, obradimo ih i
kri tički pretresemo pravilnost imena i opravdanost ne kih
sintaksona.Ato možemo učiniti samo poštujemo li
stvarne stanišne prilike i stvarne fitocenoze u prirodi,
dakle ne samo kao “uredski” statističari ili matemati čari
ili informatičari koji šumu gotovo i ne poznaju.
Šumske zajednice, asocijacije kao apstraktne jedinice,
trebale bi biti ne samo floristički (što matematička
obra da može prikladno osigurati), već i ekološki ute me
ljene, njihove sastojine na terenu prepoznatljive šu ma
rima (praktičarima, korisnicima naših istraživanja),
a naši opisi bi im trebali pomoći u konkretnim zahvatima
(sječi), planiranju ili proučavanju.


– References
wer te von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta
Geo botanica (Göttingen) 18: 1–248.
Grime, J.P.,1974:Vegetation classification by reference
to strategies. Nature 250: 26–31.


Grime, J.P.,2001: Plant strategies, vegetation pro ces ses,
and ecosystem properties. Second edition.
JohnWiley & Sons, Ltd, Chichester, 417 pp.


Hennekens, S. M.& J. H. J.Schaminée,2001:
TURBOVEG, a comprehensive data base management
system for vegetation data. Journal of
Vegetatiopn Science 12: 589–591.


Herben,T. & M. Chytrý(eds.), 2007:Analysis of
non-randomly sampled data sets in vegetation
eco logy. Forum. Folia Geobotanica 42 (2):
115–216.


Hill, M.O., 1979:TWINSPAN – A FORTRAN program
for arranging multivariate data in an ordered
two-way table by classification of the
in dividuals and attributes. Cornell University,
Itha ca,NewYork.


Horvat,I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma
u Hrvatskoj. Glasnik za šumarske pokuse (Za greb)
6: 127–279.


Horvat,I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Na klad
ni zavod Hrvatske, Zagreb, 434 pp.
Horvat,I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. In sti
tut za šumarska istraživanja, Zagreb, 65 pp.


Horvat,I., V. Glavač & H. Ellenberg, 1974: Ve ge tation
Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag,
Stut tgart, 768 pp.


Jovanović,B., R.Jovanović& M.Zupančič
(eds.), 1986: Prirodna potencijalna vegetacija
Jugoslavije (komentar karte 1:1000000). Nauč